Linkovi

Super-potentne biljke u borbi protiv gladi


Super-potentne biljke će jednog dana možda pomoći u ishrani gladne planete. Naučnici su pronašli načina za dramatično povećanje rasta biljaka time što su modificirali način reagiranja biljke na svjetlost i hlad. Slijedi prilog koji je pripremio novinar Glasa Amerike, Steve Baragona.

Super-potentne biljke u borbi protiv gladi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Biljke pretvaraju svjetlost, ugljični dioksid i vodu u hranu. Proces se zove fotosinteza.

Biolog Steve Long pručava taj proces na Univerzitetu Illinois, i kaže: "Fotosinteza je, bez sumnje, najvažniji proces na našoj planeti. Ona je pokretačka snaga iza svakog oblika života."

Ali taj proces nije dovoljno efikasan u nekim, za nas najvažnijim usjevima. A to je luksuz koji sebi ne možemo priuštiti, kaže putem Skype-a Matthew Reynolds iz Međunarodnog centra za poboljšanje kukuruza i pšenice, poznatog pod nazivom CIMMYT, i dodaje: "Svjetsko stanovništvo suviše brzo raste, a promjena klime negativno utječe na produktivnost, tako da smo prisiljeni da nateramo biljke na veći rast."

Evo kako je to Longova grupa postigla: biljke imaju svoj sistem zaštite od previše sunca. Ali kad oblaci ili lišće bace sjenku na njih, taj sistem funkcionira još izvjesno vrijeme, i time usporava rast biljke. Long je sa svojim kolegama dodao gene koji su skratili vrijeme za povratak. Modificirane biljke su rasle za 20 posto brže od običnih.

"Ova modifikacija već je dovela do porasta prinosa usjeva, ali istovremeno daje podstreka i cijeloj oblasti istraživanja, jer i drugi rade na fotosintezi. Sad imaju prilike vidjeti da sa podizanjem efikasnosti fotosinteze u usjevima imaćemo i veće prinose", objašnjava Steve Long.

Longov tim inače koristi kontroverznu tehniku genetskog inženjeringa, ili transgeniksa. Ali Reynolds koji proučava konvencionalno uzgajanje usjeva, kaže da je to dobar početak: "Transgenics može dokazati jedan koncept, pa sad i mi možemo tražiti prirodne varijacije u biljkama."

Reynolds kaže da postignuti porast prinosa u Longovom eksperimentu je impresivan, zato je i on optimista, ali se pita: "Koje su loše strane? Zašto se biljke ranije nisu tako ponašale? Takva pitanja uvijek moramo postaviti kad vidimo rezultate koji su isuviše dobri da bi bili istiniti."

Longova grupa je radila sa duhanom jer je on najlakši za proučavanje. U planu je primjena iste tehnike na rižu, soju i na jednu tropsku biljku - kasavu, koje su kritično važni usjevi za ishranu širom svijeta.

XS
SM
MD
LG