Sve u svemu, Trump se suočava sa 37 tačaka optužnice, od kojih se 31 odnosi na tajne ili strogo povjerljive povjerljive dokumente. Također se tereti za ometanje pravde, zavjeru, prikrivanje i lažne izjave.
ŠTA JE ZAKON O ŠPIJUNAŽI?
Zakon o špijunaži donio Kongres ubrzo nakon početka Prvog svjetskog rata.
Zakon kriminalizira širok spektar ponašanja vezanih za pogrešno rukovanje osjetljivim državnim dokumentima povezanim s "nacionalnom odbranom", terminom koji se općenito odnosi na vojnu evidenciju koja bi, ako se otkrije, mogla naštetiti nacionalnoj sigurnosti SAD-a.
Tokom godina, Ministarstvo pravosuđa koristilo je zakon kao pravni alat za krivično gonjenje ljudi u rasponu od osumnjičenih sovjetskih špijuna do poznatih uzbunjivača poput Daniela Ellsberga, koji je procurio Pentagonove papire, i Edwarda Snowdena, bivšeg savjetnika obavještajne službe koji je procurio povjerljive dokumente Agencije za sigurnost koji otkrivaju postojanje domaćeg programa nadzora.
Za vrijeme Obamine i Trumpove administracije, neka od najistaknutijih krivičnih gonjenja u Zakonu o špijunaži u Ministarstvu pravosuđa ciljale su vladine službenike koji su procurili povjerljive informacije u medije ili web stranicu Wikileaks, kao što su bivši vojni analitičar prve klase, Chelsea Manning i bivši obavještajni saradnik Reality Winner.
Manning je osuđena na 35 godina zatvora, iako joj je predsjednik Barack Obama kasnije ublažio kaznu, dok je Winner osuđena na više od pet godina nakon što je priznala da je mediju Intercept odala strogo tajni izvještaj o ruskom miješanju u izbore u SAD.
Osnivač Wikileaksa Julian Assange također je optužen po Zakonu o špijunaži i bori se protiv izručenja Sjedinjenim Državama.
KAKO SE ZAKON ODNOSI NA TRUMPA?
Ured specijalnog tužioca Jacka Smitha podigao je optužnicu protiv Trumpa nakon što je FBI pretresao ljetovalište na Floridi u kojem živi u augustu 2022. i pronašao oko 13.000 vladinih zapisa, od kojih je oko 100 označeno kao tajno ili strogo povjerljivo -- najviši nivo tajnosti, rezerviran za najstrože čuvane tajne vlade. Sveukupno, tužioci kažu da je nepropisno zadržao 337 povjerljivih zapisa.
Trump je ranije negirao da je prekršio zakon, tvrdeći da je skinuo tajnost s dotičnih zapisa i da su mu njegova široka predsjednička ovlaštenja dala pravo da otkrije ili skine tajnost materijala.
Međutim, sam Zakon o špijunaži ne zahtijeva izričito od tužilaca da dokažu da su sami zapisi bili povjerljivi, a ni Trump ni njegovi advokati nisu pružili nikakve dokaze koji bi sugerirali da je ikada skinuta tajnost.
Tužioci su optužili Trumpa za kršenje odjeljka Zakona o špijunaži koji se odnosi na nekoga ko "neovlašteno posjeduje" informacije o nacionalnoj odbrani - isti zločin za koji se Winner izjasnila krivom.
Ovaj dio zakona smatra zločinom namjerno zadržavanje informacija i propust da ih se vrati odgovarajućem službeniku američke vlade.
ŠTA ĆE TUŽIOCI MORATI DA DOKAŽU POROTI?
Da bi dobila osuđujuću presudu protiv Trumpa, vlada će morati dokazati van razumne sumnje da je on namjerno zadržao materijal i nije ga predao vladi.
Tužioci ne moraju da pokažu da je Trump znao da je to informacija o nacionalnoj odbrani, već da je razumna osoba trebala znati za to.
Dio vladinih dokaza vjerovatno će podrazumijevati izlaganje svih koraka koje je preduzeo da se dokumentacija vrati.
To uključuje i jednogodišnji napor američke Nacionalne administracije za arhive i dokumente, koja je u više navrata kontaktirala Trumpa preko njegovih advokata kako bi zatražila da vrati nestale dokumente.
Dok je Tramp konačno pristao da pošalje Arhivu 15 kutija materijala godinu dana nakon izlaska iz Bijele kuće, neki od tih zapisa su označeni kao povjerljivi, a kutije nisu uključivale sve zapise u njegovom posjedu.
Čak i nakon što je Ministarstvo pravde pokušalo da povrati preostale evidencije putem sudskog poziva, Trump je predao samo dodatnih 38 stranica označenih kao povjerljive.
Bio je potreban sudski odobren nalog za pretres prije nego što je FBI uspio da povrati većinu preostalih zapisa.
Vlada će također iznijeti dokaze od Trumpovog odvjetnika, koji je bio primoran svjedočiti pred velikom porotom o njegovoj komunikaciji s Trumpom. U optužnici se navodi da je Trump pokušao natjerati svog advokata da laže vladu o postojanju zapisa, čak je otišao toliko daleko da je tražio od advokata da ih uništi ili sakrije.