Linkovi

Najnovije

Stanje ekonomije: Šta nasljeđuje Donald Trump?

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump

Glasači su dali prednost ekonomiji na izborima 2024, vraćajući Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Ali kakvo ekonomsko naslijeđe Joe Biden prenosi novoj administraciji?

"To je ekonomija, glupane." Ove poznate riječi koje je skovao politički strateg James Carville, postale su sinonim za uspjeh na izborima u SAD od 1992. godine.

Uprkos rastućem uticaju pitanja poput imigracije, klimatskih promjena i vanjske politike, mnogi birači i dalje daju prednost ekonomskim faktorima prilikom glasanja.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump tvrdio je da je napravio "najveću ekonomiju u američkoj historiji" tokom svog prvog mandata i obećava da će to učiniti ponovo 2025. Ali mnogo toga ovisi o tome šta predsjednik naslijeđuje od svojih prethodnika.

Niske stope nezaposlenosti i rastuće tržište dionica izgrađeno pod administracijom bivšeg predsjednika Baracka Obame nakon finansijske krize 2008. dali su Trumpu jak temelj.

Dakle, koje će ekonomsko naslijeđe Trump naslijediti od Bidena?

Jednostavno rečeno, visoke stope zaposlenosti, snažan rast BDP-a i niska inflacija često karakterišu zdravu ekonomiju.

Zemlja se još uvijek oporavljala od pandemije COVID-19 kada je Biden položio zakletvu, ali su se posljednje četiri godine pokazale otpornom.

Bidenova administracija stvorila je skoro 16 miliona novih radnih mjesta u Americi - ključni znak pozitivnog ekonomskog rasta.

Tu dobru vijest za mnoge Amerikance zasjenila je inflacija, koja je 2022. dostigla maksimum u 40 godina, a cijene su porasle za 9,1%. To je utjecalo na kupovnu moć ljudi i učinilo da svakodnevne stvari izgledaju skupo.

Godišnja inflacija je sada smanjena na oko 3%, ali je i dalje viša od cilja Federalnih rezervi od 2%, a cijene za mnoge artikle ostaju znatno više nego na kraju Trumpovog prvog mandata.

Iako su realne plate od tada porasle u Americi, radnici možda još uvijek osjećaju pritisak zbog tvrdoglavo visokih cijena namirnica.

Ovo je bilo globalno pitanje povezano sa izazovima u lancu snabdijevanja i ratom Rusije sa Ukrajinom, a obični ljudi su platili cijenu. Ali ogroman deficit potrošnje pod Bidenom da bi se spriječila opasnost od velike recesije je također doprinio.

Biden je radije naglašavao obećavajuću sliku tržišta rada koju prenosi, napominjući da su Sjedinjene Države zabilježile najnižu stopu nezaposlenosti u više od pola stoljeća tokom njegovog mandata.

Oko 2,7 miliona radnih mjesta izgubljeno je tokom Trumpovog prvog mandata, djelimično zbog pandemije COVID-19. Dakle, on će se suočiti s pritiskom da preokrene to naslijeđe. Ali Trump je već predložio masovna otpuštanja u federalnim odjelima tokom svog drugog mandata, što bi moglo povećati stopu nezaposlenosti ako se provede.

Još jedan široki signal zdrave ekonomije je povećana vrijednost roba i usluga, odnosno BDP, koji pokazuje da li ekonomija raste.

Sjedinjene Države već dugo imaju najveći BDP na svijetu, nadmašujući nacije poput Indije i Kine.

BDP je porastao za 7,6% tokom Trumpove prve administracije i porastao za 11,8% pod Bidenom, što ukazuje na snažan oporavak nakon pandemije.

Uopšteno govoreći, Bajdenovo ekonomsko naslijeđe je visoka zaposlenost, oporavak BDP-a i opadajuća inflacija.

Ali nijedan predsjednik nikada ne nasljeđuje čistu listu. Savezni dug iznosi 36,1 hiljadu milijardi dolara, a javno mnijenje o ekonomiji je, u najboljem slučaju, mlako.

Neki finansijski stručnjaci predviđaju da bi inflacija mogla nastaviti da opada u 2025. godini, ali širi kontekst geopolitičkih tenzija, trgovinskih ratova i klimatskih promjena također može oblikovati finansijsku budućnost Amerike.

Trumpov će zadatak biti da održi ekonomski zamah dok se kreće kroz složenost svijeta koji se brzo razvija.

Zašto je Turska tako utjecajna u post-Asadovoj Siriji

Ljudi sa svojm stvarima prelaze u Siriju iz Turske preko prelaza Kassab, 27. decembar 2024.
Ljudi sa svojm stvarima prelaze u Siriju iz Turske preko prelaza Kassab, 27. decembar 2024.

Turska se pojavila kao jedan od najutjecajnijih moćnika u Siriji nakon što su pobunjenici prošlog mjeseca svrgnuli Bashara al-Assada, okončavši brutalnu vladavinu njegove porodice koja je trajala pet decenija.

Turska, članica NATO-a, sada je u poziciji diplomatski, ekonomski i vojno utjecati na budućnost svog komšije.

Evo detalja o vezama Turske sa Sirijom i kako se nada da će tamo iskoristiti svoj utjecaj.

Zašto je Turska važna?

Turska, koja sa Sirijom dijeli granicu dugu 911 kilometara, bila je glavna podrška pobunjeničkim skupinama koje su se borile pod zastavom Sirijske nacionalne armije tokom 13-godišnjeg ustanka protiv Assada. Prekinula je diplomatske veze s Damaskom 2012.

Najveći broj Sirijaca je pobjegao od građanskog rata u Tursku, koja je primila oko tri milona ljudi, i glavna je ulazna tačka za pomoć.

Od 2016. Turska je sa svojim sirijskim saveznicima pokrenula nekoliko prekograničnih vojnih kampanja protiv kurdskih militanata baziranih na sjeveroistoku Sirije koje vidi kao prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti.

Nova sirijska administracija, koju vodi Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bivša podružnica Al Qaide, prijateljski je raspoložena prema Ankari.

Šta hoće Turska?

Sa svojim jakim vezama s novim vodstvom Sirije, Turska će imati koristi od pojačane trgovine i saradnje u područjima uključujući obnovu, energetiku i odbranu.

Assadov pad pružio je Ankari priliku da pokuša prekinuti prisutnost kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG) duž svojih granica.

Ankara gleda na YPG kao na produžetak Radničke stranke Kurdistana (PKK), koja vodi pobunu protiv turske države od 1984. i koju Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.

YPG milicija predvodi savez Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koji je glavni lokalni partner Sjedinjenih Država u borbi protiv Islamske države i kontrolira dijelove teritorija na sjeveroistoku.

Dugogodišnja podrška Washingtona kurdskim frakcijama bila je izvor napetosti s Ankarom, ali turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je kako vjeruje da će budući predsjednik SAD-a Donald Trump imati drugačiji pristup.

Trump nije javno rekao kakvi bi mogli biti njegovi planovi, ali je rekao da misli da će "Turska držati ključ Sirije".

Sirijski de facto vođa Ahmed al-Sharaa, koji je na čelu HTS-a, rekao je da ne želi da Sirija postane platforma za PKK za pokretanje napada na Tursku.

Dok su pobunjenici predvođeni Sharaom prošli mjesec preuzeli kontrolu nad Damaskom, rasplamsale su se borbe između snaga koje podupiru Turci i snaga predvođenih Kurdima na sjeveroistoku.

SDF je pokazao fleksibilnost u pogledu nekih zahtjeva Turske, rekavši Reutersu prošlog mjeseca da će njegovi strani borci, uključujući članove PKK, napustiti Siriju ako Ankara pristane na primirje.

U toku su intenzivni razgovori kako bi se pokušao riješiti sukob u regiji.

Šta je Turska rekla i uradila?

