Kratka saopštenja drugih državnih institucija nisu ponudila odgovore na ključna pitanja građana da garantuju vladavinu prava, piše Detektor.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum samo je povećao neizvjesnost kada je za Euronews rekao da je donio odluku kako će se odnositi prema zabrani rada Agencije koju predvodi u Republici Srpskoj, ali da je neće otkriti javnosti. Dok novinari danima traže odgovore od Ćuluma kako će se SIPA odnositi prema zabrani rada u jednom od entiteta, on izbjegava jasne odgovore koje zakone trenutno poštuje.

Takvo njegovo postupanje nije izazvalo neizvjesnost samo kod građana. Tri nezavisna izvora Detektora iz Agencije potvrdila su nezvanično da su uposlenici u dilemi kako da postupaju.

Jedan izvor Detektora iz SIPA-e kaže da je atmosfera u Agenciji napeta i da je uposlenicima sugerisano da uzmu bolovanje ili rade administrativne poslove, bez odlaska na teren.

Sva tri izvora su potvrdila da svi uposlenici dolaze na posao, te da će službene zadatke na području Republike Srpske nastavljati obavljati, po dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova RS-a.

Predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović kaže da su svi uposleni na radnom mjestu.

“Nema razlike u odnosu na prethodne dane”, kaže Kahrimanović.

Iz više nezvaničnih izvora Detektoru je potvrđeno da su od jutros u toku sastanci u sjedištu SIPA-e u Istočnom Sarajevu. Novinari Detektora vidjeli su u jutarnjim satima dva vozila EUFOR-a koja su ušla u krug SIPA-e, gdje su se zadržala oko 20 minuta.

Do objave ovog teksta iz EUFOR-a nisu odgovorili na upit Detektora o ovoj posjeti.

Dodik je ranije zaprijetio svim uposlenicima državnih institucija da moraju preći u entitetske ili će biti krivično gonjeni, zbog čega je izmijenjen i Krivični zakonik RS-a.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u četvrtak je pozvalo uposlenike SIPA-e da pređu u entitetsku policiju.

U četvrtak je stupio na snagu zakon koji zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na području RS-a. Već ranije su mediji u BiH počeli objavljivati informacije koje nije moguće zvanično potvrditi – da entitetska policija odbija saradnju s državnim institucijama te da se SIPA suzdržava da radi u RS-u.

MUP RS-a nije odgovorio na upit Detektora od prije tri dana.

Direktor SIPA-e Ćulum, o čijoj ostavci postoje špekulacije, također nije odgovorio na pozive i poruke, ali je za nekoliko medija rekao da je već donio odluku, ali je još uvijek neće otkriti.

“Bitno je ostati trezvene glave, sačuvati mir i stabilnost”, rekao je Ćulum.

Detektor je kontaktirao i regionalne urede SIPA-e u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. Oni nisu željeli govoriti i preusmjerili su upite na centralu u Istočnom Sarajevu i direktora Ćuluma.

Na pozive nije odgovarala ni portparolka SIPA-e Jelena Miovčić.

Generalna sekretarka predsjednika RS-a Jelena Pajić Baštinac najavila je, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a u četvrtak, da će entitetski MUP ponuditi pripadnicima SIPA-e, koji rade na prostoru RS-a, da pređu u entitetsku policiju.

“Mislim da su podzakonski akti već spremni”, rekla je Pajić Baštinac.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je kasno u srijedu ukaz o stupanju na snagu četiri zakona koje je prošle sedmice usvojila Narodna skupština. Među njima je i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Ovim zakonom zabranjuje se rad i postupanje SIPA-e na teritoriji RS-a. Zakon je kasno u srijedu, sa ostala tri, objavljen u Službenom glasniku RS-a, a u četvrtak je stupio na snagu.

Stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević smatra da šutnja SIPA-e nema za cilj da izazove bilo kakve tenzije.

“Mislim da se radi dobro planiranje u kontekstu svih onih radnji koje bi trebale uslijediti u narednom periodu”, kaže on.

Napominje da je SIPA državna institucija osnovana zakonom koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Poduzima istražne radnje iz nadležnosti Suda BiH i djeluje po naredbama Tužilaštva BiH. Ona nije ovlaštena da postupa po naredbama entitetskih zakona, tako da sam duboko uvjeren da će SIPA nastaviti svoj rad, u okviru svojih nadležnosti, na teritoriji čitave BiH”, kaže Dizdarević za Detektor.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a da Tužilaštvo radi u punom kapacitetu.

Za utorak je zakazana hitna sjednica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, a jedna od tačaka dnevnog reda je aktuelna sigurnosna situacija. Predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović potvrdio je za Detektor da su na sjednicu pozvani predstavnici svih sedam sigurnosnih agencija u BiH.

To saopštenje uslijedilo je dan nakon što je Trump rekao da će "biti pakao" ako Hamas ne oslobodi preostale taoce koji se drže u Gazi.

"Oslobodite sve taoce sada, a ne kasnije, i odmah vratite sva mrtva tijela ljudi koje ste ubili, ili je za vas GOTOVO", napisao je Trump u poruci na društvenim mrežama.

"Samo bolesni i uvrnuti ljudi čuvaju tijela, a vi ste bolnesni i uvrnuti! Šaljem Izraelu sve što je potrebno da završi posao, nijedan član Hamasa neće biti bezbjedan ako ne uradite kako ja kažem", napisao je Trump naglašavajući da je to "posljednje upozorenje":

"Također, za narod Gaze: Lijepa budućnost vas čeka, ali ne ako držite taoce. Ako to uradite, mrtvi ste! Donesite PAMETNU odluku. Oslobodite taoce SADA, ILI ĆE PLATITI PAKLOM KASNIJE!"

Prva faza prekida vatre završena je u subotu. Hamas je u sklopu toga oslobodio 33 izraelska taoca i pet Tajlanđana, dok je Izrael oslobodio oko 2.000 palestinskih zatvorenika.

Bijela kuća je u srijedu potvrdila da je ušla u direktne pregovore sa Hamasom. Izvori upoznati sa ovim pitanjem rekli su da je fokus razgovora bio na oslobađanju američkih talaca koji se još drže u Gazi.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt opisala je razgovore kao "napor u dobroj vjeri da se učini ono što je ispravno za američki narod".

Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael "izneo Sjedinjenim Državama svoj stav u vezi sa direktnim razgovorima sa Hamasom".

Rat u Gazi počeo je napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je 250 ljudi uzeto kao taoce. U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 48.400 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Nakon što je tokom obraćanja američkom Kongresu u utorak uveče, predsjednik Donald Trump rekao da je dobio pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je naveo da je Kijev spreman da sedne za pregovarački sto, stručnjaci koje je kontaktirao ruski servis Glasa Amerike govore o izgledima za razvoj pregovaračkog procesa između Kijeva i Moskve.

"Najgori scenario za Kijev se nije dogodio", ocijenio je Trumpov govor u Kongresu Andrej Zalatarev, direktor analitičkog centra Treći sektor. Prema njegovim riječima, mnogi su očekivali oštar govor predsjednika SAD.

"Naročito je postojala zabrinutost zbog navoda o korupciji u vezi sa pomoći Ukrajini, što je dan ranije otvoreno nagovijestio šef FBI Kash Patel", rekao je Zalatarev u intervjuu za Ruski servis Glasa Amerike.

"Očigledno da je na smirivanje situacije utjecalo 'pismo pokajanja' Zelenskog da je spreman da pod vodstvom Trumpa krene ka mirovnim pregovorima. Trump je, očigledno, bio zadovoljan, oluja je prošla".

