Linkovi

Životni moto Edmonda Offermana, koji je pomagao izgradnju Trebevićke žičare: Znate što imate, znate što želite i to možete dobiti


Trebevićka žičara
Trebevićka žičara

Trebevićka žičara koja povezuje Sarajevo sa planinom Trebevićem, obližnjim izletištem, danas, 6. aprila, zvanično je puštena u rad, na Dan Grada Sarajeva.

Trebevićka žičara, jedan od simbola grada izgrađena je 1959. godine, a potpuno je uništena u ratu.

Vožnja novom žičarom obnovljenom 23 godina od prestanka rata trajat će oko sedam minuta. U sat vremena moguće je u 33 kabine žičara će prevoziti 1.200 putnika. Ranije je vožnja trajala 12 minuta.

Gradonačelnik Abdulah Skaka, u govoru pred početak puštanja žičare u rad, zahvalio se svima koji su učestvovali u obnovi, osvrnuvši se, između ostalog, na ulogu Amerikanca Edmonda Offermana, jednog od donatora, te njegove supruge Maje.

Arhiv - Edmond Offerman razgovara sa novinarom Glasa Amerike
Arhiv - Edmond Offerman razgovara sa novinarom Glasa Amerike

​U obraćanju, Offerman se prisjetio 2008. godine, kada je obavio jedan važan poziv, nazvavši Antu Domazeca, profesora na Ekonomskom fakultetu, a koji Offermanu u telefonskom razgovoru rekao da je bitno da se rekonstruiše sarajevska žičara.

„I evo nas deset godina nakon toga i to je rezultat telefonskog razgovora”, kaže Offerman. „Moj moto u životu je: 'Znate što imate i znate što želite i to možete dobiti.'”

Vrijednost obnove žičare iznosi oko 18 miliona maraka, a Offerman, kao jedan od donatora, uplatio je sedam i po miliona maraka.

Doprinos Amerikanca u izgradnji sarajevske žičare
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Žičara je puštena u rad na Dan Grada Sarajeva. Grad je 6. aprila 1945. oslobođen od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu, a 47 godina kasnije Sarajevo se našlo pod opsadom Vojske Republike Srpske (VRS).

Od 1992. do 1995. godine grad je bio opkoljen, a stanovništvo terorisano. Više od 10 hiljada ljudi je poginulo u Sarajevu koje se nalazilo u najdužoj opsadi jednog grada u modernoj historiji.

Zbog kampanje granatiranja, snajperskog djelovanja i terorisanja građana Sarajeva pred Tribunalnom u Hagu izrečene su dvije doživotne kazne i 69 godina zatvora.

Kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS, Stanislav Galić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Komandu je preuzeo u septembru 1992. godine i na toj poziciji ostao do augusta 1994. godine.

Naslijedio ga je Dragomir Milošević, koji je dužnost komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa obnašao do novembra 1995. godine. Osuđen je na 29 godina zatvora.

Radovan Karadžić, kao predsjednik RS i vrhovni komandant VRS, osuđen je prvostepenom presudom na 40 godina zatvora.

Posljednja presuda je izrečena Ratku Mladiću, koji je, kao komandant Glavnog štaba VRS, prvostepenom presudom osuđen na doživotnu kaznu zatvora.​

Sarajevski tunel spasa
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:52 0:00

XS
SM
MD
LG