Linkovi

Ženska strana

Ženski rukopis u IT industriji

Merima Čišija, software developerka

Globalno postoji "digitalni rodni jaz" zasnovan na stereotipima o muškim i ženskim zanimanjima i predrasudama prema IKT sektoru.

Dječaci igraju video igrice zbog zabave dok djevojčice koriste tehnologiju kako bi učile, nalazi su istraživanja sprovedenog u Americi prošlog mjeseca o digitalnom liderstvu. No, s druge strane, isto istraživanje je pokazalo da iako djevojčice provedu više vremena učeći, dječaci su ti koji će prije povjerovati da su "tehnološki stručnjaci" u svojim porodicama.

Kada je u pitanju globalna zastupljenost žena u sektoru informacionih tehnologija, žene čine tek 30 posto od ukupno zaposlenih. Ako izuzmemo Sheryl Sandberg iz Facebooka ili Marrisu Mayer nekadašnju visokopozicioniranu zaposlenicu Googla i Yahooa, još manji broj žena nalazi se na vodećim tehnološkim pozicijama.

Podaci o broju žena u industriji koja se bavi informacionim tehnologijama ne postoje kao posebna kategorija u Statističkoj agenciji BiH, ali je jasno da veliki broj ukupnog nezaposlenog stanovništva čine žene, odnosno čak 68,6 posto neaktivnost stanovništva su žene. Stopa neaktivnosti i nezaposlenosti žena veća je u odnosu na muškarce, bez obzira na dobnu skupinu.

"Prema posljednjim istraživanjima, u Evropi ima četiri puta više muškaraca nego žena sa diplomom u IKT oblastima. Udio muškaraca koji rade u digitalnoj industriji je 3,1 puta veći od udjela žena. Poslovi u IKT sektoru su jedni od najtraženijih i najplaćenijih na bh. tržištu rada, a omjer muškaraca sa diplomom u ovoj oblasti u odnosu na žene je tri puta veći", navode članice IT Girls inicijative iz Bosne i Hercegovine.

Podržana od strane UNDP, UNICEF i UNWomen agencija i u saradnji sa Bit Alijansom, udruženjem koje okuplja 58 IT kompanija, IT Girls su 2018. godine pokrenule crowdfunding kampanju sa ciljem da učine informatiku u školama interaktivnom i zanimljivom kako za djevojčice tako i za dječake. Kampanja im je omogućila da organizuju radionice za djevojčice u deset osnovnih škola.

​IT Girls inicijativa nastoji da približi ovo zanimanje i djevojčicama, tako su u protekle tri godine održali preko 200 treninga za djevojčice u dobi između 13 i 18 godina.

"Naša najveća motivacija su djevojčice i djevojke koje su prošle naše radionice i njihove reakcije na sav digitalni sadržaj i vještine koje im nudimo, za koje kažu da ne mogu dobiti na časovima informatike", kažu iz ove Inicijative.

Da li je IT 'muški' posao?

Kako navode iz IT Girls inicijative, kada se radi o BiH, statistike o malom broju žena u sektoru informacionih tehnologija, imaju veze sa "rodnim ulogama koje preovladavaju u našem društvu a koje nalažu da je za žene prikladno da prioritiziraju majčinstvo i brigu za djecu i starije prije nego da razvijaju karijeru".

Članice ove inicijative smatraju, a na osnovu istraživanja koje su radili na samom početku njihovog angažmana, da su podaci o učešću žena u IT sektoru u BiH u velikoj mjeri u sladu sa globalnim pokazateljima i da postoji digitalni rodni jaz zasnovan na stereotipima o muškim i ženskim zanimanjima, i predrasudama prema IKT sektoru.

Ali, iako je stopa žena zaposlenih u IT sektoru veoma mala, prisustvo žena u ovoj oblasti nije zanemarivo niti nepostojeće. Možda je omjer muškaraca i žena koje rade u ovoj industriji nesrazmjeran, no iskustva naših sagovornica koje rade unutar sektora IT-a kažu da tehnologija nije rezervisana samo za muškarce. Njihovo iskustvo je da je šansa koja se pruža i jednom u drugom spolu podjednaka.​

Djevojke koje u Sarajevu rade za Softhouse Balkans kompaniju koja je dio švedske Softhouse grupacije smatraju da u ovoj oblasti ne postoji prostor za diskriminaciju i neravnopravnost jer su kompetencije te koje se vrednuju a ne spol.

Merima Čišija, jedna od žena software developera iz ove kompanije, kaže da su u saradnjama sa kolegama iz Švedske dolazile do saznanja da je njihov sarajevski ogranak čak više rodno izbalansiran u odnosu na neke švedske kompanije u kojima na 50 zaposlenika radi jedna zaposlenica.

