Linkovi

Šef NATO u posjeti Ankari u pokušaju da spriječi kupovinu ruskih raketa


Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, desno, pokazuje prstom ka centru grada dok razgovara sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stolenbergom, tokom Mediteranskog dijaloga u Ankari, Turska, 6. maja 2019.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, desno, pokazuje prstom ka centru grada dok razgovara sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stolenbergom, tokom Mediteranskog dijaloga u Ankari, Turska, 6. maja 2019.

Generalni sekretar NATO Jes Stoltenberg u pojseti je glavnom gradu Turske usred eskalacije tenzija između te članice Alijanse i Sjedinjenih Država po pitanju turske kupovine ruskih raketnih sistema S-400.

Posjeta šefa NATO vidi se kao pokušaj u posljednjem momentu da se Ankara ubijedi da odustane od nabavke ruskih raketa.

Stoltenberg se sastao sa turskim predsednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, zajedno sa ministrom inostranih poslova Turske, Melvutom Čavašogluom.

"Napravili smo evaluaciju širokog sprektra tema, uključujući i NATO-EU odnos prema turskoj nabavci S-400", tweetovao je Čavušoglu.

Stoltenbergova posjeta događa se samo nekoliko nedjelja prije isporuke raketnog sistema S-400 Turskoj. Washington upozorava na sankcije predviđene CAATSA (Countering America's Adversaries Through Sanctions Act), koji zabranjuje značajne isporuke oružja iz Rusije.

Zvaničnici SAD tvrde da će ruske rakete ugroziti odbrambene sisteme NATO, posebno najnoviji američki borbeni avion F-35, koji kao partner dijelom proizvodi i Turska. Američki Pentagon upozorio je da je saradnja oko F-35, uključujuči i isporuku tih aviona, takođe ugrožena ukoliko S-400 bude isporučen.

I dok ističe vreme za rješenje spora, Edrogan naglašava šta je ulog NATO-a.

"Mi smo u vremenu kada se prijetnje, poput terorizma, direktno tiču bezbednosti Alijanse", rekao je Erdogan u ponedjeljak u prisustvu Stoltenberga. "Postoje ozbiljne divergencije u atmosferi međunarodne bezbednosti".

Analitičari tvrde da je Stoltenberg naširoko viđen u Ankari kao častan posrednik u kontroverzi oko S-400, koji izbjegava da zauzme stranu i naglašava važnost dijaloga. Ali, on učvršćuje svoju poziciju.

"Odluke o vojnim nabavkama su na nacijama", rekao je on. "Ali moram da kažem - interoperabilnost naših oružanih snaga je fundamentalna za NATO i sprovođenje naših operacija i misija", rekao je Stoltenberg u intervjuu za tursku državnu agenciju Anadolija datom u nedjelju.

"Pozdravljam i ohrabrujem diskusije o turskoj mogućoj nabavci američkog raketnog sistema Patriot", rekao je Stoltenberg.

Washinhgton nudi svoj raketni sistem Patriot kao alternativu ruskom S-400.

Turski predjsednik Recep Tayyip Erdogan (centar) i ministar inostranih poslova Turske Mevlut Čavušoglu (lijevo) razgovaraju sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom tokom NATO-ovog mediteranskog idjaloga, u Ankari, Turska, 6. maja 2019.
Turski predjsednik Recep Tayyip Erdogan (centar) i ministar inostranih poslova Turske Mevlut Čavušoglu (lijevo) razgovaraju sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom tokom NATO-ovog mediteranskog idjaloga, u Ankari, Turska, 6. maja 2019.

Do sada, Ankara je rutinski tvrdila da se samo Washington protivi nabavci S-400. Turski zvaničnici tvrdili su da je spor bilateralne prirode, prije nego sa NATO.

"To se nikad ne bi dogodilo da nije bilo velike erozije povjerenja između dva NATO saveznika, izazvanog kroz nekoliko tekućih sporova. Prema tome, kontekst je važan", kaže Sinan Ulgen, prvi čovjek istanbulske tink-tenk organizacije Edam.

Analitičari tvrde da Ankarino predstavljanje nabavke raketa kao bilateralnog spora nosi rizik opasnih diplomatskih loših procjena.

"Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg govori Turskoj da svaki saveznik ima pravo da bira bilo koji sistem, oni imaju pravo da kupuju", kaže profesor međunarodnih odnosa Husein Bagci sa Bliskoistočnog tehničkog univerziteta u Ankari. "Ali, o političkim konsekvencama kupovine strategijskog sistema, on ne kaže ništa".

Stoltenberg hoda po diplomatskoj ivici litice, pošto se NATO naveliko oslanja na tursku vojnu podršku.

"Turska je visoko vrednovani saveznik i NATO stoji solidarno uz Tursku dok se susreće sa bezbjednosnim izazovima", tweetovao je Stoltenberg u ponedjeljak.

Turska ima drugu najveću vojsku u Alijansi, odmah iza SAD, i njene snage učestvuju u operacijma od Balkana do Afganistana. Godine 2020, Turska će preuzeti komandovanje snaga NATO za brzo reagovanje.

Sa Turskom koja se graniči sa Sirijom i glavnom tranzitnom rutom za mnoge džihadiste koji bi da se vrate kući u Evropu, Ankara je viđena kao vitalna za većinu evropskih partnera u NATO i njihove antiterorističke i obavještajne operacije.

Analitičari tvrde da takva saradnja objašnjava zašto Washington ostaje uglavnom usamljen u svom javnom protivljenju turskoj nabavci S-400.

Međutim, Erdogan je podsjetio Stoltenberga da je Ankara, takođe, zabrinuta po pitanju predanosti njenih NATO partnera.

"Mi očekujemo od naših prijatelja u NATO da delaju samo u saglasju sa duhom savezništva i da se drže osnivačkih vrednosti Alijanse", rekao je Erdogan, govoreći o turskoj borbi protiv terorističkih grupa.

Ankara je bijesna zbog podrške Washingtona i drugih evropskih zemalja miliciji sirijskih kurda, jedinici YPG, tokom rata protiv Islamske države.

Do sada, čini se da su sve strane spremne da izbjegnu bilo kakvu konfrontaciju po pitanju nesporazuma i sporova. Ali, isporuka raketnog sistema S-400 Turskoj, upozoravaju analitičari, mogla bi da bude katalizator za lom u Alijansi.

XS
SM
MD
LG