„Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju”, rekao je Schmidt, dodavši da se bh. političari u Federaciji BiH nisu mogli oko toga dogovoriti.
Stranke u Federaciji BiH nisu se protivile tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, već onim suštinskim za kojim Schmidt danas nije posegnuo.
Opći izbori se održavaju na jesen.
„Vrlo sam jasno stavio do znanja da želim njihov doprinos odnos, njihove prijedloge o deblokiranju. Ustavni sud (FBiH) nema sudija, sudije nisu izabrane. Nema Vlade u Federaciji, već četiri godine nije imenovana. Neprihvatljivo je”, rekao je Schmidt.
Rekao je kako su pred političarima veliki zadaci i da očekuje rezultate, prije svega da se postigne dogovor o deblokadi institucija, dodavši kako je nakon Općih izbora „pred nama veliki posao”.
Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka, Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.
Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.
Pored ostalog, izabranim dužnosnicima kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.
Izmjene koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika, izvještava Radio Slobodna Evropa.
Kompletna odluka visokog predstavnika objavljena je stranici OHR-a.
Nakon što je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, reagirao je Hrvatski narodni sabor, smatrajući da je Ured visokog predstavnika podlegao bošnjačkim pritiscima.
Ranije je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako bi donošenjem suštinskih izmjena Izbornog zakona bila minimalno ispravljena greška prema Hrvatima u BiH.
Prije objave odluke, Schmidt se sastao sa stranačkim predstavnicima u svom uredu. Nakon sastanka, predstavnici stranaka su rekli kako će Schmidt donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, dok su suštinske na čekanju, prepuštajući tako političarima još jedan pokušaj dogovora.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao je danas nakon sastanka u OHR-u da je visoki predstavnik poručio da će nametnuti suštinske izmjene Izbornog zakona ukoliko protekne mnogo vremena bez dogovora.
Elmedin Konaković, lider NiP-a, rekao je da je stav međunarodne zajednici da „moramo raditi svoj posao i slagati se”.
„Kako god, sretni smo što, bar za sada, neće doći do daljnjih podjela u BiH”, rekao je Konaković.
Nikšić je rekao kako se tehničke izmjene odnose na transparetnost izbornog procesa.
Nakon što je u medijima objavljeno kakve će sve izmjene visoki predstavnik nametnuti, najviše reakcija privukle su one koje se tiču cenzusa od tri posto.
Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.
Ova navodna suštinska izmjena je dovela i do protesta ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu u ponedjeljak, kojem su prisustvovali i građani i političari, koji kažu da se cenzus od tri posto vodi ka diskriminaciji i da ide u korist HDZ-u.
Schmidt nije istupao u javnost nakon što su mediji objavili kakve sve izmjene Izbornog zakona on planira nametnuti.
Konaković kaže da je Schmidt na današnjem sastanku odbio govoriti o detaljima suštinskih izmjena Izbornog zakona BiH.
Protesti pred OHR-om održani su i danas.
Bosanski servis Glasa Amerike kontaktirao je State Department u vezi izmjena Izbornog zakona, odakle je stigao odgovor da Sjedinjene Države podržavaju bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik. Isti stav je zauzela i Velika Britanija.
Istovremeno, Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH o kojima se govori na osnovu medijskih izvještaja naišle su na kritike.
Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.
Član jedne od vladajućih stranaka Michael Roth (Socijaldemoratska partija) je poručio da „Bosni i Hercegovini konačno treba novi demokratski Izborni zakon koji će etnički podijeljenu zemlju pretvoriti u državu ravnopravnih građana. Planovi visokog predstavnika Christiana Schmidta ne odgovaraju ni ovim vodećim principima ni posljednjoj odluci Bundestaga”.
Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo prije godinu dana, iskoristio je Bonske ovlasti kako bi se osigurao novac na ovogodišnje Opće izbore, ali i za suspenziju zakonskog propisa o imovini u entitetu RS, rekavši da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.