U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”

Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.

Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.

Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.

„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”

Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.

U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.

Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.

Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.

Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.

Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.

"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.

Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.

„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.

Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.

Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.

Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.

Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.

Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.

Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.

„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.

Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu

Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.

On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.

Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Tužioci, koji rade sa specijalnim tužiocem u slučaju protiv Trumpa Jackom Smithom, u zahtjevu sudu su se pozvali na to što se Trump vraća u Bijelu kuću, poslije pobjede na ovogodišnjim izborima, te višedecenijsku politiku Sekretarijata za pravosuđe da aktuelni predsjednici ne bi trebalo da budu krivično gonjeni.

"Ovaj ishod nije zasnovan na opravdanosti ili snazi slučaja protiv optuženog", napisali su tužioci u zahtjevu sudu.

Tužioci su također odlučili da odustanu od žalbe na odluku federalne sutkinje na Floridi da odbaci krivični postupak koji se protiv Trumpa vodio zbog nelegalnog zadržavanja povjerljivih dokumenata posle isteka prvog mandata, prenosi agencija Reuters pozivajući se na sudske podneske.

Trumpov portparol Steven Cheung ocijenio je da je riječ o "velikoj pobjedi za vladavinu prava" i da su federalni slučajevi protiv Trumpa bili "neustavni". Trump je u objavi na društvenim mrežama krivične postupe nazvao "niskom tačkom u historiji" zemlje.

Zahtjev predstavlja veliki zaokret za specijalnog tužioca koji je uspio da podigne dvije optužnice protiv Trumpa, u dva odvojena slučaja u okviru kojih je optužen za krivična djela ugrožavanja izbornog integriteta i američke nacionalne bezbjednosti.

Također pokazuje kako je Trumpova pobjeda nad potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Harris bila politički i pravni trijumf, prenosi agencija Reuters.

Trump se u augustu 2023. izjasnio da nije kriv po četiri tačke federalne optužnice kojom se tereti za pokušaj opstrukcije potvrđivanja izborne pobjede Joea Bidena 2020. godine.

Očekivalo se da Trump, kada preuzme položaj, naloži Sekretarijatu za pravosuđe da okonča postupak za podrivanje izbora, kao i pokušaje specijalnog tužioca da oživi drugi slučaj koji se protiv novoizabranog predsjednika vodio zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata.

Prema politici Sekretarijata za pravosuđe, koja datira još od 1970-tih, krivično gonjenje aktuelnog predsjednika predstavljalo bi kršenje Ustava zbog podrivanja kapaciteta lidera zemlje da obavlja svoju funkciju.

Sutkinja okružnog suda u Washingtonu Tanya Chutkan tek treba da odluči o zahtjevu tužilaca da se odbaci slučaj za podrivanje izbora.

Trumpovi advokati prethodno su najavili da će tražiti da se odbace optužbe protiv Trumpa, na osnovu presude Vrhovnog suda iz jula da bivši predsjednici imaju imunitet od krivičnog gonjenja za poteze koje su povlačili u okviru svojih zvaničnih dužnosti.

Specijalni tužilac je poslije odluke najviše sudske instance u zemlji pokušao da spasi slučaj tako što je odustao od nekih tačaka optužnice, ali je tvrdio da ostale nisu obuhvaćene odlukom o predsjedničkom imunitetu i da po njima može biti suđeno Trumpu.

Chutkan je trebalo da odluči da li da odbaci ostale tačke optužnice zbog odluke o imunitetu.

Optužnica protiv Trumpa za podrivanje izbora podignuta je poslije Smithove istrage o Trumpovim pokušajima da ostane na vlasti poslije poraza 2020. godine, što je kulminiralo napadom Trumpovih pristalica na Capitol 2021. godine.

Trump je odbacio optužbe i tvrdio da je pravosuđe instrumentalizovano da bi se nanijela šteta njegovoj predsjedničkoj kampanji tokom koje je najavljivao da će da otpusti specijalnog tužioca ako pobijedi.

Drugi izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da će se vlada sastati kako bi razgovarala o dogovoru koji bi mogao biti zacementiran u narednim danima.

Američka novinska stranica Axios ranije je objavila da su se Izrael i Libanon složili s uvjetima sporazuma o okončanju sukoba između Izraela i Hezbollaha.

Odvojeno, Reuters je izvijestio da je potpredsjednik libanonskog parlamenta Elias Bou Saab rekao da "nema ozbiljnih prepreka" za početak implementacije 60-dnevnog primirja koje su predložile SAD za okončanje borbi između Izraela i libanonske oružane grupe Hezbollah.

"Čini se da nema ozbiljnih prepreka na putu početka implementacije sporazuma o prekidu vatre koji su predložili SAD", rekao je Bou Saab za Reuters.

Bou Saab je rekao da prijedlog uključuje 60-dnevni rok za povlačenje izraelskih snaga s libanske teritorije, dajući vrijeme libanonskoj vojsci da se rasporedi u južni Liban.

On je rekao da je sporna tačka oko toga ko će nadgledati prekid vatre riješena u posljednja 24 sata pristankom na uspostavljanje komiteta pet zemalja, uključujući Francusku i kojim predsjedavaju Sjedinjene Države.

Libanski zvaničnik i zapadni diplomata rekao je Reutersu da su SAD obavijestile libanonske zvaničnike da bi prekid vatre mogao biti objavljen "u roku od nekoliko sati".

Zapadni diplomata je rekao da je još jedna glavna tačka blokade redoslijed povlačenja Izraela, raspoređivanje libanonske vojske i povratak raseljenih Libanonaca njihovim domovima u južnom Libanu.

Tokom svog prvog mandata, Trump je dovodio u pitanje relevantnost NATO-a i više puta je grdio saveznike što nisu potrošili dovoljno na odbranu. Mnoge evropske nacije ponavljaju pozive da troše više dok se suočavaju sa prijetnjom koja dolazi od Rusije.

Američki zvaničnici su nedavno prisustvovali otvaranju američke baze za odbranu od balističkih projektila u Poljskoj, koja je planirana od 2008.

„Sjedinjene Države su zaista, u vrlo opipljivom smislu, garant sigurnosti Republike Poljske, kao i cijelog sjevernoatlantskog saveza”, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda.

Tople riječi za Washington – ali ispod površine postoji nervoza zbog predanosti budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa sigurnosti Europe.

Godine 2017. Trump je označio NATO kao „zastario” i opetovano je kritizirao NATO saveznike.

„Dvadeset tri od 28 zemalja članica još uvijek ne plaćaju ono što bi trebale plaćati za svoju obranu. To nije pošteno prema građanima i poreznim obveznicima Sjedinjenih Država”, rekao je Trump u maju 2017.

Na samitu NATO-a 2018. saveznici su rekli da je Trump zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz saveza ako evropske nacije ne povećaju vojnu potrošnju. Trump je tvrdio da je uspio.

„Svi su se složili da će znatno povećati svoje obveze. Oni će to podići na razine o kojima nikad prije nisu razmišljali”, rekao je Trump u julu 2018.

Trump je tokom predizborne kampanje u februaru ove godine izazvao nove šokove za NATO.

„Jedan od predsjednika velike zemlje ustao je i rekao: 'Pa, gospodine, ako ne platimo, a napadne nas Rusija, hoćete li nas zaštititi?' Rekao sam, 'Niste platili? Ti si delinkvent?' Rekao je: 'Da. Recimo da se to dogodilo.' Ne, ne bih te štitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade što god žele. Moraš platiti, moraš platiti svoje račune”, govorio je Trump.

NATO saveznici mogu očekivati ponovni pritisak da troše više kada Trump preuzme dužnost, kaže Fabrice Pothier, bivši šef NATO-a za planiranje politike.

„Nisam baš siguran da možemo govoriti o egzistencijalnoj prijetnji NATO-u, kao 2018, ali možete računati da će on voditi vrlo tešku pogodbu. Dodatni naglasak ne samo na postizanju više-manje cilja od 2%, već i na mogućem postavljanju temelja za 2,5 ili 3% na sljedećem samitu [NATO-a] u junu u Den Haagu”, rekao je Pothier.

Takav bi pristup vjerojatno pozdravile mnoge evropske države, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

„Saveznici na istočnom frontu, poput Poljske, na primjer, ali i baltičkih, pa čak i nordijskih zemalja sada to zapravo vide kao dobru stvar. Ali mislim da još uvijek postoji zabrinutost u savezu da bi njegov transakcijski pristup mogao potkopati vjerodostojnost kolektivne obrane”, kaže Pothier.

Donald Trump imenovao je lojalistu Matthewa Whitakera za svog kandidata za ambasadora SAD-a pri NATO-u.

U pisanoj izjavi, Trump je rekao da će Whitaker „ojačati odnose s našim NATO saveznicima” - i da će "STAVITI AMERIKU NA PRVO MJESTO”. Njegovo imenovanje još mora odobriti američki Senat.