Njena kolegica Zana Tatar kaže da, iako je bila prva žena developer zaposlena u ovoj kompaniji i da veoma često radi u timovima u kojima je jedina žena, nikada nije dolazila u poziciju da bude diskriminisana.

Njihova iskustva su slična onome koje ima i Hana Ćerimi, suosnivačica Digitalne Škole u Prištini, koja kaže da je veoma često bila jedina žena u razredu ali da nikada nije suočavala sa nekim izazovima samo zato jer nije muškarac. ​

Djevojčicama trebaju heorine

"Način na koji odgajamo djecu od malih nogu i kako usmjeravamo ili sputavamo njihove interese u odnosu na njihov spol, kasnije utiče na izbore koje oni prave u obrazovanju i odabiru zanimanja", smatraju članice IT Girls inicijative.

Ono što, prema njihovom mišljenju, nedostaje da se više djevojčica odluči za budućnost u nekoj od disciplina STEM oblasti (nauka, tehmologija, inžinjerstvo i matematika), jesu uzori, jer u IT sektoru nedostaje žena koje su uspješne a u isto vrijeme i vidljive u javnosti.

Ajda Marić
Ajda Marić

Ajda Marić je liderka tima u NSoftu, mostarskoj kompaniji koja zapošljava preko 200 ljudi a koja je jedna od rijetkih u BiH koja nudi vlastite proizvode za tržišta širom svijeta. Ona kaže da je prve korake u poslovnom svijetu napravila uz jaku mentoricu iz firme u kojoj i danas radi, a čija odlučnost nije ostavljala prostor za znakove slabosti.

"Tako da sam od početka imala stav u kojem na sve gledam ravnopravno, ali očekujem isti tretman zauzvrat. Puno puta sam dobila ovo pitanje, ali sam uporna s odgovorom - ja sam u onom procentu žena koji se nije susreo sa diskriminacijom u IT-u", ističe Ajda.

​Ajdino iskustvo je identično onome koje imaju njene kolegice iz Sarajeva i Prištine, u kojem je važno ono što znaš a ne kojeg si spola.

"Hroničan manjak kadra govori dovoljno o prilikama u IT-u, koje ne poznaju spol. Sve je stvar ličnih preferenci, i koliko se osoba snalazi u nekom poslu. Niti jedan oglas ne traži isključivo muškarce ili isključivo žene, i to je dovoljno da se pojavite i dominirate znanjem i vještinom", kaže Ajda koja također kaže da iako muškarci jesu zastupljeniji u ovoj branši, njen utisak je da se društvo sve brže oslobađa predrasuda i da je pitanje vremena kada će disbalans biti stvar prošlosti.

A za sve djevojčice ili žene koje ne pripadaju brojki od 30 posto uključenih u IT, Ajda navodi da ne trebaju da slušaju one koji kažu da su "kompjuteri za muškarce jer igraju puno igrica na njima".

"Ako ti okolina još ne pruža takve uslove, nije strašno prvi korak napraviti sama. Preuzimanje inicijative sa 12 godina možda zvuči ambiciozno, ali zašto praviti granice gdje ih nema", zaključuje Ajda.

See all News Updates of the Day

Dvogodišnjica #MeToo pokreta: Šta se promijenilo?

Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo: jedan od niza protesta održan u Japanu

Istraživanja javnog mnenja pokazuju da sve više muških menadžera ima problem da blisko sarađuje sa ženama, otkad je više poznatih muškaraca izgubilo poslove nakon optužbi za seksualne prestupe.

Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo.

Od tada, ljudi dijele svoja iskustva o seksualnim napadima i uznemiravanju na društvenim mrežama.

Poslije širenja pokreta #MeToo, 41 odsto muškaraca izjavilo je da su manje spremni da imaju sastanke “jedan na jedan” ako treba da budu sami sa ženom. Svaki peti priznaje da bi radije isključio žene iz društvenih aktivnosti kao što je odlazak na piće poslije posla. To su podaci iz prošlogodišnje ankete. Sve to ne čudi konsultantkinju iz Njujorka Dejviju Temin, koja vodi Temin & kompani firmu za upravljanje u kriznim situacijama, i raspolaže registrom osoba na visokom nivou optuženih za seksualno uznemiravanje i nasilje.

“Da, mislim da postoji negativna reakcija na #MeToo. Ne mislim da je ozbiljna niti da će da traje, a vjerujem da će #MeToo ostati tu zauvijek. Negativnih reakcija ima jer je sve užasno neprijatno. Ali, naravno, promjena je neprijatna, nije uvek poželjna, a sada muškarci vide kako polako gube pravo za koje su, od vremena pećinskog čovjeka, mislili da im pripada”, kaže Dejvija Temin.

Profesorka prava na Univerzitetu Kolumbija Alati Džonson vidi #MeToo kao jaku želju za promjenom.

“Mislim da je jedna od najvažnijih stvari što je pažnja usmjerena na pitanje seksualnog uznemiravanja i napada, i što su žene masovno počele da iznose svoja iskustva. Mnogo puta se dešavalo da se ljudima ne vjeruje kada je slučaj izolovan, ali kada se čuju iste priče, onda shvatite da je problem sistematski i da se s njim mora suočiti. Zato je ovaj pokret moćan”, ukazuje Džonson.

Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene
Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene

Prema podacima nevladine organizacije Nacionalni ženski pravni centar iz Vašingtona, petnaest država uvelo je nove zakone koji štite zaposlene od seksualnog uznemiravanja i diskriminacije na osnovu pola, od oktobra 2017, kada je pokret #Metoo prodrmao i osvijestio javnost.

Džonson i Temin učestvovale su na tribini #MeToo na Univerzitetu Kolumbija. Sa njima je bila Šeli Oria, urednica knjige “Uklesano pamćenje” koja je sakupila i objavila neka od iskustava.

“Internet je vrlo moćan. I na neki način dobar je da nas natjera i pripremi za akciju. Ali, ništa se neće promijeniti ako se ta akcija ne dogodi u stvarnom svijetu. Za promjenu zakona, za stvarne promjene na radnim mjestu, da se promijene plate žena, njihova iskustva na ulici – moraju da se dogode promjene u stvarnom životu. I to je ono gdje literatura ima ulogu, jer knjiga postoji u fizičkom, stvarnom svijetu”, smatra Oria.

Advokat u penziji Robert Uimet koji je bio na tribini, kaže da je pokret #MeToo njemu otvorio oči i objasnio, između ostalog, zašto su neke žene imale poteškoća da održe dugovječnu karijeru u pravu.

“Mislim da je dobro što ljudi sada razmišljaju sa kim mogu a sa kim ne treba da ostanu nasamo, i pod kojim uslovima možete sa nekim da budete sami. I zapravo sam bio zapanjen kada sam čuo primjere kako su žene bile pozivane i od njih se očekivalo da se sastaju sa nekim poslovno – u hotelskim sobama”, ukazuje Uimet.

Iako je još rano da se shvati domet pokreta #MeToo, Temin smatra da je otvorio Pandorinu kutiju i da - nema nazad.

Ženska željeznička stanica u Indiji

Ženska željeznička stanica u Indiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:15 0:00

Historijski broj žena u novom sastavu Evropske komisije

Predstavljen novi sastav evropske komisije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Ukoliko novi saziv Evropske komisije bude odobren od strane Evropskog parlamenta, tim koji je odabrala nova predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, bit će prvi u kojem postoji značajan rodni balans.

Von der Leyen je u svoj tim odabrala trinaest žena i četrnaest muškaraca, pred kojima, ako budu odobreni, stoje veliki izazovi poput izlaska Velike Britanije iz Evropske unije i borbe protiv klimatskih promijena.

Von der Leyen, bivša njemačka ministrica odbrane, zvanično će preuzeti rukovodstvo Komisijom od Jean Claude Junckera, 1. novembra.

Tim sastavljen od predstavnika 27 zemalja EU (bez Velike Britanije). trebao bi da bude dio novog saziva u narednih pet godina.

Margarethe Vestager iz Danske nominovana je za izvršnu potpredsjednicu Komisije, Dubravka Šuica iz Hrvatske, također je nominovana za potpredsjednicu Komisije. Mariya Gabriel iz Bugarske bit će zadužena za mlade i inovacije, Stella Kyriakides sa Kipra za zdravstvo, Vero Jourova iz Češke za vrijednosti i transparentnost.

Članica iz Finske, Jutta Urpilainen vodit će međunarodna partnerstva, Sylvie Goulrad iz Francuske, unutrašnje tržište, Helena Dalli sa Malte bit će zadužena za jednakost, Elisa Ferreira, Portugal vodit će reforme. Rovana Plumb iz Rumunije bit će zadužena za prevoz a Ylva Johansson iz Švedske, unutarnje poslove.

Von der Leyen je i tokom procesa nominacija novih članova Komisije, savjetovala članicama da predlože ravnopravan broj muškaraca i žena među kandidatima.

Ona je također tada rekla da ukoliko ne bude imala dovoljan broja žena među predloženim kandidatima, "neće oklevati da traži nova imena" od država članica EU.

Ubistva žena - globalni problem

Ubistva žena - globalni problem
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Amerikanke obilježavaju 100 godina od dobijanja prava glasa

Amerikanke obilježavaju 100 godina od dobijanja prava glasa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG