Senatorica iz savezne države New Hampshire, Jean Shaheen, jedna je od dva čelnika senatskog Odbora za vanjske poslove, i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Novinarka Glasa Amerike Milena Đurđić je zamolila senatoricu Shaheen, potpisnicu zajedničkog pisma koje su jučer najviše rangirani republikanski i demokratski lideri uputili američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju , da dodatno pojasni svoje i stavove njenih kolega o tome šta bi Washington mogao učiniti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije u BiH.

Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

VOA:Postojeće široke sankcije protiv gospodina Dodika (i njegove obitelji i suradnika) do sada nisu obuzdale njegovo djelovanje. Vi ste, senatorice Shaheen sa svojim kolegama u Kongresu pozvali Administraciju, između ostalog, da proširi sankcije. Koje vrste sankcija bi dale najbolje rezultate i koji su najučinkovitiji alati koje administracija može poduzeti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini?

SHAHEEN: Eskalatorne akcije koje vidimo u Republici Srpskoj ne dolaze samo od gospodina Dodika. Sva sredstva, uključujući dodatne sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pomagača, trebaju biti na stolu kako bi se poslala jasna poruka da podrivanje sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine nije u njihovom interesu.”

VOA: Što Kongres može i hoće učiniti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji?

SHAHEEN: Članovi Kongresa rade na tome da osiguraju da State Department bude dovoljno dovoljno usredotočen na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i na koordinaciju sa saveznicima kako bi se situacija stabilizirala. Razgovarala sam s glavnim tajnikom NATO-a Rutteom, koji je u ponedjeljak bio u Sarajevu, kako bih osigurao da EUFOR, međunarodne snage zadužene za nadzor sigurnosnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, mogu računati na potporu NATO-a ako bude potrebna.

VOA:Postoji li zabrinutost u Kongresu da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla prerasti u još jedan sukob?

SHAHEEN: Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba, zbog čega trenutni fokus mora biti na mjerama koje mogu spriječiti dalju eskalaciju. Odluka europskih saveznika da pošalju pojačanja EUFOR-u bila je dobar korak u tom pogledu, zaključila je u odgovoru na upite Glasa Amerike senatorica Jean Shaheen.

Obraćajući se novinarima na telefonskom brifingu, Peskov se osvrnuo na Putinove komentare u četvrtak u kojima je izrazio podršku američkom prijedlogu o prekidu vatre da se rat Rusije s Ukrajinom zaustavi na 30 dana, ali je rekao da je potrebno odgovoriti na neka pitanja.

Peskov je rekao da „iako još mnogo toga treba da se uradi, Putin izrazio solidarnost sa stavom predsjednika Donalda Trumpa“. Rekao je da je Putin u četvrtak kasno navečer održao razgovore sa američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, tokom kojih je Putin "prenio informacije i dodatne signale predsjedniku Trumpu"

Portparol Kremlja rekao je da su se obje strane složile da bi Putin i Trump trebali razgovarati, dodajući da će vrijeme razgovora biti dogovoreno kada Witkoff prenese nove informacije Trumpu.

U svom noćnom obraćanju svojoj naciji u četvrtak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskyy je rekao da su Putinovi komentari „veoma manipulativni“ i da misli da je Putinova podrška američkom planu pokušaj da se postavi temelj za njegovo odbijanje.

"On u stvari trenutno priprema odbijanje, jer se Putin, naravno, boji reći predsjedniku Trumpu da želi da nastavi ovaj rat, da želi da ubija Ukrajince", rekao je Zelenskyy. Napomenuo je da je Ukrajina prihvatila prijedlog SAD-a i da je spremna organizirati praćenje i verifikaciju.

“Mi ne postavljamo uslove koji komplikuju proces, to čini Rusija”, rekao je Zelenskyy.

Sekretar za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u petak da nikakvi razgovori između Trumpa i Putina nisu zakazani, ali je rekla da se to uvijek može promijeniti.

Pozivajući se na komentare na predsjednikovoj platformi Truth Social Media, Leavitt je rekao da Trump vrši pritisak na Ruse da "učine pravu stvar". Ona je razgovore u Moskvi u četvrtak nazvala "produktivnim danom za Sjedinjene Američke Države i za svijet u smislu mira".

U četvrtak u Bijeloj kući, uoči razgovora s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, Trump je rekao da bi bilo "veoma razočaravajuće" ako Rusija na kraju odbaci napore SAD-a da okončaju borbe.

U međuvremenu, britansko ministarstvo odbrane saopćilo je u petak da je rusko postavljanje prioriteta u finansiranju rata s Ukrajinom vjerovatno rezultiralo nedovoljnim finansiranjem zdravstvene zaštite prosječnih Rusa, što je dovelo do nedostatka medicinskog osoblja i opreme.

U svom izvještaju obavještajnih službi odbrane, ministarstvo je navelo da je Rusija navodno zatvorila najmanje 160 bolnica 2024., uključujući 18 porodilišta i najmanje 10 dječjih klinika. U izvještaju se navodi da su ruski mali gradovi i sela posebno pogođeni.

Ministarstvo odbrane saopćilo je da 500.000 žrtava koje je Rusija pretrpjela u ratu u Ukrajini sigurno nastavlja da opterećuje sve nivoe zdravstvene zaštite u ruskom vojnom medicinskom sistemu.

Najviši diplomati iz Grupe sedam vodećih svjetskih demokracija pozvali su upetak Rusiju da pristane na prekid vatre koji su predložile SAD u rusko-ukrajinskom ratu.

"Pozvali smo Rusiju da uzvrati pristankom na prekid vatre pod jednakim uvjetima i njegovom potpunom provedbom", rekli su diplomati u zajedničkoj izjavi s razgovora u Kanadi. “Razgovarali smo o nametanju dodatnih kaznenih mjera Rusiji u slučaju da takav prekid vatre ne bude dogovoren, uključujući daljnje sankcije, ograničenja cijena nafte, kao i dodatnu potporu Ukrajini i druga sredstva.”

Bijela kuća je priopćila da je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak.

"Svi ministri vanjskih poslova G7 slažu se s američkim prijedlogom o prekidu vatre koji podržavaju Ukrajinci", a fokus je sada na odgovoru Rusije, rekla je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly.

Dodala je: "Lopta je sada na ruskom terenu kada je u pitanju Ukrajina."

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je ovo mišljenje, rekavši: “Postoji jedinstvo da je sada vrijeme za prekid vatre bez uvjeta. Ukrajina je jasno izrazila svoj stav. Sada je na Rusiji da to prihvati.”

Lammy je također istaknuo da se formira "koalicija voljnih" kako bi Ukrajini osigurala potrebni "sigurnosni okvir" i mehanizme nadzora za podršku primirju.

Zajednička izjava G7 dolazi nakon što je Kremlj rekao da još mnogo toga treba učiniti na ukrajinskom dogovoru o prekidu vatre, signalizirajući svoju nevoljkost da u potpunosti podupre prijedlog SAD-a.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još uvijek čeka odgovore nakon što je postavio nekoliko pitanja o provedbi primirja.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je Putinov odgovor kao "namjerno" postavljanje uvjeta koji kompliciraju i "odugovlače proces".

“Bezuvjetni 30-dnevni privremeni prekid vatre prvi je ključni korak koji bi nas mogao značajno približiti pravednom i trajnom miru”, napisao je Zelenskyy u srijedu u objavi na platformi društvenih medija X.

Razgovori G7 u Charlevoixu u Quebecu okupili su ministre iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država.

Stajalište Kine

Iza zatvorenih vrata, ministri vanjskih poslova G7 također su raspravljali o ulozi Kine u globalnoj sigurnosti, stabilnosti za regije Indijskog i Tihog oceana i pomorskoj sigurnosti.

U petak su ministri održali sjednicu usredotočenu na strateške izazove koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Mnogi vanjskopolitički analitičari i vojni dužnosnici nazivaju ove četiri nacije "osovinom stvaranja nemira", opisujući njihovu rastuću protuzapadnu suradnju.

U zajedničkom priopćenju G7 stoji da je skupina i dalje "zabrinuta zbog kineskog vojnog nagomilavanja i kontinuiranog, brzog povećanja kineskog arsenala nuklearnog oružja". Pozvali su Kinu "da se uključi u rasprave o strateškom smanjenju rizika i promovira stabilnost kroz transparentnost".

Ministri vanjskih poslova G 7 također su potvrdili svoju ozbiljnu brigu zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru, snažno se protiveći bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, osobito silom ili prisilom.

Članovi G7 također su naglasili važnost mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca, ponavljajući svoje protivljenje bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo silom ili prisilom.

