"Samo je zagarantovano da će se pogoršati", rekla je koautorica izvještaja Linda Mearns, viša klimatologinja u američkom Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere. "Ne vidim nijedno područje koje je sigurno... Nigdje se ne može pobjeći, nema se gdje sakriti."
Međutim, naučnici su takođe malo umanjili vjerovatnoću apsolutno najgorih klimatskih katastrofa.
Autoritativni izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), prema kojem su klimatske promjene bez sumnje uzrokovane ljudskim faktorom, daje preciznije i toplije prognoze za 21. vijek u odnosu na one koje su objavili posljednji put 2013. godine.
Prema svakom scenariju, kaže se u izvještaju, svijet će 2030-ih preći granicu zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa - ranije u odnosu na neka predviđanja iz prošlosti. Zagrijavanje je drastično poraslo posljednjih godina, pokazuju podaci.
U nekim scenarijima, svijet će takođe vjerovatno preći 2 stepena Celzijusa (3,6 stepeni Farenhajta) iznad nivoa pre industrijske ere "osim ako se ne smanji ugljik i emisije dioksida i drugih stakleničkih plinova u decenijama koje dolaze", navodi se u izvještaju.
"Ovaj izvještaj govori nam da su nedavne klimatske promjene raširene, brze i intenzivnije, bez presedana u hiljadama godina", rekao je potpredsjednik IPCC-a Ko Barrett, viši savjetnik za klimu pri američkoj Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu. "Promjene koje doživljavamo povećaće se daljnjim zagrijavanjem."
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus drži pismo koje mu je predao član doktora za XR (pobunu protiv izumiranja) u kojem ga poziva da poduzme mjere u vezi s klimatskim promjenama, u Ženevi, Švicarska, 29. maja 2021. godine.
U izvještaju 234 naučnika na više od 3000 stranica navodi se da zagrijavanje već ubrzava porast nivoa mora, smanjuje led i pogoršava krajnosti poput toplinskih valova, suša, poplava i oluja. Tropski cikloni postaju sve jači i vlažniji, dok se arktički morski led ljeti smanjuje, a vječni mraz otapa. Svi će se ti trendovi pogoršati, navodi se u izvještaju.
Na primjer, vrsta toplinskog vala koji se nekad događao samo jednom u 50 godina, sada se događa jednom u deceniji, a ako se svijet zagrije još jedan stepen Celzijusa (1,8 stepeni Fahrenheita), to će se događati dva puta svakih sedam godina, navodi se u izvještaju.
Kako se planet zagrijava, mjesta će više pogađati, ne samo ekstremni vremenski uslovi, već i više klimatskih katastrofa koje se događaju istovremeno, navodi se u izvještaju. To je nešto što se sada događa na zapadu Sjedinjenih Država, gdje toplinski valovi, suša i požari pogoršavaju štetu, rekao je Mearns.
Neke štete uzrokovane klimatskim promjenama - sve manji ledeni pokrivači, porast nivoa mora i promjene u okeanima koji gube kisik i postaju kiseliji - "nepovratne su vijekovima do milenijuma", navodi se u izvještaju.
Svijet je "zatvoren" na 15 do 30 centimetara (6 do 12 inča) od porasta nivoa mora do sredine vijeka, rekao je koautor izvještaja Bob Kopp sa Univerziteta Rutgers.
Gotovo svako zagrijavanje koje se dogodilo na Zemlji može se pripisati emisiji plinova koji zadržavaju toplinu, poput ugljičnog dioksida i metana. Prirodne sile poput sunca ili jednostavne slučajnosti najviše mogu objasniti jednu ili dvije desetine stepena zagrijavanja, navodi se u izvještaju.
Izvještaj je opisao pet različitih budućih scenarija temeljenih na tome koliko će svijet smanjiti emisije ugljika.
Oni su: budućnost s nevjerojatno velikim i brzim smanjenjem onečišćenja; drugi s intenzivnim smanjenjem zagađenja, ali ne tako masovnim; scenarij s umjerenim emisijama; četvrti scenarij prema kojem se nastavlja s trenutnim planovima za smanjenje zagađenja; i peta moguća budućnost koja uključuje kontinuirano povećanje zagađenja ugljikom.
U pet prethodnih izvještaja svijet je bio na tom posljednjem najtoplijem putu, često nazivanim "uobičajeno poslovanje". Međutim, ovaj put svijet je negdje između umjerene emisije i scenarija smanjenja zagađenja zbog napretka u suzbijanju klimatskih promjena, rekla je koautorica izvještaja Claudia Tebaldi, naučnica američke Nacionalne laboratorije sjeverozapadnog Pacifika.
Na neki način svijet može ostati na pragu od 1,5 stepeni s ekstremnim i brzim smanjenjem emisija, ali čak i tada bi zagrijavanje doseglo 1,5 stepeni u deceniji, malo bi se podiglo, a zatim vratilo, rekla je koautorica Maisia Rojas Corrada , direktor Centra za istraživanje klime i otpornosti u Čileu.
Nazivajući izvještaj "crvenim kodom za čovječanstvo", glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres zadržao je tračak nade da bi svjetski lideri ipak mogli nekako spriječiti 1,5 stepeni zagrijavanja, za koje je rekao da su "opasno blizu".
"Sve što možemo učiniti da to ograničimo ili usporimo, isplatiće se", rekao je Tebaldi. "A ako ne možemo vjerojatno će biti bolno, ali bolje je ne odustati."
U najgorem scenariju izvještaja, do kraja vijeka svijet bi mogao biti oko 3,3 stepena Celzijusa (5,9 stepeni Fahrenheita) topliji nego sada. Međutim, taj scenarij izgleda sve manje vjerovatan, rekao je koautor izvještaja i klimatolog Zeke Hausfather, direktor klimatskih promjena Breakthrough Instituta. Obe krajnosti izgledaju malo vjerojatno, rekao je.
"Mnogo je manje vjerojatno da ćemo imati sreće i završiti s manje zagrijavanja nego što smo mislili. Nećemo moći ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma bez brzog kratkoročnog smanjenja emisija", rekao je Hausfather. "U isto vrijeme, izgledi da završimo na puno lošijem mjestu nego što smo očekivali ako smanjimo emisije znatno su niži."
U izvještaju se navodi da su ultra-katastrofalne katastrofe, koje se obično nazivaju "tačke prevrtanja", poput urušavanja ledenog prekrivača i naglog usporavanja okeanskih struja "malo vjerovatne", ali se ne mogu isključiti. Mnogo se govori i o gašenju struja Atlantskog okeana, što bi izazvalo velike promjene vremena, ali to se vjerojatno neće dogoditi u ovom vijeku, rekao je Kopp.
Učinak klimatskih promjena u obalnom pojasu Bangladeša.
Izvještaj "pruža snažan osjećaj hitnosti da se učini još više", rekla je Jane Lubchenco, zamjenica naučne savjetnice u Bijeloj kući.
U novom potezu, naučnici su naglasili kako bi smanjenje nivoa metana u zraku, snažnog, ali kratkotrajnog plina koji je skočio na rekordne nivoe, moglo pomoći u suzbijanju kratkotrajnog zagrijavanja.
Više od 100 zemalja dalo je neformalno obećanje da će negdje oko sredine vijeka postići "neto nulu" ljudski uzrokovanih emisija ugljičnog dioksida, što će biti ključni dio klimatskih pregovora ove jeseni u Škotskoj. U izvještaju se navodi da su te obaveze bitne.
"I dalje je moguće spriječiti mnoge najstrašnije uticaje", rekao je Barrett.