Kao i uvijek, apetit prolazi poslije jela, dodaje Zalatarev: "Sada Trump govori o proširenoj verziji sporazuma o retkim metalima. Vjerovatno mu više ne odgovara prilično opšta priroda memoranduma, a u suštini protokola o namjerama, on želi nešto konkretno. Ipak, cijena povišenog glasa u Ovalnoj sobi je očigledna: obustavljeni su isporuke oružja i prenos obavještajnih podataka Ukrajini. Zelenski sada nije u najboljem svjetlu, pošto nije postigao ono što je želio i, u izvjesnom smislu, izgubio je obraz."

Očigledno,treba da se sačeka još jedna posjeta Zelenskog Washingtonu i da Kijev prihvati sve Trumpove uslove, sugeriše analitičar.

"Istina, već vidimo izjavu šefa kabineta predsednika Ukrajine da Rusija mora da zaustavi napade na ukrajinsku teritoriju kao preduslov za početak pregovora, pa da vidimo šta će da bude. Za sada, u svakom slučaju, postoji mala nada da bi Trumpov plan za okončanje rata mogao da funkcioniše. U novim uslovima Kremlju će biti teško da nastavi da igra svoju igru, da mi, navodno, želimo mir, a Zelenski ne", zaključio je Zalatarev.

Situacija je posle Trumpovog govora u Kongresu postala malo bolja, kaže direktor Penta centra za primenjena politička istraživanja Vladimir Fesenko. Po njegovom mišljenju, došlo je do izvjesnog odmrzavanja u američko-ukrajinskim odnosima.

"U isto vrijeme, počelo je vreme neizvjesnosti. Ne možemo više da računamo na dramatične promjene na bolje u odnosima Ukrajine i Sjedinjenih Država. Počeli su da se mijenjaju na gore i prije incidenta u Bijeloj kući. Jasno je da Sjedinjene Države pod Trumpom neće biti saveznik Ukrajine, i sam američki predsjednik je to jasno rekao", dodao je on u komentaru Glasu Amerike.

Stoga se, u najboljem slučaju, može nadati relativnoj normalizaciji bilateralnih odnosa, uz očuvanje ostataka partnerstva, primijetio je Vladimir Fesenko.

"Uključujući i obnavljanje isporuke oružja, koje je trebalo da stigne u Ukrajinu u skladu sa odlukama prethodne administracije. Ali za vrijeme Trumpa nije najavljena ili očekivana nikakva nova pomoć. Možda još neko ima iluzije da će Ukrajina moći da se sprijatelji sa Sjedinjenim Državama, ja uopšte nemam takvih iluzija", dodaje Fesenko.

Čini se da nas čeka teška runda pregovora o dogovoru o resursima, priznao je politikolog.

"I nakon nekog vremena, početak pravih pregovora o okončanju rata. Jer, u stvari, ovakvi pregovori još nisu održani na ovu temu. Neophodno je razgovarati o konkretnim pitanjima, kako obezbijediti prekid vatre, kada i kako ući u direktne pregovore sa Rusijom. To je najvažnije, a ne pitanje kada će se održati novi sastanak Zelenskog i Trumpa", dodaje on.

A dalji razvoj bilateralnih odnosa zavisiće od stvarnog napretka pregovaračkog procesa, zaključio je politikolog.

Šestočasovni sastanak u Istanbulu prošlog četvrtka, na kojem su delegacije radile na pokušaju da povrate normalno funkcionisanje ambasada, bio je posljednji znak otopljavanja odnosa SAD i Rusije.

Predsjednik SAD Donald Trump promijenio je politiku o ratu u Ukrajini, otvarajući bilateralne razgovore s Moskvom i pauzirajući vojnu pomoć Kijevu poslije sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući prošle nedjelje.

Moskva i Washington su imali niz diplomatskih sukoba oko osoblja i imovine ambasada posljednjih godina.

Rusija nema ambasadora u Washingtonu od prošlog oktobra kada je prethodni ambasador Anatolij Antonov otišao s te funkcije.

Darčijev (64) je dva puta dugo bio u ruskoj ambasadi u Washingtonu i bio je ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.

Stručnjak za interlingvistiku i esperanto, s doktoratom iz kompjuterskih nauka, upozorava na plagijat, eho-komore i dezinformacije, naglašavajući važnost kritičkog mišljenja.

Generativna umjetna inteligencija (genAI, GAI ili AGI) donosi niz izazova, posebno u akademskom kontekstu, gdje studenti često koriste chatbotove u procesu učenja i pisanja radova. Iako su neki od problema koje genAI donosi novi zbog obima podataka i dostupnosti alata, mnogi etički aspekti prisutni su već desetljećima, još prije pojave velikih jezičnih modela.

Profesor Gobbo primjećuje kako postoji nekoliko problema kod korištenja generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, zbog načina na koji učenici i studenti koriste ove alate.

Algoritmi umjetne inteligencije nisu internet pretraživači

„Jedan od najvažnijih problema je plagijat. To je lako prepoznati kada student jednostavno kopira i zalijepi tekst iz AI chatbota, mnogo je teže kada taj tekst prepravi vlastitom rukom. Ovo postaje još složenije u programiranju, gdje studenti mogu koristiti genAI za generisanje koda. Jedini pravi odgovor na ovaj problem, barem zasad, jeste iskrenost, priznati jesmo li koristili genAI alate dok smo pisali svoje radove. To vrijedi i za studente i za istraživače”, istakao je dr. Gobbo.

On također primjećuje da dosta ljudi, uključujući studente, koristi generativnu umjetnu inteligenciju kao pretraživač.

„Algoritmi iza genAI nisu dizajnirani za pretragu informacija, već za generisanje odgovora na osnovu jezičnih uzoraka. Zbog toga studenti često dobijaju netačne ili obmanjujuće informacije”, dodao je.

Gobbo prepoznaje i problem takozvanih halucinacije generativne umjetne inteligencije, kada ovi alati izmišljaju informacije kako bi se popunile praznine u znanju.

„Ove informacije često djeluju uvjerljivo i logično, što može navesti korisnike na pogrešne zaključke. Rješenje se krije u sistematičnoj provjeri izvora”, kazao je dr. Gobbo i dodao: „ako studenti budu trenirani da provjeravaju svoje izvore, koristeći knjige i originalne autore umjesto komentatora, ovaj problem se može smanjiti, ako ne i izbjeći”.

Umjetna inteligencija može stvoriti eho-komore koje sužavaju poglede na svijet

Još jedan izazov primjene ove tehnologije je, prema dr. Gobbou, efekt eho-komore.

„Chatbotovi su programirani da ugađaju korisnicima, potvrđujući njihove predrasude umjesto da ih izazivaju. Time se sužava perspektiva studenata i izbjegavaju informacije koje bi mogle proširiti njihove poglede na svijet. Rješenje? Samosvijest. Jedini način da ovo izbjegnemo jeste da budemo svjesni sebe – kako u ličnom, unutrašnjem smislu, tako i u društvenom kontekstu.”

On je naglasio i kako tehnologija često ima oreol magije jer ne razumijemo u potpunosti kako funkcioniše.

„Moramo demistifikovati naš odnos s tehnologijom.”
Professor Gobbo smatra kako je čitanje knjiga izuzetno važno i za razvoj samosvijesti i kritičkog mišljenja.

„Navikli smo se na brzu konzumaciju informacija, što vodi pojednostavljivanju teksta. Nekada je bilo normalno da studenti humanističkih nauka za jedan ispit pročitaju 2000 stranica. Danas bi se takav zahtjev smatrao radikalnim.”

Na kraju, važna lekcija dolazi iz esperanta.

„Esperanto je čudo – jezik bez političke moći, koji opstaje zahvaljujući idealima bratstva i međusobnog poštovanja. Njegova humanistička osnova uči nas kako da budemo bolji ljudi, bez obzira na razlike u pasošima, polu, prihodima ili etničkoj pripadnosti. Također, zanimljivo je kako eho-komora funkcioniše drugačije kada koristimo AI chatbotove na više jezika, uključujući esperanto. To nas čini svjesnijima kako algoritmi rade, a što ih bolje razumijemo, to ih možemo etičnije koristiti.”

Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.

Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.

U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".

Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.

utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.

Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".

"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.

Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.

Sekretarijat pravosuđa saopštio je da je operativac Islamske države Korasan (ISIS-K) Mohamed Šarifulah, takođe poznat kao „Džafar”, optužen 2. marta za „pružanje materijalne podrške i resursa određenoj stranoj terorističkoj organizaciji, što je dovelo do smrti”.

Predsjednik Donald Trump objavio je vijest o Šarifulahovom hapšenju u utorak uveče u govoru u Kongresu na Capitol Hillu. „Večeras mi je zadovoljstvo da objavim da smo upravo uhapsili najvećeg teroriste odgovornog za taj zločin”, rekao je Trump. „I on je upravo sada na putu ovamo da se suoči sa brzim mačem američke pravde.”

U bombaškom napadu u Ebi Gejtu na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai u Kabulu 26. avgusta 2021. godine također je poginulo oko 170 Afganistanaca.

Islamska država Korasan, ili ISIS-K, koju SAD smatraju za terorističku organizaciju, povezana sa terorističkom grupom Islamska država, preuzela je odgovornost.

Samoubilački napad se dogodio usred haotičnog povlačenja trupa na kraju 20-godišnjeg rata u Afganistanu koji su predvodile SAD.

U ovom govoru, Trump je pozdravio Pakistan što je pomogao u misiji hapšenja Šarifulaha. „I želim da se posebno zahvalim vladi Pakistana što je pomogla u hapšenju ovog čudovišta”, rekao je predsjednik SAD.

Kako je uhvaćen Šarifulah?

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif identifikovao je Šarifulaha kao „najvišeg komandanta” i afganistanskog državljanina u objavi na X-u.

„Traženi terorista je uhapšen u uspješnoj operaciji sprovedenoj u graničnom regionu Pakistana i Afganistana”, napisao je Šarif, ne iznoseći detalje.

Američki sekretarijat pravosuđa saopštio je da je misija predstavlja napor više agencija u koji su također učestvovali CIA i FBI.

„Šarifulah je priznao da je pomagao u pripremama za napad na kapiju opatije, uključujući izviđanje rute u blizini aerodroma za napadača”, saopštio je Sekretarijat pravosuđa.

Šarifulah je priznao da je prepoznao Abdula Rahmana al-Logarija koji je detonirao bombu samoubicu i priznao da je igrao ulogu u drugim napadima u Afganistanu i Rusiji, dodaje se u saopštenju.

Analitičar za bezbednosna pitanja sa sedištem u Islamabadu Iftehar Firdaus rekao je za Glas Amerike da se Šarifulah, stanovnik Kabula, pridružio ISIS-K 2016.

„Uhapšen je 2019, a je pobjegao iz zatvora kada su afganistanski talibani preuzeli vlast 15. avgusta 2021. godine”, rekao je Firdaus, osnivač The Khorasan Diari, online platforme koja prati ekstremiste.

Ako bude osuđen, Šarifulah bi mogao dobiti maksimalnu kaznu doživotnog zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif zahvalio je Trumpu što je priznao doprinos njegove zemlje u objavi društvenoj mreži X.

„Zahvaljujemo se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je priznao i cijenio ulogu i podršku Pakistana u borbi protiv terorizma širom regiona”, napisao je Šarif. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa Sjedinjenim Državama u obezbeđivanju regionalnog mira i stabilnosti”, dodao je premijer.

Hapšenje predstavlja signal da Islamabad i Washington blisko sarađuju na nekim bezbjednosnim pitanjima uprkos tome što su odnosi dostigli nizak nivo od završetka rata SAD u Afganistanu i povratka Talibana na vlast.

"Više nije pitanje da li je evropska bezbjednost ugrožena, ili da li Evropa mora više da se pobrine za svoju bezbjednost", rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Leyen pred samit i predstavila plan vrijedan 840 milijardi dolara za odbranu bloka 27 zemalja.

"Pravo pitanje pred nama je da li je Evropa spremna da se uhvati u koštac sa situacijom i da li može da reaguje sa potrebnom dozom ambicije i brzine."

I ta poruka odjeknula je mnogim hitno sazvanim sastancima evropskih lidera poslije najave SAD da će se povući, i rezultirala je novim obećanjima u pogledu izdvajanja sredstava za evropsku odbranu.

Ali, članice EU se također suočavaju sa izazovima nestabilnih vlada ili ekonomija, skeptičnih građana i uspona ekstremne desnice koja je nekad naklonjenija Rusiji.

Mnoge posebno zabrinjava potencijalni zaokret Trumpove administracije od dugogodišnjeg transatlantskog savezništva.

"To postavlja brojna pitanja o budućnosti EU i mislim da su ljudi u Evropi toga svjesni", kaže Ian Lesser iz briselske kancelarije Njemačkog maršalovog fonda."Da li će Evropa kolektivno moći da prevaziđe ove izazove, bilo da je riječ o trgovini ili odbrani? Ili će svaka zemlja da radi na svoj način?"

Osjećaj hitnosti

Na samitu u Londonu, zemlje EU i Britanija koja više nije članica, dogovorile su da naprave svoj mirovni plan i predstave ga Washingtonu. Francuska i Britanija su također poručile da su spremne da šalju vojnike u Ukrajinu kako bi primijenili mirovni dogovor.

"Evropski lideri konačno osjećaju da je stvar hitna, ali to nije dovoljno. Vidimo da postoje različiti stepeni razumijevanja sa kolikom se prijetnjom Evropa trenutno suočava", kaže Olena Prokopenko iz Njemačkog maršalovog fonda.

"Vidim da postoji određeni nivo, ne mogu da kažem baš panike, ali uzbune kod evropskih lidera koji shvataju da moraju da se drže zajedno koliko god da je to moguće", ocjenjuje Elie Tenenbaum iz francuskog Instituta za međunarodne odnose iz Pariza. Ali, kako dodaje, Evropa ima pred sobom važan zadatak.

"Ako Evropljani žele da uskoče i nadoknade gubitak američke pomoći Ukrajini, to mora da se desi odmah. Moraju odmah da stave novac na sto i da angažuju odbrambenu industriju".

Politički institut Bruegel iz Brisela procjenjuje da će Evropi biti potrebno još 300.000 vojnika, mimo Ukrajine, i stotine milijardi dolara kako bi se odbranila od potencijalne ruske agresije - bez Amerike.

"Evropi fale municija, rezervni dijelovi, fali joj i spremnost", kaže Tenenbaum.

Bivši francuski ambasador Michel Duclos, međutim, ukazuje na ono što Evropa ima.

"Istina, nismo u dobroj situaciji. Ali, istovremeno, u demografskom smislu, u ekonomskom smislu, možemo biti mnogo snažniji od Rusije ako budemo radili zajedno", rekao je.

Otpor ideji

Evropske odbrambene ambicije već nailaze na otpor.

Francuska desničarska stranka Nacionalno okupljanje već je odbacila ideju da Francuska uključi Evropu u program nuklearnog odvraćanja, a liderka te stranke Marine le Pen ocijenila je nezavisnu evropsku odbranu kao "iluzornu".

Mađarski premijer Viktor Orban, poznat po vezama sa Kremljom, pozvao je Evropu da uđe u direktne razgovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.

Mnoge evropske ekonomije imaju problema, a podrška javnosti Ukrajini u nekim zemljama opada.

Recimo, neke ankete pokazuju da dvije trećine Francuza vjeruje da Evropa treba da nastavi da podržava Ukrajinu, ali tri četvrtine se protive slanju vojnika tamo, osim u službu primjene mirovnog sporazuma.

