Linkovi

Ženska strana

Ženski rukopis u IT industriji

Merima Čišija, software developerka

Globalno postoji "digitalni rodni jaz" zasnovan na stereotipima o muškim i ženskim zanimanjima i predrasudama prema IKT sektoru.

Dječaci igraju video igrice zbog zabave dok djevojčice koriste tehnologiju kako bi učile, nalazi su istraživanja sprovedenog u Americi prošlog mjeseca o digitalnom liderstvu. No, s druge strane, isto istraživanje je pokazalo da iako djevojčice provedu više vremena učeći, dječaci su ti koji će prije povjerovati da su "tehnološki stručnjaci" u svojim porodicama.

Kada je u pitanju globalna zastupljenost žena u sektoru informacionih tehnologija, žene čine tek 30 posto od ukupno zaposlenih. Ako izuzmemo Sheryl Sandberg iz Facebooka ili Marrisu Mayer nekadašnju visokopozicioniranu zaposlenicu Googla i Yahooa, još manji broj žena nalazi se na vodećim tehnološkim pozicijama.

Podaci o broju žena u industriji koja se bavi informacionim tehnologijama ne postoje kao posebna kategorija u Statističkoj agenciji BiH, ali je jasno da veliki broj ukupnog nezaposlenog stanovništva čine žene, odnosno čak 68,6 posto neaktivnost stanovništva su žene. Stopa neaktivnosti i nezaposlenosti žena veća je u odnosu na muškarce, bez obzira na dobnu skupinu.

"Prema posljednjim istraživanjima, u Evropi ima četiri puta više muškaraca nego žena sa diplomom u IKT oblastima. Udio muškaraca koji rade u digitalnoj industriji je 3,1 puta veći od udjela žena. Poslovi u IKT sektoru su jedni od najtraženijih i najplaćenijih na bh. tržištu rada, a omjer muškaraca sa diplomom u ovoj oblasti u odnosu na žene je tri puta veći", navode članice IT Girls inicijative iz Bosne i Hercegovine.

Podržana od strane UNDP, UNICEF i UNWomen agencija i u saradnji sa Bit Alijansom, udruženjem koje okuplja 58 IT kompanija, IT Girls su 2018. godine pokrenule crowdfunding kampanju sa ciljem da učine informatiku u školama interaktivnom i zanimljivom kako za djevojčice tako i za dječake. Kampanja im je omogućila da organizuju radionice za djevojčice u deset osnovnih škola.

​IT Girls inicijativa nastoji da približi ovo zanimanje i djevojčicama, tako su u protekle tri godine održali preko 200 treninga za djevojčice u dobi između 13 i 18 godina.

"Naša najveća motivacija su djevojčice i djevojke koje su prošle naše radionice i njihove reakcije na sav digitalni sadržaj i vještine koje im nudimo, za koje kažu da ne mogu dobiti na časovima informatike", kažu iz ove Inicijative.

Da li je IT 'muški' posao?

Kako navode iz IT Girls inicijative, kada se radi o BiH, statistike o malom broju žena u sektoru informacionih tehnologija, imaju veze sa "rodnim ulogama koje preovladavaju u našem društvu a koje nalažu da je za žene prikladno da prioritiziraju majčinstvo i brigu za djecu i starije prije nego da razvijaju karijeru".

Članice ove inicijative smatraju, a na osnovu istraživanja koje su radili na samom početku njihovog angažmana, da su podaci o učešću žena u IT sektoru u BiH u velikoj mjeri u sladu sa globalnim pokazateljima i da postoji digitalni rodni jaz zasnovan na stereotipima o muškim i ženskim zanimanjima, i predrasudama prema IKT sektoru.

Ali, iako je stopa žena zaposlenih u IT sektoru veoma mala, prisustvo žena u ovoj oblasti nije zanemarivo niti nepostojeće. Možda je omjer muškaraca i žena koje rade u ovoj industriji nesrazmjeran, no iskustva naših sagovornica koje rade unutar sektora IT-a kažu da tehnologija nije rezervisana samo za muškarce. Njihovo iskustvo je da je šansa koja se pruža i jednom u drugom spolu podjednaka.​

Djevojke koje u Sarajevu rade za Softhouse Balkans kompaniju koja je dio švedske Softhouse grupacije smatraju da u ovoj oblasti ne postoji prostor za diskriminaciju i neravnopravnost jer su kompetencije te koje se vrednuju a ne spol.

