Linkovi

Aktuelno

Iza Kolinde Grabar Kitarović ostaju nesuglasice među žrtvama i podijeljeno tročlano Predsjedništvo

Kolinda Grabar Kitarović u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini boravila tri dana.

Predsjednica Hrvatke Kolinda Grabar Kitarović napustila je Bosnu i Hercegovinu, ostavljajući iza sebe zategnute odnose među žrtvama rata, ogorčenost javnosti prema Muniri Subašić i razjedinjeno tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Službena posjeta Grabar Kitarović Bosni Hercegovini došla je u vrijeme kada joj jedan dio javnosti nije naklonjen zbog ranijih istupa i poteza poput onog da sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom pokuša utjecati na unutrašnje probleme u Bosni i Hercegovini.

„Vidjeli smo neke njene izjave iz neprovjerenih izvora za koje nije imala dokaze kao što je 10.000 terorista koji borave u Bosni i Hercegovini, pa da je u Bosni i Hercegovini krizno žarište da se može tako reći zaratiti takoreći svakog trenutka”, podsjetila je analitčarka Ivana Marić.

Ipak, nakon sastanka sa tri člana Predsjedništvom, koji su u 2017. godini djelovali razjedinjeno, predsjednica Hrvatske održala je govor koji nije doveo do novih tenzija.

Uputila je, kako kaže, nekoliko važnih poruka, jer se posljednje vrijeme stvarala negativna klima.

Predsjednica Hrvatske kaže da joj nije namjera da se miješa unutrašnje problem Bosne i Hercegovine, kao i da se od Hrvatske može očekivati pomoć na putu ka Europskoj uniji.

„To što se mi zalažemo za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, za konstitutivnost hrvatskog naroda ne znači da ni na koji način omalovažavamo ili želimo da ta prava idu na uštrb ostalih naroda i naravno, svih manjina i građana Bosne i Hercegovine”, rekla je Grabar Kitarović.

Tokom prvog dana posjete, Grbar Kitarović se sastala sa političarima na državnom nivou, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, kardinalom Vinkom Puljićem, majkama Srebrenice…

Niz je pitanja koja je Bosna i Hercegovina i Hrvatska ne mogu riješiti.

„Nema pomaka u otvorenim pitanjima koja su stara decenijama. Insistirao sam na pitanjima granice, potrošnje vodenog resursa iz Buškog jezera, ogromne imovine Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj koja nije vraćena i pelješkog mosta“, rekao je bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović, prenosi portal Klix.

Izjava Munire Subašić

U prvi plan dospjela je Munira Subašić nakon što su se predstavnice Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa.

Subašić je rekla da je predsjednici Hrvatske zahvalna još od 2015. godine, kada je došla na obilježavanje godišnjice genocida u Sarebrenici i „izgovorila pravu riječ koju je trebala da kaže, da se tamo desio genocid”.

Kazala je da je ona za nju kraljica bez obzira na sve. Ipak, na pitanje o posjeti predsjednice Hrvatske Ahmićima, Subašić je rekla da o tome ne bih govorila, te nastavila:

„Ja sam uvijek rekla i novinarima i svima, ja znam šta se u Srebrenici desilo, ne znam više nigdje šta se šta desilo. Svako ima udruženje, organizacije, majke neka dignu svoj glas i neka kažu. Nemam ja nikome ništa zamjerati, ja samo zamjeram onima koji nisu došli su Srebrenicu, koji nisu odali počast našim žrtvama, jer, ipak, mi smo bili pod zaštitom Ujedinjenih nacija, desio se genocid i to je moja borba do mog života.”

Ova izjava naišla je na brojne reakcije i osude.

„Udruženje Žena-žrtva rata šokirano je izjavom Munire Subašić, predsjednice Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa", koja je danas rekla da ne zamjera predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović zato što nije posjetila Ahmiće, te da ona govori samo o Srebrenici, jer ne zna više nigdje šta se desilo. Mi itekako zamjeramo hrvatskoj predsjednici, zamjeramo joj što nije nikada otišla u Ahmiće, Vareš (Stupni do)...”, saopćeno je iz Udruženja koje predvodi Bakira Hasečić.

Naknadno je Kada Hotić, članica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa, nastojala objasniti izjavu Subašić, rekavši da se nije snašla na pitanje o Ahmićima, dalje obrazlažući da dobiju primjedbe ako „miješaju u neke druge krajeve”.

Posjeta Ahmićima

Kolinda Grabar Kitarović posjetila Ahmiće i Križančevo selo
Kolinda Grabar Kitarović posjetila Ahmiće i Križančevo selo

Ipak, u tajnosti je predsjednica Hrvatske odala počast žrtvama Ahmića i Križančevog sela kod Viteza. U Ahimićima su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ubili 116 osoba bošnjačke nacionalnosti, dok su pripadnici Armije Bosne i Hercegovine ubili znatan broj Hrvata u Križančevom selu.

„U mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini. Jednostavno, pokloniti se žrtvama, razmišljati o prošlosti, ali prije svega s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi... Treba gledati u budućnost dobrih odnosa svih naroda i građana BiH”, rekla je Grabar-Kitarović, prenosi Slobodna Evropa.

Kolinda Grabar Kitarović, nakon posjete Derventi, napustila je napustila Bosnu i Hercegovinu.

Politička analitčarka Ivana Marić smatra da će predsjednica Hrvatske svojim pomirljivim tonom poboljšati situaciju koju je pogoršala ranijim istupima, dok članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i vladajuća koalicija, kako kaže, ostaju „duboko zaraženi u svojim netrpeljivostima”.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG