Hrvatska policija nezakonito vraća migrante i tražioce azila u BiH i to, u nekim slučajevima, nasilno i bez da im omogući da zatraže azil, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch (HRW).
Ova organizacija je razgovarala sa 20 osoba, koji su potvrdili da ih je hrvatska policija deportovala u BiH, bez propisanog postupka, nakon što su držani na tlu Hrvatske. Njih šesnaest, uključujući žene i djecu, naveli su kako ih je policija tukla policama, rukama, oduzimali im novac i uništavali telefone.
Sedamnaest osoba opisalo je kombi u kojem ih prevoze do policijske stanice kao bijeli kombi bez prozora.
"Nosili su tamno plave uniforme i maske. Kada sam izašao iz kombija, oba policajca su me počeli udarati palicama. Osjetio sam udarac na vratu i pao sam. U tom momentu sam bio na tlu BiH, a u neposrednoj blizini je preostalih šest hrvatskih policajaca stajalo i čekalo. Tukli su me. Ne znam kako, ali udarci su bili snažni. Kada su vidjeli da mi nos krvari, da mi je ruka povrijeđena i da ne mogu hodati prestali su. Viknuli su: 'Odlazi!' i kada sam pokušavao otići počeli su pucati u zrak", prisjeća se 15-godišnji Adal A.
HRW je razgovarao sa Adalom četiri dana nakon ovoga i vidjeli su modrice na njegovim rukama i nogama.
"Formiraju ono što mi zovemo ‘tunel terora’, poredaju se sa obje strane…kada je moj muž izašao iz kombija počeli su ga tući. Vikala sam da prestanu, da ćemo otići, ali me je namjerno udario palicom po ruci. Vikala sam: 'Beba, beba!', ali nisu me slušali, samo su se smijali", ispričala je istraživačima HRW-a trudna Nabila N. iz Irana, koja je bila sa mužem Bahadurom.
Sirvan S. iz Iraka prepričao je kako su palicama tukli njega i njegovog šestogodišnjeg sina. Nekoliko migranata ispričali su kako žene i djecu, iz nekih grupa, nisu tukli, ali su gledali kako tuku muškarce, dodavši da su djeca jako potresena nakon tih scena.
"Žene i djeca su takođe prijavili da su pretučeni i podvrgnuti nehumanom tretmanu, ali ne u svim slučajevima. Čini se da je to lutrija – ako ste sretni samo ćete nezakonito biti vraćeni, a ako niste - taj nezakoniti povratak će biti praćen nasiljem", upozorava Lydia Gall, istraživač za Balkan i istočnu Evropu u Human Rights Watchu.
Dio ispitanih odvedeni su u policijsku stanicu na tlu Hrvatske, gdje su pretraženi, fotografisani, ispitani, ali da su njihovi zahtjevi o formularu za azil izignorisani, te su zatim vraćeni na granicu sa BiH. Drugi dio, pak, odmah je vraćen na granicu.
"Migranti i drugi tražioci azila ispričali su nam kako ih se sistematski deportuje u BiH, bez propisanog procesa, formalne procedure za traženje azila, te da se ovo dešava nekada nasilno. Nasilje podrazumijeva premlaćivanja šakama, palicama, nogama, često praćeno uvredama", pojašnjava Gall.
Ove informacije potvrđuju već postojeće dokaze nasilja na granicama Hrvatske, navode iz HRW-a.
U decembru 2016. objavili su sličan izvještaj o nasilju hrvatske policije samo na granici sa Srbijom.
Komesar za izbjeglice Ujedinjenih nacija, u august ove godine, potvrdio je da je primio izvještaje u kojima piše da je Hrvatska vratila 2.500 migranata u Srbiju i BiH od početka godine, što nekada uključuje nasilje i krađe.
Ekipa Radija Slobodna Evropa (RSE) se takođe, nedavno, uputila u Veliku Kladušu po svjedočenja migranata, koji su nam ispričali slične priče o premlaćivanju, "tunelu terora" i nehumanom odnosu.
Na poziv komesara za ljudska prava Vijeća Evrope da istraži ove optužbe, premijer Hrvatske Andrej Plenković je u septembru negirao sve i doveo u pitanje izvor ovih informacija, podsjeća HRW.
Davor Božinović, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, odgovorio je 4. decembra na informacije do kojih su došli iz ove organizacije.
"Ministar je negirao sve optužbe i izjavio da hrvatska policija radi u skladu sa zakonom", potvrdila je Gall.
Božinović je naglasio da dokazi nisu dovoljni za krivično gonjenje, da optužbe ne mogu biti potvrđene i da migranti optužuju policiju Hrvatske u nadi da će im to pomoći da uđu u državu.
Hrvatska ima bilateralni dogovor o readmisiji sa BiH koji omogućava Hrvatskoj da vrati državljane neke treće nacionalnosti koji nemaju dozvolu za legalni boravak.
Prema informacijama Ministarstva sigurnosti BiH, između januara i 27. novembra, na taj način su vraćene 493 osobe, od kojih je 265 turske nacionalnosti. Niko od osoba sa kojima je HRW razgovarao nije prošao nikakvu formalnu proceduru za povratak prije nego što su prisiljeni da se vrate preko granice u BiH.
Vraćanje tražioca azila bez uzimanja u obzir potrebe za njihovom zaštitom je suprotno zakonima o azilu Evropske unije, Povelje EU o temeljnim pravima i Konvencije o izbjeglicama.
Hrvatske vlasti bi trebale provesti temeljitu i transparentnu istragu o zlostavljanju koja uključuje njihove službenike i odgovorne izvesti pred lice pravde. Evropska komisija bi trebala pozvati Hrvatsku, članicu EU, da zaustavi i istraži nasilje nad tražiocima azila. Komisija bi takođe trebala pokrenuti pravni postupak protiv Hrvatske zbog kršenja zakona EU, zaključuju iz Human Rights Watcha.
"Samo zato što EU šalje humanitarnu pomoć izbjeglicama u BiH, to ne opravdava njihovo zatvaranje očiju na nasilje na hrvatskoj granici", ističe Gall.
U ranijem izvještaju HRW-a navedeno je da BiH nema dovoljno prostora da adekvatno smjesti migrante, te da bi vlasti trebale povećati kapacitete, naročito jer je zima stigla.
Za ove ljude, dakle, fizički nema mjesta u BiH, a pokušaj prelaska u Hrvatsku je "lutrija", kako kaže Gall, a vlasti dvije susjedne države nemaju sistemsko rješenje.
Nažalost, u igrama na sreću, rijetko ko izvuče dobitnu kombinaciju.