Potencijalni prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu mogao bi utjecati na prisutnost SAD-a u Indo-Pacifiku, jer dužnosnici i analitičari sugeriraju da bi okončanje sukoba omogućilo Washingtonu da preusmjeri resurse prema rješavanju izazova u toj regiji.

“Ne mislim da je beskonačan, tekući sukob u Europi ili Ukrajini dobar za indo-pacifičku regiju. To odvraća velik dio svjetske pozornosti, vremena i resursa s područja u kojima i dalje vidimo sve veće prijetnje”, rekao je Rubio za Glas Amerike ranije ovog tjedna tijekom brifinga u vojnom zrakoplovu.

"Na mnogo načina, mogli bismo provoditi još više vremena fokusirani na Indo-Pacifik ako nekako možemo donijeti mir na europski kontinent", rekao je tada američki državni sekretar.

Novim Ustavom, između ostalog, vlasti u RS planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, te da ukinu Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.

Ove stavke su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Nacrt, koji je usvojen sa 50 glasova "za" prema osam "protiv", sada ide na javnu raspravu od 30 dana, nakon koje skupštinski Odbor za ustavna pitanja treba da sastavi Prijedlog o kojem će se onda ponovo raspravljati u Parlamentu.

To je još jedan secesionistički potez vlasti u RS, nakon što su prošle sedmice stupili na snagu zakoni o zabrani funkcionisanja sudskih i istražnih organa Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta. Iako je Ustavni sud BiH obustavio primjenu tih zakona, u RS ističu da će zakoni biti provođeni.

Šta tvrdi Dodik?

Tokom obraćanja na sjednici, Milorad Dodik, predsjednik RS, između ostalog je kazao da "nema ništa protiv" da potpredsjednici RS budu iz druga dva naroda, ali je rekao da će se o tome razgovarati, ukoliko oni budu željeli.

"Pozivam Bošnjake i Hrvate da razgovoramo o njihovom pozicioniranju u novom ustavu. Znamo da su oni ravnopravni, ali Republika Srpska je država srpskog naroda i drugih koji ovdje žive. To je ključna definicija", poručio je Dodik.

Takođe, Dodik je kazao da Ustav "nije avanturizam, niti se donosi na brzinu", te da za njegovo donošenje postoji politička volja.

"Ono što radimo, utvrđujemo polazni dokument koji će otići u javnu raspravu", rekao je Dodik.

Opoziciji u RS je poručio da će oni snositi "političku i svaku drugu" odgovornost ako se ne izglasa novi Ustav.

Da bi se izglasao novi Ustav, potrebne su dvije trećine glasova u Parlamentu, odnosno 56 od 83 poslanika. Većina okupljena oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata broji 53, što znači da bi bar troje poslanika opozicije trebalo da glasaju suprotno stranačkim šefovima, koji su uglavnom govorili da neće glasati za novi Ustav.

'Izvorni dogovor iz Dejtona' kao ideja vodilja

Dodik nije bio na početku sjednice, kada je u ime njega kao predlagača govorila generalna sekretarka predsjednika RS, Jelena Pajić Baštinac.

Ona je rekla da je "povratak na izvorni dogovor iz Dejtona naša ključna i jedina vodilja pri donošenju novog Ustava".

"Na Dejtonski sporazum smo pristali i na njega smo svoj potpis dali. Nijedna izmjena, mimo onoga što je dogovoreno u Dejtonu, nije prihvatljiva, jer ugrožava stabilnost naše Republike i sigurnost njenih građana", kazala je Pajić Baštinac.

Dodala je i da je predviđeno da RS "suvereno odlučuje o svojim ovlaštenjima i ima pravo da slobodnom voljom može izaći iz sporazuma na nivou BiH kojima je vršen prenos nadležnosti".

"Usvajanjem novog Ustava utvrđuje se ništavost zakona sa nivoa BiH koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH, i svi zakoni sa nivoa BiH koji se odnose na našu teritoriju moraće biti potvrđeni u Narodnoj skupštini RS prije njihove primjene", istakla je ona.

Istakla je da je i odbrana predviđena kao "važan segment" entitetskog suvereniteta.

"Postoji mogućnost promjeni principa neutralnosti, uključujući i formiranje Vojske RS", rekla je ona.

Kazala je i da se ukida Vijeće naroda RS, te odredbe o konstitutivnosti naroda u entitetskim vlastima.

Opozicija protiv novog Ustava

Poslije izaslanice predsjednika i ministra, obraćali su se lideri parlamentarnih političkih partija u RS, te je započela poslanička diskusija, obilježena uglavnom ličnim prepirkama i prozivkama.

Predsjednik Partije demokratskog progresa i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, kazao je da je Dejtonski sporazum "Rubikon koji se ne smije preći".

"Da li nam se sviđao ili ne sviđao, on garantuje, mir, stabilnost, i suživot", naglasio je Stanivuković.

Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika opozicione Srpske demokratske stranke, tokm rasprava je kazao da "nije vrijeme da se donose ovako bitne stvari".

"Mi nemamo podršku ovo da radimo ni od koga. Nećete imati nikad dvije trećine, zato što je avanturizam", upozorio je on.

Jelena Trivić, predsjednica opozicionog Narodnog fronta i bivša narodna poslanica, upozorila je da vlastodršci rizikuju da više ne bude Republike Srpske, jer "ovo sve što vi radite je samo dublja radikalizacija".

"Za to treba hrabrost, priznajem, ali hrabrost uvijek ne znači pamet, ne znači da uvijek donosite dobru odluku, kao što i racionalnost ne znači kukavičluk, već dobro promišljanje o narodu i naciji a ne o jednoj grupi ljudi. Ja sam od onih koji razmišlja šta će sutra biti sa RS i njenim narodom", kazala je ona.

Nebojša Vukanović, poslanik i lider Pokreta za pravdu i red, takođe iz opozicije, rekao je da će glasati protiv nacrta.

"Raspakujete Dejton koji bi nam trebao biti sveto pismo, nemojte nas gurati u sukobe sa bilo kim, nemamo podršku u svijetu", rekao je Vukanović.

Dodao je "nama Bošnjaci nisu neprijatelji niti nam bilo ko uzima bilo koju instituciju".

"Jedan čovjek je u problemu, nemojte i nas gurati u problem", naglasio je Vukanović.

Salkić: Nacrt Ustava u suprotnosti sa Dejtonom

Ramiz Salkić, poslanik Stranke demokratske akcije je rekao da je novi Ustav u suprotnosti "sa ključnim odredbama Ustava BiH i osnovnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma".

"Govorite da ste za Dejton, za Ustav BiH, a onda temeljni princip, da se odluke Ustavnog suda BiH provode bez da se komentarišu, vi rušite na ovaj način, dajući ingerencije entitetskom Ustavnom sudu da on odlučuje šta će biti provođeno", istakao je Salkić.

On je podsjetio da je prema Ustavu BiH jasno definisano "da je moguće po potrebi uspostaviti dodatne institucije BiH radi obavljanja određenih poslova".

"To je urađeno, u mnogim slučajevima uz vašu apsolutnu saglasnost", podsjetio je Salkić.

Osvrnuvši se na ukidanje Vijeća naroda i funkcija potpredsjednika, Salkić je zaključio da postoji "jasna intencija da se Hrvati i Bošnjaci eliminišu iz procesa odlučivanja, da bi bili demotivisani da žive u ovom entitetu".

Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS

Sem novog Ustava, usvojen je i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS, koji predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva.

Taj zakon, između ostalog, predviđa krivično gonjenje za napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sabotažu, špijunažu, nepoštovanje i neizvršavanje odluka entitetskih institucija, i sl.

Dan ranije, NSRS je nakon cjelodnevne rasprave, uz žestoko protivljenje opozicije od kojih je nekolicina i uklonjena sa sjednice, usvojio odluku o pristupanju donošenja novog Ustava.

Visoki predstavnik Christian Schmidt, pozvao je u srijedu poslanike "da spriječe napad na ustavni poredak BiH".

Nacrt novog ustava RS-a predstavlja jasno kršenje i Opšteg okvirnog sporazuma za mir i Konačne arbitražne odluke za Brčko i suštinski ih dovodi u rizik, poručeno je na društvenoj mreži X iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

Šta je prethodilo zasijedanju Skupštine RS?

Otkad je Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom BiH, 26. februara, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona.

Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta.

Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.

Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marca Rubija, preko generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, do više stranih ambasada u BiH.

Ustav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti "u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta".

Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da "vrate" na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za šta su glasali i predstavnici RS.

Prema Ustavu BiH, Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, i nemaju svojstva država. Isto tako, suverenitet i teritorijalni integritet je prema državnom Ustavu rezervisan samo za državu BiH, a ne i entitete.

Milorad Dodik ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH i zato se neće upuštati u taj novi postupak, kazao je Dodikov advokat Anto Nobilo za Glas Amerike, ističući kako Milorad Dodik smatra da se na njega taj postupak ne odnosi, te samim tim neće sarađivati, neće odlaziti na sud, neće primati pozive, te neće imenovati ni branitelja.

Dodao je i da je u BiH na sceni velika ustavno-pravna kriza, možda najveća od završetka rata u BiH. Istakao je kako će uložiti žalbu na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Na pitanje hoće li se odazvati pozivu da brani predsjednika bh.entiteta RS Milorada Dodika ukoliko bude uhapšen, Nobilo je kazao, da ukoliko bi Dodik to htio, on bi se odazvao pozivu kao njegov branitelj. Dodao je kako ipak smatra da niko neće pokušati na silu uhapsiti Dodika, jer bi, kako kaže, u tom slučaju došlo do oružanog sukoba, i neko bi mogao nastradati.

Nobilo: "Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH"

"U Bosni treba smiriti situaciju. Ovo je velika ustavno-pravna i politička kriza i to treba rješavati političkim putem. Sasvim je pogrešno krivično pravnom represijom i silom rješavati političke probleme", rekao je Nobilo za Glas Amerike.

Hrvatski advokat je istakao kako do sada nije imao sličan slučaj.

"Ovo je najmanje krivično pravni slučaj, ovo je slučaj sa velikim političkim nabojem. Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH. U ovom slučaju se proučava i međunarodno javno pravo. Proučio sam Dejton, funkcioniranje PIK, visokog predstavnika, sve su to međunarodno pravne kategorije koje nikad ranije nisam upoznao, koje odvjetnik u pravilu nikada i ne poznaje. Ovo je neponovljivo iskustvo, ovo je miješanje politike i prava, a kada se to dvoje miješa, tu vam pravo nastrada, jer je uvijek politka jača od prava, barem ovdje na Balkanu", zaključio je Nobilo u razgovoru za Glas Amerike.

Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao, kako se izrazio, vrlo obećavajuću izjavu o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.

Dodao je, međutim, i da Putinova objava nije bila potpuna, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu Bijele kuće.

„Volio bih da se sretnem ili da razgovaram sa njim. Ali, dogovor o prekidu vatre moramo brzo da završimo”, poručio je Trump povodom Putinovog stava da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom Sjedinjenih Država – ali je potrebno razjasniti detalje.

Američki predsjednik, čiji je specijalni izaslanik Steve Witkoff stigao u Moskvu na razgovore o ratu Rusije i Ukrajine, istakao je da bi za svijet bilo veoma razočaravajuće ukoliko bi ruska strana odbacila mirovni plan.

„Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno. Sada ćemo vidjeti da li je Rusija spremna. Ako nije - biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet“, rekao je Trump.

Takođe, nagovijestio je i mogućnost pregovora za ostvarivanje dugoročnijeg mira nakon primirja dvije strane, uključujući i o dijelu okupirane teritoriju koju bi Ukrajina potencijalno prepustila Rusiji.

„Nismo napamet radili. Sa Ukrajinom smo razmatrali dijelove teritorije koji bi bili sačuvani i izgubljeni”, rekao je Trump – pominjući i da se radi o elektrani koju nije imenovao.

Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi koju trenutno kontroliše Rusija, nalazi se na prvoj liniji fronta.

Ukrajina se tokom pregovora u Saudijskoj Arabiji, održanim u utorak, saglasila sa jednomesečnim prekidom vatre. Dogovoru je prethodio neuspješan susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, koji je prerastao u raspravu i nije zaključen potpisivanjem sporazuma dvije strane o rijetkim metalima i mineralima.

Trump ponovio stav o Grenlandu

Osim komentara o Rusiji i Ukrajini, predsjednik Trump je ponovio nastojanja u vezi sa pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Državama.

Ponovio je da je to u interesu međunarodne bezbjednosti.

„Mislim da će se to dogoditi“, rekao je Trump – ukazavši da bi čelnik NATO-a Rutte mogao biti važan činilac u tom procesu.

„Mark, to je potrebno za međunarodnu bezbjednost, postoji mnogo onih koji krstare obalom i potrebno je da budemo oprezni”, obratio se Trump čelniku NATO-a aludirajući na interesovanje Kine i Rusije za arktički region.

Rutte je rekao da neće biti uključen u pitanja o tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.