Šef turske obavještajne službe, Ibrahim Kalin, bio je u Damasku nekoliko dana nakon što je Assad svrgnut, a njen najviši diplomat, Fidan, bio je prvi ministar vanjskih poslova koji je posjetio. Turska je također bila prva nacija koja je ponovno otvorila svoju ambasadu.

Fidan je rekao da je Turska ponosna što je bila "na pravoj strani historije" u Siriji, ali nema želju "dominirati" zemljom.

Turska je obećala podršku u obnovi Sirije, ponudivši pomoć u ponovnoj izgradnji infrastrukture, izradi nacrta novog ustava, opskrbi električnom energijom i obnovi letova.

Nada se da će se Sirijci koje ugošćuje početi vraćati kući, ali je rekla da ih neće prisiljavati da odu.

Turska je također više puta pozvala na raspuštanje YPG-a, upozoravajući na novu vojnu ofanzivu ako se vlasti u Damasku ne pozabave tim pitanjem.

Njegovi zvaničnici više su se puta sastajali s američkim i sirijskim kolegama o tom pitanju. SDF je rekao da bi bio voljan integrirati se sa sirijskim Ministarstvom odbrane, ali samo kao "vojni blok".

Hamas oslobađa taoce, a Izrael palestinske zatvorenike

Oslobođeni palestinski zatvorenici stižu u Ramallah na Zapadnoj obali, 20. januar 2025. (Foto: REUTERS/Mussa Qawasma)
Oslobođeni palestinski zatvorenici stižu u Ramallah na Zapadnoj obali, 20. januar 2025. (Foto: REUTERS/Mussa Qawasma)

Hamas je oslobodio tri izraelska taoca, a Izrael 90 palestinskih zatvorenika u nedjelju, prvog dana primirja kojim je obustavljen 15-mjesečni rat koji je razorio pojas Gaze i zapalio Bliski istok.

Primirje je omogućilo Palestincima da se vrate u bombardovana naselja kako bi počeli obnavljati svoje živote, dok su kamioni dostavljali prijeko potrebnu pomoć. Na drugim mjestima u Gazi, gomila je bodrila Hamasove borce koji su izašli iz skrovišta.

Vatromet je lansiran u znak proslave kada su autobusi sa palestinskim zarobljenicima stigli u Ramallah na Zapadnoj obali, gdje su ih hiljade ljudi čekale. Među onima koji su oslobođeni iz izraelskih zatvora bilo je 69 žena i 21 mladić sa Zapadne obale i Jerusalema, navodi Hamas.

U Tel Avivu, stotine Izraelaca klicali su i plakali na trgu ispred štaba odbrane dok je direktan prenos iz Gaze pokazao tri taoca kako ulaze u vozilo Crvenog krsta okružene borcima Hamasa.

Izraelska vojska je saopćila da su Romi Gonen, Doron Steinbrecher i Emily Damari ponovo spojeni sa svojim majkama i objavila je video na kojem se vidi kako su dobrog zdravlja.

Damari, koja je izgubila dva prsta kada je upucana na dan kada je oteta, nasmiješila se i zagrlila svoju majku dok je podigla zavijenu ruku.

"Želio bih da im kažete: Romi, Doron i Emily - cijela nacija vas grli. Dobrodošli kući", rekao je premijer Benjamin Netanyahu komandantu telefonom.

U Medicinskom centru Sheba, žene su se ponovo spojile sa svojim porodicama u dugim zagrljajima koji su prelazili od suza do smijeha.

Nasmijana Damari bila je uvijena u izraelsku zastavu. Oni su bili među više od 250 ljudi otetih i 1.200 ubijenih u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, saopštio je Izrael.

Više od 47.000 Palestinaca je od tada ubijeno u izraelskim napadima, prema medicinskim zvaničnicima u Gazi. Gotovo svih 2,3 miliona stanovnika Gaze je beskućnik. Poginulo je i oko 400 izraelskih vojnika.

