Širom svijeta ove godine je došlo do značajnog povećanja zaraza malim boginjama (ospicama) s većinom smrtnih slučajeva među djecom mlađom od pet godina.To se dešava usljed slabije zdravstvene zaštite i nedostatka vakcina u nekim zemljama, ali i nepovjerenja u vakcinisanje koje može spriječiti širenje opasne bolesti, pišu svjetski mediji.
Širenje malih boginja
U svijetu je došlo do povećanja zaraze malih boginja, s povećanjem broja oboljelih od 300 odsto u prva tri mjeseca 2019. u poređenju s istim periodom prošle godine, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Tu veoma zaraznu bolest izaziva virus i obično počinje visokom temperaturom i ospicama, a, kako navodi Njujork tajms pozivajući se na američki Centar za kontrolu i spriječavanje bolesti, može dovesti do komplikacija s gluhoćom, upalom pluća, dijarejom i encefalitisom, odnosno upalom mozga.
Kao razloge za povećanje, SZO je navela duboko nepovjerenje u vakcine, nedovoljno raširenu imunizaciju i manjak pristupa zdravstvenim centrima ili redovnim provjerama. Iako se male boginje umnogome mogu spriječiti vakcinacijama u detinjstvu, SZO procjenjuje da je 110.000 ljudi, većinom djece mlađe od pet godina zemljama u razvoju u Africi i Aziji, umrlo u 2017.
Pored Demokratske Republike Kongo koja je žarište najveće epidemije malih boginja, ta bolest se proširila i u drugim zemljama širom svijeta. Od Velike Britanije do Rumunije, Njemačke do Italije, Evropa se, kako ističe Njujork tajms, suočila s naporima u suzbijanju te bolesti sa 72 umrlih u 2018.
Ukrajina je u centru porasta broja slučajeva malih boginja, sa sumnjama u vakcinaciju djece koja je dovela do povećanje broja slučajeva u 2019. na skoro 57.000 ljudi. U SAD je do početka novembra ove godine potvrđeno 1.200 slučaja malih boginja, većinom u Njujorku. To je, prema zvaničnim podacima, najveći broj oboljelih od te bolesti od 1992.
U Brazilu se mislilo da su male boginje iskorijenjene 2015, ali se bolest, prema SZO, opet pojavila sa skoro 50.000 obolelih do početka novembra. Zvaničnici vjeruju da je bolest došla iz susjedne Venecuele, a postoji zabrinutost da su male boginje došle do izolovanih plemena u Amazonu koje imaju slabu rezistenciju na bolesti.
Na Filipinima se sumnja da je u prijestonici i okolini zaraženo skoro 44.000 ljudi. Povjerenje u vakcine u toj zemlji je smanjeno poslije kontroverze u kojoj je vakcina protiv denga groznice povezana sa smrću nekoliko djece 2017. Kao rezultat, vakcinisanje na male boginje je palo s iznad 80 odsto 2008. godine na ispod 70 odsto u 2017, navodi SZO koji poziva na pokrivenost vakcinama od 95 odsto kako bi se spriječilo izbijanje zaraze.
Djeca najveće žrtve najgore epidemija malim boginjama
Više od 5.000 ljudi, uglavnom djece, umrlo je u Demokratskoj Republici Kongo u trenutno najgoroj epidemiji malih boginja u svijetu, ukazuje Gardijan (The Guardian), dodajući da se ta bolest proširila u svih 26 provincija zemlje koja se takođe bori s 15 mjeseci dugom epidemijom ebole. Od avgusta 2018. vlasti pokušavaju da suzbiju širenje ebole koja je dosad odnijela 2.196 života.
Procjenjuje se da je oko četvrtina miliona ljudi u DR Kongu zaražena malim boginjama samo ove godine, što je tri puta više nego 2018. Devet od deset umrlih su djeca mlađa od pet godina, koja čine i tri četvrtine oboljelih.
Napore za suzbijanje bolesti ometaju slaba zdravstvena infrastruktura, politička nestabilnost i raširena sumnja u zdravstvene radnike.
Zdravstveni radnici kažu da eskalacija nasilja, napadi na medicinske timove, kao i manjak vakcina podrivaju napore da se zaustave male boginje. Pored toga, dodaje Gardijan, zbog nepovjerenja u zdravstvene timove, što je omelo i napore u borbi protiv ebole, dio stanovništva odbija vakcine.
Djeci su potrebne dvije doze za zaštitu od malih boginja, što znači da se zdravstveni timovi suočavaju s dodatnim izazovom da opet stignu do porodica i ubijede roditelje da djeca prime vakcinu drugi put. Slab zdravstveni sistem u zemlji je izložio ranjivost zajednica na izbijanje bolesti.
Istraživanje Unicefa ukazuje da 65 odsto djece ispod pet godina starosti nije potpuno vakcinisano, a među njima petina nije uopšte primila vakcinu, ukazuje Gardijan.
Širenje smrtonosne bolesti poslije antivakserske kampanje
Male boginje se brzo šire na Samoi koja ima jadnu od najnižih stopa vakcinacije u svijetu i koja je bila meta antivakserskih aktivista, ističe Vašington post (The Washington Post), dodajući da je u pacifičkoj zemlji od te bolesti oboljelo više od jedan odsto od oko 200.000 stanovnika. Zaraženo je 2.437 ljudi, dok su umrle 32 osobe, većinom djeca.
SZO procjenjuje da je u 2018. samo 31 odsto beba na Samoi primilo vakcine na male boginje, dok je prethodnih godina vakcinisano 60 do 70 odsto. Vašington post ukazuje da su dvije doze vakcine za male boginje, zauške i rubeole (MMR) 97 odsto efikasne u spriječavanju malih boginja koje su jedna od najzaraznijih poznatih bolesti.
Američki antivakcinaški aktivista Robert F. Kenedi Junior (Robert F. Kennedy Jr.), nećak predsjednika Džona Kenedija (John Kennedy), posjetio je Samou u junu. Kenedi tvrdi da vakcine izazivaju autizam, što je opovrgnuto obimnim istraživanjima.
I članovi te uticajne američke porodice su ga javno kritikovali zbog pomaganja širenja opasnih dezinformacija. Kenedijeva organizacija je jedna od dvije koje su finansirale većinu antivakserskih oglasa na Fejsbuku (Facebook), navodi Vašington post.
Izuzetno niska stopa vakcinisanja na Samoi je, prema SZO-u, dijelom posljedica skandala u zdravstvu. Prošle godine dvije bebe su umrle nekoliko sati pošto su primile MMR vakcinu, ali ona nije doprinijela smrti, nego greška dvije medicinske sestre. U zemlji je privremeno zaustavljen program vakcinisanja, a, kako navodi Vašington post, Kenedijava organizacija je dovela u pitanje bezbjednost vakcina. Ona se, međutim, nije oglasila nakon što je utvrđena greška sestara koje su osuđene na zatvor zbog ubistva bez predumišljaja.
Temeljne naučne studije u posljednje dvije decenije su više puta opovrgle vezu između autizma i vakcina, ističe američki list. Britanski zvaničnici su takođe opozvali dozvolu Endruu Vejkfildu (Andrew Wakefiled), autoru izvještaja iz 1998, u kojem se tvrdi veza između autizma i vakcinacije, uz optužbu za naučnu prevaru.