Merima Čišija, jedna od žena software developera iz ove kompanije, kaže da su u saradnjama sa kolegama iz Švedske dolazile do saznanja da je njihov sarajevski ogranak čak više rodno izbalansiran u odnosu na neke švedske kompanije u kojima na 50 zaposlenika radi jedna zaposlenica.

Njena kolegica Zana Tatar kaže da, iako je bila prva žena developer zaposlena u ovoj kompaniji i da veoma često radi u timovima u kojima je jedina žena, nikada nije dolazila u poziciju da bude diskriminisana.

Njihova iskustva su slična onome koje ima i Hana Ćerimi, suosnivačica Digitalne Škole u Prištini, koja kaže da je veoma često bila jedina žena u razredu ali da nikada nije suočavala sa nekim izazovima samo zato jer nije muškarac. ​

Djevojčicama trebaju heorine

"Način na koji odgajamo djecu od malih nogu i kako usmjeravamo ili sputavamo njihove interese u odnosu na njihov spol, kasnije utiče na izbore koje oni prave u obrazovanju i odabiru zanimanja", smatraju članice IT Girls inicijative.

Ono što, prema njihovom mišljenju, nedostaje da se više djevojčica odluči za budućnost u nekoj od disciplina STEM oblasti (nauka, tehmologija, inžinjerstvo i matematika), jesu uzori, jer u IT sektoru nedostaje žena koje su uspješne a u isto vrijeme i vidljive u javnosti.

Ajda Marić
Ajda Marić

Ajda Marić je liderka tima u NSoftu, mostarskoj kompaniji koja zapošljava preko 200 ljudi a koja je jedna od rijetkih u BiH koja nudi vlastite proizvode za tržišta širom svijeta. Ona kaže da je prve korake u poslovnom svijetu napravila uz jaku mentoricu iz firme u kojoj i danas radi, a čija odlučnost nije ostavljala prostor za znakove slabosti.

"Tako da sam od početka imala stav u kojem na sve gledam ravnopravno, ali očekujem isti tretman zauzvrat. Puno puta sam dobila ovo pitanje, ali sam uporna s odgovorom - ja sam u onom procentu žena koji se nije susreo sa diskriminacijom u IT-u", ističe Ajda.

​Ajdino iskustvo je identično onome koje imaju njene kolegice iz Sarajeva i Prištine, u kojem je važno ono što znaš a ne kojeg si spola.

"Hroničan manjak kadra govori dovoljno o prilikama u IT-u, koje ne poznaju spol. Sve je stvar ličnih preferenci, i koliko se osoba snalazi u nekom poslu. Niti jedan oglas ne traži isključivo muškarce ili isključivo žene, i to je dovoljno da se pojavite i dominirate znanjem i vještinom", kaže Ajda koja također kaže da iako muškarci jesu zastupljeniji u ovoj branši, njen utisak je da se društvo sve brže oslobađa predrasuda i da je pitanje vremena kada će disbalans biti stvar prošlosti.

A za sve djevojčice ili žene koje ne pripadaju brojki od 30 posto uključenih u IT, Ajda navodi da ne trebaju da slušaju one koji kažu da su "kompjuteri za muškarce jer igraju puno igrica na njima".

"Ako ti okolina još ne pruža takve uslove, nije strašno prvi korak napraviti sama. Preuzimanje inicijative sa 12 godina možda zvuči ambiciozno, ali zašto praviti granice gdje ih nema", zaključuje Ajda.

See all News Updates of the Day

Osmogodišnja Lejla i 35 medalja

Osmogodišnja Lejla i 35 medalja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

BiH: Pandemija pojačala nasilje nad ženama i djevojčicama

BiH: Pandemija pojačala nasilje nad ženama i djevojčicama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

SAD: Biti djevojčica - to je komplikovano

SAD: Biti djevojčica - to je komplikovano
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Pandemija pogoršala položaj djevojčica širom svijeta

Djevojčice u Pakistanu

U svijetu je 11. oktobra obilježen Međunarodni dan djevojčica, a ove godine su pandemija i ekonomska kriza stvorile dodatne poteškoće za djevojčice širom svijeta.

UN su ovaj dan odredile 2011. kako bi promovisale prava djevojčica. Među problemima koje je ove godine pandemija pogoršala su obrazovanje, dječiji brakovi, nasilje u porodici, ekonomski položaj.

UN procjenjuju da će do kraja sljedeće godine 435 miliona žena i djevojčica živjeti sa manje od 2 dolara dnevno, a 47 miliona njih pandemija je gurnula u siromaštvo.

