Usamljeni polarni medvjed se zatekao na plutajućem komadu arktičkog leda opkoljen lokvama plave vode.
Prije više godina ovo područje je čak i tokom ljeta bilo pokriveno debelim ledenim pokrivačem. A sada finski brod-ledolomac, Nordica sa lakoćom pliva kroz komade leda. Navigator za led čiji je posao da sprovede brod kroz opasne vode, kaže da je debljina leda prije bila i nekoliko metara.
"Na primjer, ovo područje oko nas sada je pokriveno ledom, a prošle godine bilo je potpuno otopljeno, leda nije bilo čak ni u moreuzu McClintock što se zaista rijetko dešava", kaže navigator Duke Snider."
Satelitski snimci od 1979 godine naovamo pokazuju da se arktički pokrivač leda svake godine smanjuje prosječno za 88 hiljada kvadratnih metara, što je jednako površini Srbije.
Po naučnicima, trend se ne može preokrenuti čak i ako svaka zemlja ispuni svoja obećanja iz Pariskog sporazuma.
"Arktik gubi svoj led u maju za 2 i po procenta, a u avgustu čak više od deset procenata, kada se gleda na raspon od deset godina", kaže stručnjak za klimu, Andrew Weaver.
Neki ipak vide i dobru stranu, i korist u tome. Naime, Sjeverozapadni Prolaz koji povezuje sjeverne dijelove Atlanstskog i Tihog oceana, nekada je bio potpuno zaleđen, a sada je tokom ljeta otvoren i kroz njega prolaze turistički, ribarski i teretni brodovi, snabdevajući lokalne zajednice. Ali negativni aspekti te pojave su dugoročni.
"Turisti dolaze da vide polarne medvjede kojih za 20 do 50 godina ovdje više neće biti", kaže Michael Byers, stručnjak za klimatske promjene.
Lokalni stanovnici kažu da čak i njihova djeca uočavaju promjene i ne raduju se puno tome.
"Djeca su brzo uočila da je led nestao u našem zaljevu. Počeli su nam govoriti 'Oh, dolaze nam brodovi, brodovi su usiderni kod nas'. Sin mi je bio uzbuđen zbog toga, ali mi je kćerka žalila za našim stazama", kaže stanovnik otoka Baffin, Maatusi Manning.
Naučnici kažu da ako se ovaj trend nastavi, djeca Inuit naroda će uskoro imati ljeta svakako, a možda čak i zime bez leda.