Primirje poziva na prestanak borbi, slanje pomoći u Gazu i oslobađanje 33 od gotovo 100 preostalih izraelskih i stranih talaca tokom prve šjestosedmične faze u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika koji se drže u izraelskim zatvorima. Vjeruje se da su mnogi taoci mrtvi.

Prva faza primirja stupila je na snagu nakon tri sata odgode tokom kojeg su izraelski ratni avioni i artiljerija napali pojas Gaze.

Mirna atmosfera dok se Trump sprema da preuzme dužnost

Novoizabrani predsjednik Donald Trump dolazi da govori na skupu uoči 60. predsjedničke inauguracije, u nedjelju, 19. januara 2025., u Washingtonu. (Foto: AP Photo/Alex Brandon)
Novoizabrani predsjednik Donald Trump dolazi da govori na skupu uoči 60. predsjedničke inauguracije, u nedjelju, 19. januara 2025., u Washingtonu. (Foto: AP Photo/Alex Brandon)

U Sjedinjenim Državama je mirna atmosfera dok se novoizabrani predsjednik Donald Trump sprema da preuzme dužnost u ponedjeljak. Iako se predsjednička utrka isticala po žustroj retorici, neki očekuju da će Trump usvojiti pomirljiv ton u svom inauguracijskom govoru.

Zauzet raspored novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa uoči njegove inauguracije. Njegov dnevni red uključivao je ceremoniju polaganja vijenaca na grobu nepoznatog vojnika na nacionalnom groblju Arlington.

I miting u Capitol One Areni u centru Washingtona. Na istom mjestu gdje se očekuje da će se inauguralna parada održati u ponedjeljak kako bi se zaštitili sudionici od najavljenih niskih temperatura.

U glavnom gradu SAD-a u subotu su bili protesti, ali generalno, atmosfera u ovom prelaznom periodu vlade ostaje mirna.

Bivši Trumpov strateg Steve Bannon predviđa da će novoizabrani predsjednik usvojiti pomirljiv ton nakon što u ponedjeljak položi zakletvu za drugi mandat.

„Mislim da će sve biti oko ujedinjenja zemlje i zajedničkog kretanja naprijed”, rekao je Bannon za ABC.

Demokrate su spremne raditi s novom administracijom, rekao je demokratski senator Alex Padilla za ABC.

„Ako želimo da nadograđujemo naš napredak iz posljednje četiri godine u otvaranju rekordnih radnih mjesta, povećanju plata, rekordno niskoj stopi nezaposlenosti i historijskim ulaganjima u infrastrukturu naše zemlje, sa ekonomskog i sigurnosnog stajališta, to je sjajno”, rekao je Padilla.

Predsjednik Joe Biden bio je u nedjelju na svom posljednjem službenom putu u Charlestonu u Južnoj Karolini, gdje je obilježio Dan Martina Luthera Kinga Jr., savezni praznik, koji također pada u ponedjeljak, u čast lidera građanskih prava.

Očekuje se da će najmanje 25.000 pripadnika policije biti raspoređeno kako bi zaštitili nesmetani prijenos vlasti sa Bidena na Trumpa, na dan inauguracije.

Washington se sprema za inauguraciju Trumpa

Policija na konjima prolazi pored sigurnosne ograde u Washingtonu, 18. januar 2025. (Foto: ANDREW CABALLERO-REYNOLDS/AFP)
Policija na konjima prolazi pored sigurnosne ograde u Washingtonu, 18. januar 2025. (Foto: ANDREW CABALLERO-REYNOLDS/AFP)

Metalne ograde, betonske barijere i sigurnosni kontrolni punktovi nižu se uz mnoge šetnice i poprečne ulice National Malla - od američkog Capitola do nekih od najpoznatijih znamenitosti Washingtona - dok se Donald Trump priprema da položi zakletvu kao 47. predsjednik.

Predviđene niske temperature za veći dio ponedjeljka navele su Trumpa da preseli svečanosti unutra - inauguraciju u Rotundu američkog Capitola, a tradicionalnu inauguralnu paradu u obližnju Capital One Arenu.

Promjene, koje su prvi put objavljene u petak, predstavljale su poteškoće u posljednjem trenutku za sigurnosne službenike i službenike za provođenje zakona, koji su planirali inauguraciju proteklih godinu dana.

"Nismo ništa skresali od onoga što je bio naš prvobitni plan", rekao je Matt McCool iz američke tajne službe. "Veoma sam siguran, sa našim partnerima ovdje, bićemo spremni."

Brojke bi mogle učiniti situaciju posebno teškom.

Organizatori su očekivali da će se oko 250.000 gostiju s ulaznicama spustiti na američki Capitol i National Mall kako bi pogledali inauguraciju.

Samo nekolicini odabranih biće dozvoljen pristup Capitol Rotundu, koji prima samo 600 ljudi. A Capital One Area ima samo 20.000 mjesta.

Ako čak i samo dio od 250.000 ljudi koji su planirali prisustvovati inauguraciji pokuša doći do arene, moglo bi doći do škripca.

Šefica Washington Metropolitan policije Pamela Smith izjavila je u nedjelju da će njene snage, uz podršku oko 4.000 policajaca iz cijele Amerike, biti spremne.

"Ništa se zapravo nije promijenilo", rekao je Smith novinarima. "Policajci koji su bili predani i posvećeni dolasku ovdje, bit ćemo fleksibilni u tome kako ćemo prilagoditi [njihovo] kretanje. … Dakle, i dalje ćemo imati policajce na mjestima i područjima po našem gradu kako smo prvobitno planirali."

Neki od tih policajaca, rekao je Smith, i dalje će biti raspoređeni na prvobitnu rutu parade u iščekivanju da će neki ljudi pokušati da dobiju uvid u predsjedničku kolonu dok bude prolazila.

Policija američkog Capitola rekla je da također predviđa da će imati službenike na periferiji zapadnog dijela Capitola – sada zatvorenog jer je inauguracija premještena unutra – spremne da usmjeravaju goste s ulaznicama koji više neće moći prisustvovati.

Osim toga, inauguracijskim sigurnosnim kontingentom, koji uključuje američku tajnu službu, FBI, američku policiju Capitola, policiju Washington Metropolitan, i oko 7.800 pripadnika američke vojske i nacionalne zračne garde, koordinirat će se iz komandnog centra povezanog u proširenu mreža kamera koje prate grad.

Čak i prije nego što je inauguracija premještena unutra, zvaničnici su se pripremali za ono što su opisali kao "okruženje veće prijetnje", upozoravajući da su sigurnosni planovi za ovu inauguraciju već bili snažniji nego u prošlosti.

"Najveća prijetnja, mislim, za sve nas ostaje usamljeni akter", rekao je šef policije Capitola Tom Manger. "Ta prijetnja ... ostaje najveće opravdanje za to što smo na ovom povećanom stanju pripravnosti."

Ta zabrinutost je pojačana nakon novogodišnjeg terorističkog napada i naleta kamiona u New Orleansu i eksplozije Cybertrucka ispred hotela Trump International u Las Vegasu.

Istraživanja, uključujući nedavno istraživanje projekta o sigurnosti i prijetnjama Univerziteta u Chicagu, doprinose zabrinutosti.

"Preko 5% američke javnosti podržava upotrebu sile kako bi se spriječilo Donald Trump da postane predsjednik", rekao je direktor projekta Robert Pape za Glas Amerike.

"To je jednako 14.000.000 odraslih Amerikanaca", rekao je. "To je nažalost uznemirujući broj.”

Trump je već bio i meta dva pokušaja atentata.

Postoji i stalna prijetnja iz Irana. Uprkos ponovljenim iranskim poricanjima, američki službenici za sigurnost i provođenje zakona optužili su Teheran da je pokušao ubiti Trumpa, otkrivši jednu zavjeru koja je trebala biti izvedena prošle godine, u danima nakon američkih predsjedničkih izbora.

Za sada, međutim, američki zvaničnici ne vide znakove problema.

Kim Lewis je doprinijela ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG