U Washingtonu je u utorak u organizaciji Centra za transatlantske odnose na univerzitetu Johns Hopkins održan panel sa interesantnim i relevantnim naslovom: Ekstremizam na Balkanu, kolika je prijetnja? Među panelistima koji dobro poznaju temu i reigon su bili Spencer Boyer, predstavnik za Evropu Nacionalnog obavještajnog vijeća, zatim Adrian Shtuni iz kompanije za međunarodnu sigurnosti Shtuni Consulting, Edward Joseph iz Instituta za svjetska dešavanja, te putem Skypea Dragan Štavljanin iz RFE-a iz Praga. Panel je pratila naša novinarka, Amra Alirejsović.
**********
Panel se fokusirao na pitanje koliko je prisutan ekstremizam na Balkanu, odakle on potiče, i koliku prijetnju predstavlja u regionu i šire. Bosna, Kosovo i Makedonija su među evropskim zemljama sa najviše boraca na stranim ratištima po glavi stanovnika, dok je istovremeno nezaposlenost među mladima u tim istim zemljama veoma visoka, 57% u BiH i 55% na Kosovu.
Zajednička teza koja se mogla čuti je da su korjeni za trenutni ekstremizam u ratu 90-tih godina, političkim sukobljavanjima, i ekonomskoj stagnaciji.
"Nasilni ekstremizam, osobito onaj radikalni koji se veže za religiju, je osobito važan kada govorimo o Balkanu. Ali na njega ne možemo gledati odvojeno od drugih pitanja kao što su slabe institucije, politička kriza i društveno ekonomske prilike. Važno je naglasiti da kada govorimo o nasilnom ekstremizmu, ne govorimo samo o stranim borcima koji se trenutno nalaze u Iraku i Siriji, već o mnogo većem broju ljudi, među kojima su oni koji regrutiraju, radikaliziraju i finansiraju pojedince koji putuju u ratne zone. Broj onih koje možemo smatrati nasilnim ekstremistima je mnogo veći od onih koji su zapravo samo strani borci. Sve što trebate uraditi je otići na internet i društvene medije i vidjeti koliko ljudi ih podržava, i aktivno širi ideologiju terorističkih organizacija. To je nešto što prije nismo viđali na Balkanu", rekao je Adrian Shtuni iz Centra za međunarodnu sigurnost, Shtuni Consulting.
Kao što Adrian Shtuni kaže, teško je procijeniti da li je ekstremizam na Balkanu veća prijetnja interno ili eksterno. Od tri teroristička napada u Bosni i Hercegovini prošle godine, od kojih je jedan osujećen, moglo bi se reći da je rizik unutar Balkana ograničen. Međutim podložnost regrutiranju je mnogo veća, a činjenica da se više od 40% boraca vratilo kući povećava mogućnost terorističkih napada.
"Moramo shvatiti nivo prijetnje koji predstavlja svaki pojedinac, ne možemo ih generalizirati, jer neki od pojedinaca koji su otišli u Siriju i Irak nisu otišli iz razloga koji se može povezati sa terorizmom. Ali je sigurno da su se neki vratili sa namjerom izvođenja terorističkih napada ili regrutiranja za ratove u inostranstvu", nastavio je gospodin Shtuni.
Neke interesantne brojke: od 1000 državljana zapadnog Balkana koji su od 2012. godine otišli na ratišta u Irak i Siriju, 43% je i dalje u borbama, 41% se vratilo kući, a 17% ih je ubijeno u borbama. Većina njih su mladi u svojim dvadesetim godinama, a ima i do sada neviđen broj žena i djece koji su putovali zajedno sa borcima. Panelisti su naglasili da postoji i izvjestan broj ljudi koji su se vratili sa ratišta, a za koje se ne zna.
Adrian Shtuni je mišljenja da kaznene legislativne mjere neće biti dovoljne da se problem riješi. Mjesta kao što su Ošve i Gornja Maoča on naziva mjestima sa povećanim nivoom podložnosti u pogledu nasilnog ekstremizma, gdje treba sagledati uzroke takvog ponašanja.