“Ne želim da uvlačim NATO u to”, rekao je generalnim sekretar Alijanse – ukazavši da je Trump u pravu kada je riječ o situaciji na krajnjem sjeveru Evrope i Arktiku.

„Kinezi koriste te rute. Znamo da se Rusi ponovo naoružavaju. Imamo manjak ledolomaca. Saradnja sedam država pod vođstvom Sjedinjenih Država je važna da bi se obezbijedio taj region i dio svijeta”, rekao je Rutte.

Glasnogovornik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Stephane Dujarric danas se odgovarajući na pitanja novinara osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini izazvanu secesionističkim potezima Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, nakon što je u skupštinsku procedure uputio prijedlog Zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske.

“Mogu vam reći da smo zaista zabrinuti zbog nedavnih dešavanja u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve političke lidere da u potpunosti podrže i olakšaju rad državnih institucija kako bi se učvrstio mir i osigurala stabilnost u cijeloj Bosni i Hercegovini”, rekao je Dujarric.

On je pozvao sve relevantne aktere da se suzdrže od bilo kakvih akcija koje izazivaju podjele.

“Umjesto toga pozivam ih da se posvete konstruktivnom dijalogu i saradnji”, kazao je Dujarric.

Vlasti u Republici Srpskoj planiraju da definišu taj entitet u Bosni i Hercegovini kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda.

Sve ovo se, između ostalog, navodi u radnoj verziji novog Ustava RS, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Radi se o odredbama koje su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.

„Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava“, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.

„Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize", rekao je Putin.

Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Trump rekao da će ga zaustaviti.

Putin je zahvalio Trumpu na naporima da okonča rat.

„Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama“, naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trumpa da razgovara o tom pitanju.

„Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem", naveo je Putin.

On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umiješanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.

Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.

Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao je u Moskvu. Američki pregovarači stigli su u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za 30-dnevni prekid vatre u borbama između Rusije i Ukrajine.

Prije ovoga u Saudijskoj Arabiji su održani američko-ukrajinski razgovori, tokom kojih je Kijev pristao na američki prijedlog o prekidu vatre, ali je Moskva zatražila od Washingtona da dostavi detalje sporazuma.

„Pregovarači su stigli i sastanci su planirani“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt potvrdila je razgovor između Waltza i Ushakova. Nije isključila da će predsjednik Trump pozvati Vladimira Putina.

Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.

„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima“, rekla je Zaharova na brifingu.

Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.

Trump je izrazio optimizam da će američki pregovarači moći da posreduju u prekidu vatre, uprkos tome što Kijev i Moskva skoro svakodnevno izvode vazdušne napade. Državni sekretar Marco Rubio rekao je poslije razgovora sa Ukrajinom u Džedi da će Sjedinjene Države odmah nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.

Jedan od vodećih članova američkog Kongresa, predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za obavještajne poslove, republikanski kongresmen Mike Turner upozorio je da postupci Milorada Dodika predsjednika bh. entiteta Republika Srpska vode ka destabilizaciji regiona i ugrožavaju teško uspostavljeni mir u Bosni i Hercegovini.

Kongresmen Turner je u objavi na platformi X istakao da “Milorad Dodik radi na rušenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i potkopavanju 30 godina krhkog mira na Balkanu”.

“Sada se okreće ka Vladimiru Putinu da dodatno destabilizuje region – prkoseći pravosudnom procesu i prijeteći otcjepljenjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Ne možemo im dozvoliti da uspiju”, kazao je Turner.

On je dodao da kao šef američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, smatra da je “obaveza Sjedinjenih Država i njenih saveznika da unaprijede mir i stabilnost u BiH”.

Najviši savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za vanjsku politiku odbacio je u četvrtak prijedlog Sjedinjenih Država o prekidu vatre od 30 dana u ruskom ratu s Ukrajinom, rekavši da bi to samo omogućilo ukrajinskoj vojsci privremeni predah od borbi.

U intervjuu za rusku državnu televiziju i državnu novinsku agenciju RIA Novsiti, Putinov savjetnik i bivši ambasador u SAD-u Yuri Ushakov je rekao: „Naš cilj je dugoročno mirovno rješenje. I mi se radujemo mirovnom rješenju koje uzima u obzir naše legitimne interese i naše brige, koje su poznate.”

Ushakov je dodao: "U ovoj situaciji nikome nisu potrebni koraci koji oponašaju mirovne akcije."

Njegovi komentari su uslijedili kada je specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff stigao u Moskvu kako bi nastavio razgovore s ruskim zvaničnicima o prijedlogu za prekid vatre.

U svojim komentarima, Ushakov je potvrdio da je bio u redovnom kontaktu sa savjetnikom Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mikeom Walzom i rekao da su se složili da će ti kontakti ostati povjerljivi.

U svojim komentarima, Ushakov je ukazao kako misli da će Sjedinjene Države razmotriti poziciju Rusije kako pregovori budu napredovali. On je za RIA Novosti rekao da Sjedinjene Države, na primjer, razumiju da članstvo Ukrajine u NATO-u ne dolazi u obzir.

Ruski savjetnik za vanjsku politiku rekao je da će Putin razgovarati s medijima kasnije u četvrtak i detaljnije iznijeti poziciju Rusije.

Američki zvaničnici sastali su se ranije ove sedmice s ukrajinskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi predstavili plan o prekidu vatre.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskyy pozdravio je napore Sjedinjenih Država, rekavši u srijedu da je Ukrajina "spremna za prekid vatre na 30 dana kako je predložila američka strana".

Zelenskyy je rekao da bi prekid borbi mogao biti iskorišten za stvaranje šireg mirovnog sporazuma po pitanju sukoba, koji je počeo s ruskom invazijom širokih razmjera na Ukrajinu u februaru 2022.

Razgovori u Moskvi su uslijedili nakon što je rusko ministarstvo odbrane u četvrtak saopštilo da su njegove snage preuzele kontrolu nad Sudzhom, velikim gradom u zapadnoj ruskoj regiji Kursk, od ukrajinskih trupa.

Ukrajinske snage zauzele su grad tokom iznenadnog napada na oblast Kursk koja se graniči sa Ukrajinom u avgustu i od tada su se borile da ga zadrže.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od agencija The Associated Press, France-Presse i Reuters.

Senator Durbin je prvenstveno istakao da mu je bilo zadovoljstvo posjetiti Bosnu i Hercegovinu sa svojim bivšim kolegom senatorom Benom Cardinom kako bi vidio uspjehe postignute nakon užasnog rata u zemlji.

“I dok je Dejtonski sporazum okončao ovaj užasni sukob, zabrinjavajući postupci ljudi, poput Milorada Dodika, koji to kvare i dalje postoje. Njegov plan za rušenje teško postignutog mira ne smije prevladati. Stabilnost na Balkanu ostaje važan američki i evropski interes i ja u potpunosti podržavam mjere za sprečavanje bilo kakvog nazadovanja”, rekao je američki senator, Dick Durbin u kratkoj izjavi za Glas Amerike.

Sjedinjene Američke Države upozorile su u srijedu da će nastaviti vršiti "maksimalni pritisak" na Iran kako bi ga spriječile u njegovim težnjama kada je u pitanju nuklearno oružje, jer je Teheran odbio ponudu za nove nuklearne pregovore usred rastuće zabrinutosti zbog njegovih zaliha obogaćenog uranijuma.

“Kao što je izvijestio generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Teheran nastavlja ubrzavati svoju proizvodnju visoko obogaćenog uranijuma”, navodi se u saopštenju Misije Sjedinjenih Država pri Ujedinjenim nacijama i dodaje: “To je također jedina zemlja na svijetu bez nuklearnog oružja koje proizvodi visoko obogaćeni uranijum, za koji nema kredibilnu miroljubivu svrhu”.

Sjedinjene Države su rekle da Iran “na upadljiv i uvredljiv način” prkosi Vijeću sigurnosti UN-a i ignorira "jasne i dosljedne zabrinutosti" i Vijeća sigurnosti i Međunarodne zajednice.

“Vijeće mora biti jasno i jedinstveno u rješavanju i osudi ovog drskog ponašanja”, navodi se u američkom saopštenju.

Iran je godinama poricao da njegove nuklearne težnje imaju vojnu svrhu. No, počevši od maja 2019., postepeno je prestao provoditi svoje nuklearne obaveze prema nuklearnom sporazumu iz 2015., poznatom kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije, ili JCPOA, koji je Teheranu omogućio oslobađanje od sankcija u zamjenu za ograničenja njegovog nuklearnog programa.

U februaru 2021. godine u potpunosti je prestao da sprovodi svoje obaveze. Kao rezultat toga, IAEA više ne provodi aktivnosti verifikacije i praćenja u vezi sa sporazumom, a to je pokrenulo mnoga pitanja o tome šta Iran zapravo radi.