Povećano siromaštvo i manjak obrazovanja su povezani i sa porastom nasilja, a čak i prije pandemije, prema podacima UN, svaka treća žena na svijetu bila je žrtva fizičkog ili seksualnog nasilja.

Dječiji brakovi

Tokom humanitarne krize, prioritet su druge stvari poput hrane i skloništa, kaže Lirik Tompson, ekspertkinja u organizaciji Međunarodni centar za istraživanja o ženama. Zbog toga je, ocjenjuje, borba protiv rodnog nasilja i dečijih brakova, slabija.

Dječiji brakovi su u porastu tokom pandemije koronavirusa. Djeca nisu išla u školu, što može da znači da su izloženija nasilju i seksualnim predatorima. Zbog pandemije, neke porodice pokušavaju da udome djevojčice u ekonomski stabilnija domaćinstva i tako olakšaju sebi teret.

Kako širom sveta žive udate devojčice?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Procjenjuje se da je pola miliona djevojčica više u opasnosti da uđe u prerani brak zbog pandemije, pokazuje oktobarski izvještaj organizacije Save the Children.

Iako su borci za prava djevojčica lobirali da se odvoje sredstva za borbu protiv dječijih brakova, većina sredstava je ove godine otišla na prevenciju i kontrolu koronavirusa.

Malo opcija

U izjbegličkim kampovima Rohinja u Bangladešu tokom pandemije je porastao broj dječjih brakova.

Jedan od stanovnika tog kampa koji je želio da ostane anoniman, rekao je za Glas Amerike da neke porodice žive u pretrpanim šatorima i da udaju ćerke koje su još djeca da bi napravili malo mjesta.

"Nijedan roditelj ne bi dao svoju ćerku drugima, ali oni to moraju da rade jer su okolnosti takve."

Devojčice u izbegličkom kampu Rohindža u Bangladešu
Devojčice u izbegličkom kampu Rohindža u Bangladešu

Vai Vai Nu, koonsnivačica i direktorka Ženske mirovne mreže rekla je za Glas Amerike da je porast dječjih brakova u izbegličkim kampovima alarmantan i da ih roditelji udaju jer vjeruju da im na taj način pružaju sigurnost.

"Vjeruju da će ih muževi štititi bolje nego oni", kaže Nu.

Rodno nasilje "pandemija u senci"

Zbog većeg društvenog distanciranja usljed pandemije, u porastu je i digitalno nasilje.

Istraživanje organizacije Plan International pokazalo je da je 32 odsto djevojčica u Indoneziji bilo zlostavljano na društvenim mrežama, dok je 55 odsto tome svjedočilo.

"U Indoneziji, djevojčice nisu žrtve samo jedne vrste rodnog nasilja, već je 395 od 500 devojčica reklo da su iskusile nekoliko formi naslja", kaže Nazla Marisa, direktorka te organzacije.

Zlostavljanje se događa u svim zemljama na svijetu. Tokom marta u SAD, maloljetnici su činili polovinu onih koji su pozivali telefon Nacionalna linije za sprječavanje seksualnog zlostavljanja. Čak 67 odsto njih je tvrdilo da je zlostavljač član porodice.

Organizacija UN za žene je opisala rodno nasilje tokom pandemije kao "pandemiju u sjenci".

Obrazovanje

Obrazovanje je još jedna oblast pogođena pandemijom. Istraživanja Malala fonda pokazuju da se čak 20 miliona djevojčica nikada neće vratiti u školu kada se kriza završi.

Školovanje devojčica u Avganistanu
Školovanje devojčica u Avganistanu

Fond Malala pokrenula je Malala Jusufzai koja je preživjela ranjavanje u glavu u Pakistanu, a upucana je zbog toga što je propagirala obrazovanje djevojčica. Ona je dobitnica Nobelove nagrade za mir 2014.

Školovanje djevojčica je ključno za postizanje rodne ravnopravnosti, prema novom izvještaju UNESCO-a. Kako se navodi, djevojčice su i dalje iza dječaka po broju onih koje se školuju, što je pandemija dodatno pogoršala.

Širom svijeta, trenutno 132 miliona djevojčica ne ide u školu, a svaka treća iz najsiromašnijih porodica, nikada nije ni počela školovanje.

Profesorica engleskog jezika, nakon nemogućnosti pronalaska posla u struci, okrenula se poljoprivredi

Profesorica engleskog jezika, nakon nemogućnosti pronalaska posla u struci, okrenula se poljoprivredi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG