Izetbegović se pohvalio da je komplikovana BiH konsenzusom izradila odgovore na evropski upitnik.
„Rezultati su dobri. Ponekad dolaze loše vijesti, vijesti krize iz BiH. Situacija je bolja od percepcije, od onoga kakvu sliku šalju mediji”, naveo je bošnjački član Predsjedništva BiH.
Obraćajući se Merkel, Izetbegović je rekao da BiH prati region sa „nekih tri posto porata GDP-a (bruto društvenog proizvoda), industrijske proizvodnje i tako dalje, a u izvozu smo prvi u regionu”. Izetbegović se pohvalio i novim radnim mjestima u zemlji.
Zatim je Merkel saslušala tri člana Predsjedništva BiH iza zatvorenih vrata.
Najistaknutiji zvaničnici fokusirani na nacionalistička pitanja
Zbog rasta bruto društvenog proizvoda, penzioneri u Federaciji BiH su ovog mjeseca osjetili povećanje penzije. Tako je minimalna penzija povećana za 11,40 maraka i iznosi 337,60 maraka.
Zaključno sa zadnjim danom marta, u zemlji je nezaposlenih 466.330 osoba, podatak je Agencija za zapošljavanje BiH.
Prezentujući podatke o napretku prošlog mjeseca, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je saopštio da je u protekle tri godine otvoreno više od 48.600 radnih mjesta u BiH, dodavši da, ipak, taj broj radnih mjesta nije dovoljan.
Samo u protekle dvije godine, više je ljudi napustilo zemlju nego što je otvoreno radnih mjesta. Podaci Unije za održivi povratak kažu da je zemlju napustilo više od 50.000 ljudi.
Kada je riječ o reformskim procesima u zemlji, komesar Johannes Hahn nedavno je rekao da je u posljednjih 18 mjeseci, nakon pozitivnih pomaka, primjetio da je došlo do usporenosti u reformama i da zemlji prijeti „povratak obrascu u kojem su osobni i stranači politički interesi ispred interesa građana BiH”.
Predstavljajući izvještaj pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija ovog mjeseca, visoki predstavnik Valentin Inzko je pohvalio dostavljanje odgovora na evropski Upitnik, dodavši da je malo takvih postignuća.
„Budući da mnogi od najistaknutijih izabranih zvaničnika ostaju nesrazmjerno fokusirani na nacionalistička pitanja koja produbljuju podjele”, rekao je Inzko, dodavši da je korupcija u političkom sistemu i dalje raširena.
Posljednje vrijeme međunarodna zajednica bezuspješno je nastojala pomoći stranačkim liderima da usaglase izmjene Izbornog zakona BiH. Inzko navodi da bi, ako se ne postigne dogovor oko izbora delegate u Domu naroda Federacije BiH, „formiranje vlasti nakon izbora moglo bi biti izuzetno teško, možda i nemoguće”.
Različiti stavovi tročlanog Predsjedništva
Reforma Izbornog zakona BiH bila je jedna od tema i sastanka članova Predsjedništva BiH sa kancelarkom Merkel.
„Vrlo nam je potrebna reforma Izbornog zakona BiH. Malo smo zabrinuti jer je već određen termin izbora i sigurno da ćemo razgovarati o tome na koji način da postignemo pomake. Naravno da ne želimo blokadu državnih institucija”, rekla je Merkel uoči sastanka.
Na sastanku je Merkel svjedočila neslozi članova Predsjedništva BiH.
Na pitanje novinarke Al Jazeere Arduane Pribinje da li je na sastanku došlo do približavanja stavova u vezi Izbornog zakona BiH, Izetbegović je odgovorio da je došlo do pojašnjavanja stavova.
Rekao je i da, ako se ne riješi problem sa Izbornim zakonom, BiH neće dobiti kandidatski status za prijem u Evropsku uniju.
„Tako da smo potrošili sigurno jedno sat vremena pojašnjavjući u detalje, staloženo i polako bez neke posebne prepirke međusobne”, rekao je Izetbegović.
Prema Izetbegoviću, problem je u sudaru dva principa – „etničkog kojeg zastupa hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i građanskog koji je zastupljen u našem Ustavu, presudama Suda za ljudska prava iz Strasbourga”.
„Skoro da je nemoguće uskladiti ono, kako stvari vidi gospodin Čović, sa presudama Suda u Strasbourgu”, rekao je Izebegović.
Čovićevo viđenje sastanka je da misli da su članovi Predsjedništva „ostavili jednu korektnu sliku, da činimo sve da stabiliziramo odnose u BiH kako nakon izbora ne bila kriza koju mnogi predviđaju zbog toga što nismo na vrijeme promijenili Izborni zakon”.
„I tu je gospođa Merkel nastojala sa svojim suradnicima nastojala na neki način biti potpora u osnovi kako pronaći rješenje da najmalobrojniji narod može legitimno birati svoje predstavnike sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine i odlukama Ustavno suda”, rekao je Čović.
Čović je rekao da su članovi Predsjedništva imali priliku i pokazati „neke različite poglede” na odnose u BiH.