"Za sada, evropski lideri se više trude da budu ubjedljivi nego da dižu paniku. Ali, ako žele da opravdaju veće troškove odbrane i preuzimanje rizika, moraće da budu jasniji o opasnostima sa kojima se region suočava", smatra Tenenbaum.

Duklo dodaje da je prošlonedjeljni sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući bio podsticaj Evropi da se spremi da reaguje sama.

"Ono što se desilo prošle nedjelje bilo je korisno da građani shvate da se ne razilazimo samo po pitanju sredstava, instrumenata i politika, već i po većim pitanjima kao što su vrijednosti, opažanje prijetnji", kaže on o rastućim transatlantskim razlikama. "Za javnost u Francuskoj, to je bio najmoćniji poziv za buđenje."

Na sastanku, čiji domaćin je bio Egipat, učestvovali su katarski emir, potpredsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije.

Egipatski plan predviđa da stanovnici Gaze ostanu u enklavi, na sedam lokacija, u privremenim skloništima dok se uklanjaju ruševine i deminira područje.

Trumpov plan predviđa da se Palestinci trajno isele iz Gaze, čemu se protivi Egipat i mnoge druge arapske države.

Sisi se na sastanku zahvalio Trumpu na naporima da obnovi Gazu i dodao da egipatski plan predviđa da tom teritorijom u prelaznom periodu upravlja grupa palestinskih tehnokrata do povratka Palestinske uprave, dok se obučavaju nove palestinske policijske snage i obezbjeđuju finansijska sredstva od donatora za obnovu enklave.

Najavio je da će Kairo naredne nedelje biti domaćin donatorske konferencije. Pitanje je međutim koje zemlje će obezbijediti milijarde dolara potrebne za obnovu Gaze.

Postavlja se i pitanje o sudbini Hamasa, kojeg SAD označavaju kao terorističku organizaciju, koji je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. godine, kada je ubio 1.200 ljudi i oteo više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je pozdravio plan i formiranje palestinskog komiteta, prenosi agencija Rojters.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je na čelu Palestinske uprave, pozdravio je egipatsku ideju i pozvao Trumpa da podrži plan.

Abas, koji je na vlasti od 2005. godine, rekao je i da je spreman da zakaže predsjedničke i parlamentarne izbore ako se za to stvore uslovi i dodao da je Palestinska uprava jedina legitimna vladajuća struktura i vojna snaga na palestinskim teritorijama.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je egipatski plan "zasnovan na zastarelim perspektivama" i odbacilo oslanjanje na Palestinsku upravu, te ustvrdilo da predlog predviđa da Hamas ostane na vlasti.

U međuvremenu, situacija u Gazi je i dalje napeta zbog mogućeg ponovnog izbijanja konflikta nakon što je Izrael optužio Hamas da koristi humanitarnu pomoć kao "glavni izvor prihoda". Izraelske snage su zbog toga u nedelju zaustavile dopremu pomoći.

Glavni državni tužilac Floride James Uthmeier je potvrdio da su istražioci izdali naloge za pretrage i sudske pozive u okviru "aktivne" istrage.

Braća Tate se u SAD-u suočavaju i s privatnom tužbom žene koja ih optužuje da su je prisilili na prostituciju, a zatim ocrnili nakon što je svjedočila rumunskim vlastima.

Braća Tate odbacuju sve optužbe protiv sebe.

Andrew Tate (38), bivši kik-bokser i samozvani mizoginist koji se proslavio nastupom u britanskoj emisiji Big Brother, zajedno s bratom Tristanom (36) takođe je optužen u Velikoj Britaniji za silovanje i trgovinu ljudima.

I te optužbe obojica negiraju.

"Prošle sedmice sam naložio svojoj kancelariji da, u saradnji s policijom, sprovede preliminarnu istragu protiv Andrewa i Tristana Tatea. Nakon detaljne analize dokaza, naložio sam državnom tužilaštvu da izda naloge za pretrage i sudske pozive u sada aktivnoj krivičnoj istrazi protiv braće Tate", rekao je Uthmeier.