Sjedinjene Države, zajedno s Britanijom i Francuskom, koje su i dalje dio sporazuma JCPOA, iz kojeg se povukla prva Trumpova administracija, sazvale su u srijedu privatni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kako bi razgovarali o naporima Irana u širenju oružja. Članovi Vijeća sigurnosti, Grčka, Panama i Južna Koreja, također, su podržali poziv.

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog najnovijeg izvještaja IAEA-e o iranskoj proizvodnji visoko obogaćenog uranijuma", rekao je novinarima James Kariuki, zamjenik britanskog ambasadora u UN-u.

"Generalni direktor je prošlog mjeseca izvijestio da je Iran sada proizveo 275 kilograma uranijuma obogaćenog na 60% - što je daleko više od potrebnog za civilnu upotrebu - i nijedna druga nenuklearna država nema sličnu količinu", rekao je.

Kariuki je dodao da će Britanija poduzeti sve diplomatske mjere neophodne da spriječi Iran da nabavi nuklearno oružje, uključujući ponovno uvođenje sankcija UN-a - proces poznat kao brzi povratak. Prema uslovima sporazuma, prethodne sankcije UN-a mogu se "povući" ako Teheran ne ispuni svoje obaveze.

JCPOA bi trebao isteći u oktobru, što znači da bi se uskoro mogao zatvoriti rok za suštinske pregovore.

Iranski ambasador u UN-u je učestvovao u sastanku, ali je njegova misija UN-a to kritizirala, rekavši na platformi društvenih medija X da “Washington otvoreno nastoji da iskoristi Vijeće sigurnosti UN-a kako bi eskalirao ekonomski rat protiv Irana i da ta opasna zloupotreba mora biti odbačena kako bi se zaštitio kredibilitet Vijeća sigurnosti".

Brojni stanovnici Moskve pokušavaju ignorirati rat. Međutim, pojedinci se nadaju da će pregovori između Kremlja i nove američke administracije uskoro donijeti mir, koji Rusi smatraju pobjedom.

Zvaničnici kažu kako je cilj međunarodno priznanje novih granica koje je ruska vojska stekla silom.

“Jasno je da će doći do bilateralnog rješenja između nas i Kijeva. To bi trebao biti mirovni sporazum koji će legalizirati nove granice Rusije i post-sovjetske granice Ukrajine", kaže bivši ruski ambasador Alexander Kramarenko.

U Moskvi već slave novi geopolitički scenario, i prije nego što je sukob okončan.

"Ovo je prava pobjeda. Možete otvoriti šampanjac. Ne možemo izgubiti. Rusija mora nastaviti ofanzivu jer niko nije zaustavio ambicije Sjedinjenih Država. Da, oni se nas boje, ali to ne znači da su napustili svoju ideju svjetske imperije”, riječi su Jevgenija Fjodorova, člana Ruske Dume.

Broj ruskih žrtava, nakon više od tri godine rata,viši je od 95.000, podaci su nezavisnog medija “Mediazona”. Navode kako ovi gubici ne spriječavaju Kremlj da nastavi s ratom.

Rusija ne odustaje od teritorijalnih ambicija

Na sastanku sa suprugama i majkama poginulih vojnika, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da neće biti ustupaka.

"Nećemo to učiniti. Moramo sami izabrati verziju svijeta koja bi nam odgovarala i koja bi osigurala mir našoj zemlji za dugu istorijsku perspektivu, rekao je Putin.

Njegovi kritičari mogu govoriti samo iz egzila. Kremlj bi, kako oni navode, mogao napraviti ustupke, ali odustajanje od svojih teritorijalnih ambicija, prema njihovim riječima, ne dolazi u obzir.

"Mogu se praviti kompromisi oko nekih pitanja, poput onog, kako će se formirati ukrajinska sigurnosna arhitektura nakon rata. Moskva želi da bude učesnik u njenom formiranju, zapravo, da opiše šta se može, a šta ne može, ističe Anton Barbašin, direktor redakcije “Riddle”.

Ruski zvaničnici s nestrpljenjem očekuju sastanak s američkim kolegama, nakon razgovora između američkih i ukrajinskih pregovaračkih timova u Saudijskoj Arabiji. Za sada takvog skupa nema na vidiku.

Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.

Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.

Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.

“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.

U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:

• Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
• Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
• Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
• Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.

“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.