"U istraživanjima koje sam sprovodio, ne u Bosni, nego u drugim dijelovima, nisam pronašao direktnu i dokazivu vezu između nedostatka ekonomskih mogućnosti ili obrazovanja i regrutiranja za nasilni ekstremizam ili terorizam. Te su zajednice ranjive, i moramo zaći dublje kako bi vidjeli šta je uzrok tome. Moramo postaviti pitanje zašto je takvim zajednicama dozvoljeno da operiraju na način koji je daleko od liberalne demokratije", rekao je Adrian Shtuni, i nastavio:
"Da ste prije dvije godine govorili o tom pitanju, ljudi bi rekli da taj problem ne postoji. Danas to više niko ne poriče i svi shvataju da je to veliko pitanje koje će biti prisutno mnogo duže, a ne samo u nekoliko narednih godina. Razumijevanje toga bi trebalo oblikovati odgovarajuću politiku.
Moramo shvatiti ne samo pokretače radikalizacije, nego cijelu dinamiku, jer je to kao jedna velika mašina sa mnogo malih komponenata. Zato moramo uraditi temeljito istraživanje na terenu, osobito sa pojedincima koji su se vratili. Moramo ih upitati zašto su otišli, zašto su se vratili, koja je njihova vizija budućnosti, i raditi sa njima kako bi ih udaljili od načina života sa nasiljem kao političkim oruđem."
Na panelu je izražena i zabrinutost vezana za velika ulaganja u BiH od strane Saudijske Arabije. Od konkretnih brojki je navedeno da se od 800 miliona dolara koje je Saudijska arabija investirala u Bosni, za 100 miliona ne može se ući u trag. Ed Joseph izražava zabrinutost zbog dvolične uloge Saudijske Arabije, kao saveznika u globalnim anti-terorističkim naporima sa jedne, i vjerskom utjecaju u Bosni, sa druge strane. Kada su u pitanju investiranja i kupovina zemljišta oko Sarajeva, tu međutim Saudijska Arabija nije jedina, tu su i Katar i UAE.
"Nijedna etnička grupa, religija ili nacionalnost se ne može identificirati sa nasilnim ekstremizmom, i postoji razlog zašto je u političkom islamu politika ispred islama. Moramo sagledati političku situaciju i pojedince koji vjeru koriste kao instrument za vlastite ciljeve. Svi indikatori ukazuju na faktor rasta na Balkanu, ekonomskog, obrazovnog. Situacija se ipak polako kreće u povoljnom pravcu, iako još dosta toga treba uraditi, i tu je uloga EU ključna u davanju vjerodostojne vizije koja će se moći suprotstaviti naporima drugih sila zainteresiranih za Balkan iz geostrateških razloga", rekao je Ed Joseph iz Instituta za svjetska dešavanja.
Edward Joseph smatra da je za Sjedinjene države pitanje ekstremizma važno zbog mogućnosti unutrašnjeg sukoba na Balkanu, zbog krhke prirode sistema i stalnih međuetničkih sukobljavanja. Međutim, ono što je istaknuo je da ljudi na Balkanu koji su okrenuti ekstremizmu nisu otuđeni, kao što bi se to moglo reći za strance u zapadnoevropskim zemljama ili Americi. Ti ljudi su kod svoje kuće, i nisu zasigurno jedini koji se suočavaju sa ekonomskim poteškoćama; muslimani nisu manjina u većem dijelu Bosne, to su Evropljani, naglasio je Joseph.
"Borba protiv ekstremizma je maraton, a ne sprint. To nije nešto u čemu se lako može pobijediti. Svijet je danas mnogo složeniji nego prije, i mnogo više uvezan, osobito internetom kao platformom. Ali internet ne treba kriviti, on je samo oruđe za radikalizaciju ili de-radikalizaciju. Po mom mišljenju, oni koji se koriste internetom za promoviranje svojih ciljeva su mnogo aktivniji od onih koji nastoje zaustaviti radikalizaciju. Mnogo više treba uraditi na de-radikalizaciji putem interneta, osobito na Balkanu", rekao je za naš program Adrian Shtuni.