Na istragu se kasnije osvrnuo advokat braće Tate, Joseph McBride, optuživši državnog tužioca Floride za pristrasnost.

"James Uthmeier je danas odbacio sve etičke standarde kad je javno zauzeo stranu u aktualnoj tužbi koju su Andrew i Tristan Tate podigli protiv žene iz Floride zbog toga što je koristila seks kao oružje kako bi im uništila živote", naveo je McBride, nazvavši Uthmeierove izjave "zapaljivim" i "pristrasnim".

Braća Tate su prvi su put uhapšena u Rumuniji u decembru 2022., kada su protiv Andrewa bile podignute optužbe za silovanje i trgovinu ljudima, dok je Tristan bio osumnjičen za trgovinu ljudima. U Rumuniju su preselili iz Velike Britanije nekoliko godina ranije.

Nakon što su nekoliko mjeseci proveli u kućnom pritvoru, u avgustu 2024. su se suočili s novim optužbama, uključujući polni odnos s maloljetnicom i trgovinu djecom. I te optužbe odbacuju.

Policija u engleskoj grofoviji Bedfordshire i dalje traži izručenje Andrewa Tatea zbog odvojenih optužbi za silovanje, trgovinu ljudima i utaju poreza.

U Ujedinjenom Kraljevstvu četiri žene su podigle građansku tužbu protiv Andrewa Tatea tvrdeći da ih je silovao i nad njima sprovodio prisilu. I te optužbe on odbacuje.

Tužiteljice iz Velike Britanije navele su da je jasno kako u Rumuniji neće dočekati krivični progon, te su pozvale britanske vlasti da reaguju.

„On želi da Ukrajinci dođu za pregovarački sto. Želimo da Ukrajinci imaju suverenu i nezavisnu državu. Mislimo da su se ukrajinske trupe borile veoma hrabro, ali mi smo ovdje na tački u kojoj ni Evropa ni Sjedinjene Države ni Ukrajinci ne mogu da nastave ovaj rat beskonačno”, kazao je novinarima potpredsjednik SAD JD Vance.

Na pitanje da li je u ovom trenutku moguće postići dogovor o mineralima sa Ukrajinom, Vance ističe da se dogovor može postići i da on misli da je predsjednik Trump i dalje tome posvećen.

„Dogovor o mineralima je zaista važan dio predsjednikove politike. Pod jedan, američki narod mora dobiti neku otplatu za nevjerovatnu finansijsku pomoć koju smo poslali ovoj zemlji. Velik dio pomoći koju su Evropljani poslali došla je u obliku novca koji im se vraća. Stvarno je smiješno, i iskreno, uvreda za američki narod, da Evropljani dobijaju bolji sporazum nego američki narod”, istakao je Vance.

S obzirom da se čini kako se pritisak vrši samo na Ukrajinu, na pitanje novinarke ukrajinskog servisa Glasa Amerike Kateryne Lisunove da li se očekuju dodatne sankcije ili neki drugi koraci prema Rusiji kako bi se izvršio pritisak na obje strane da započnu pregovore, Vance ističe da su brojne sankcije već stavljene Rusima.

„Vjerujemo da je u najboljem interesu Rusije, ali i Ukrajine i Sjedinjenih Država da se ovaj sukob privede kraju. Dakle, vjerujemo u vršenje pritiska na sve, da se zaustavi ubijanje, jer to je politika predsjednika i to je ono što je u najboljem interesu američkog naroda”, odgovorio je Vance.

On je istakao kako misli da je najvažnija stvar, i da je to mišljenje mnogih ljudi, da predsjednik Zelenski treba javno reći da je posvećen miru.

„Međutim, nije bitno šta se javno govori, Ukrajinci trebaju privatno doći i nama kazati: 'To nam treba. To je ono što želimo. Ovako ćemo učestvovati u procesu okončanja ovog sukoba. To je najvažnije, a taj nedostatak privatnog angažmana je ono što nas najviše brine”, zaključio je Vance.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.