U Kaliforniji postoji škola koja je – gledano sa strane – prilično luckasta. U njoj se svi oni koji žele postati klauni uče kako osjećaje bojom naslikati na lice i kako se, doslovce, glupirati. A, za one koji žele osvježiti svoje majstorstvo u toj profesiji, ovaj se jednotjedni kurs smatra Harvardom na tom polju.
Žonglirati kao profesionalac! Jedna od vrhunskih klauna, Julie Varholdt, poznata po nadimku Lovely Buttons, demonstrira umijeće kojim moraju ovladati klaunovi. A, svi oni koji žele postati klaunovi, tokom jednotjednog kursa od majstora zanata uče kako našminkati lice, raditi mađioničarske trikove, govoriti duhovito i smiješno, improvizirati, gađati se pitama, te praviti balone.
Zadnji dan kursa uključuje priredbu na kojoj sudjeluju svi klaunovi, a otvorena je za publiku.
Bob Neil, 66-godišnji umirovljeni policijski narednik, već četiri decenije je i klaun, po imenu Kiwi the Clown. Na kursu je ekspert za nanošenje šminke. „Tajna stavljanja make-upa je osigurati da se točno pokaže onakav izraz lica kakav bi imali u normalnom životu – sreća, strah, tuga... Mi smo ustvari veliki, živi, likovi iz crtića.“
Nekad davno, Neil je počeo karijeru klauna kad je, kao policajac, učio djecu sigurnosti na ulici. Sada svoje umijeće pokazuje širom svijeta. Gostovao je u cirkusu Ringling Bros, putovao i u Indiju da izvede svoje točke, a krajem godine sa cirkusom odlazi u Maleziju.
Neil kaže da su kursevi, poput ovog u Kaliforniji, vrlo važni jer bi novajlije u profesiji mogle napraviti greške koje uplaše malu djecu. „Kad sam klaun, uvijek nosim na koljenima jastučiće, tako da, ako vidim da s eneko dijete uplašilo, mogu odmah pasti na koljena, na njihovu visinu, a ne da ih gledam s visine. Da vidite kako to dobro funkcionira!“
Ove godine, kurs je posebno važan veteranima klaunovima koji su doživjeli pad plaćenih nastupa za i do 20 posto zbog slabe ekonomije. Još uvijek primaju mnogo poziva za neplaćene nastupe u bolnicama, dobrotvornim društvima i školama, koji više nemaju novce da bi platili njihove priredbe.
Konkurencija im dolazi i od onih koji misle da su našminkano lice i smiješno odijelo dovoljni za brzu zaradu. Julie Varholdt je profesionalni klaun već 20 godina. I njezin djed je bio klaun. „Doktor ne može samo staviti stetoskop i bijelu kutu da bi postao doktor; trebaju mu godine i godine obrazovanja. Advokat – isto tako. Ne može samo zgrabiti aktovku i obući fino odijelo, nego mu trebaju godine i godine obrazovanja. Isto vrijedi i za klaune. Klauniranje je umijeće i umjetnost. To je drevna profesija.“
Varhold podučava kako svakodnevne predmete koristiti u svojoj točki. Jednostavne stvari poput papirnatih maramica, papirnatih vrećica, baterija mogu postati pomagala za magične trikove i šale bez velikog ulaganja u opremu, ali sa dosta znanja.
Morgan Thacker je sanjala da postane klaun od svoje 12. godine. „Uvijek sam uživala nasmijavati ljude, posebno kad im nije do smijeha. A, kad sam saznala da postoje škole za klaunove, mislila sam si: to bi stvarno moglo biti zabavno!“
Za nju je ovo ljeto između mature i početka fakulteta i uvjerila je roditelje da je učenje klauniranja vrijedna aktivnost. Na kursu je učila kako našminkati lice, kako pisati duhovite tekstove i kako improvizirati. A, u pauzama između satova je naučila kako od napuhanih balona napraviti životinje i šešire i kako izmaknuti stolnjak ispod svih tanjura i pribora na stolu.
No, najvažnije, kaže, naučila je kako nasmijati ljude, nešto što smatra da bi svi trebali znati.
Žonglirati kao profesionalac! Jedna od vrhunskih klauna, Julie Varholdt, poznata po nadimku Lovely Buttons, demonstrira umijeće kojim moraju ovladati klaunovi. A, svi oni koji žele postati klaunovi, tokom jednotjednog kursa od majstora zanata uče kako našminkati lice, raditi mađioničarske trikove, govoriti duhovito i smiješno, improvizirati, gađati se pitama, te praviti balone.
Zadnji dan kursa uključuje priredbu na kojoj sudjeluju svi klaunovi, a otvorena je za publiku.
Bob Neil, 66-godišnji umirovljeni policijski narednik, već četiri decenije je i klaun, po imenu Kiwi the Clown. Na kursu je ekspert za nanošenje šminke. „Tajna stavljanja make-upa je osigurati da se točno pokaže onakav izraz lica kakav bi imali u normalnom životu – sreća, strah, tuga... Mi smo ustvari veliki, živi, likovi iz crtića.“
Nekad davno, Neil je počeo karijeru klauna kad je, kao policajac, učio djecu sigurnosti na ulici. Sada svoje umijeće pokazuje širom svijeta. Gostovao je u cirkusu Ringling Bros, putovao i u Indiju da izvede svoje točke, a krajem godine sa cirkusom odlazi u Maleziju.
Neil kaže da su kursevi, poput ovog u Kaliforniji, vrlo važni jer bi novajlije u profesiji mogle napraviti greške koje uplaše malu djecu. „Kad sam klaun, uvijek nosim na koljenima jastučiće, tako da, ako vidim da s eneko dijete uplašilo, mogu odmah pasti na koljena, na njihovu visinu, a ne da ih gledam s visine. Da vidite kako to dobro funkcionira!“
Ove godine, kurs je posebno važan veteranima klaunovima koji su doživjeli pad plaćenih nastupa za i do 20 posto zbog slabe ekonomije. Još uvijek primaju mnogo poziva za neplaćene nastupe u bolnicama, dobrotvornim društvima i školama, koji više nemaju novce da bi platili njihove priredbe.
Konkurencija im dolazi i od onih koji misle da su našminkano lice i smiješno odijelo dovoljni za brzu zaradu. Julie Varholdt je profesionalni klaun već 20 godina. I njezin djed je bio klaun. „Doktor ne može samo staviti stetoskop i bijelu kutu da bi postao doktor; trebaju mu godine i godine obrazovanja. Advokat – isto tako. Ne može samo zgrabiti aktovku i obući fino odijelo, nego mu trebaju godine i godine obrazovanja. Isto vrijedi i za klaune. Klauniranje je umijeće i umjetnost. To je drevna profesija.“
Varhold podučava kako svakodnevne predmete koristiti u svojoj točki. Jednostavne stvari poput papirnatih maramica, papirnatih vrećica, baterija mogu postati pomagala za magične trikove i šale bez velikog ulaganja u opremu, ali sa dosta znanja.
Morgan Thacker je sanjala da postane klaun od svoje 12. godine. „Uvijek sam uživala nasmijavati ljude, posebno kad im nije do smijeha. A, kad sam saznala da postoje škole za klaunove, mislila sam si: to bi stvarno moglo biti zabavno!“
Za nju je ovo ljeto između mature i početka fakulteta i uvjerila je roditelje da je učenje klauniranja vrijedna aktivnost. Na kursu je učila kako našminkati lice, kako pisati duhovite tekstove i kako improvizirati. A, u pauzama između satova je naučila kako od napuhanih balona napraviti životinje i šešire i kako izmaknuti stolnjak ispod svih tanjura i pribora na stolu.
No, najvažnije, kaže, naučila je kako nasmijati ljude, nešto što smatra da bi svi trebali znati.
