U kolumni objavljenoj u ponedjeljak 14. decembra na dan potpisivanja Deytonskog mirovnog sporazuma u Parizu, šef Delegacije EU u BiH i Ambasador SAD-a u BiH naglasili da u narednoj fazi, građani BiH mogu računati na ‘praktičnu i političku podršku’ Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Podsjetili su da je u troipogodišnjem ratu u BiH (1992.-1995. godine) više od 100.000 građana ubijeno u sukobu, te da je na desetine hiljada nestalih i miliona protjeranih iz njihovih domova.
“Sjenka tih trauma i danas ostavlja trag na živote ljudi u ovoj zemlji i to niko od nas nikada neće zaboraviti”, napisali su.
Sattler i Nelson ocjenjuju da Bosna i Hercegovina može postati prosperitetna i suverena demokratija, u potpunosti integrisana u ostatak Evrope. Za to, smatraju oni, su neminovne promjene.
“One uključuju vjerodostojne mjere za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u političkim i upravnim strukturama, te napredak po pitanju ciljanih ustavnih reformi za bolju funkcionalnost zemlje i zaštitu prava građana”, navedeno je u zajedničkoj kolumni.
Ocjenjuju da se značajan iskorak ‘može i treba’ ostvariti tokom 2021. godine.
Ukazali su da je početkom decembra, Evropska komisija i visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su prijedlog zajedničkog djelovanja s novom američkom administracijom.
“Snažno partnerstvo između EU i SAD-a također je od ključne važnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se podržalo pomirenje, unaprijedila uprava i potaknule ključne reforme, uključujući Program reformi BiH sa NATO-om koji nadopunjuje ciljeve reformi na evropskom putu”, napisali su u kolumni.
Šef Delegacije EU u BiH i Ambasador SAD-a u BiH napomenuli su da ne postoje neslaganja u vezi sa ‘radikalnim promjenama’ u društvu, te da proces evropskih integracija podržava oko 80 posto stanovnika.
Evropske integracije mogu pomoći ovoj zemlji da riješi ‘anomalije dejtonskog sistema’, napisali su u zejdničkoj kolumni te dodali da će podržati ‘bržu tranziciju od Daytona ka Briselu’, ‘iz postkonfliktne faze u fazu pristupanja EU’, te iz ‘perioda stagnacije u period razvoja prosperitetne i suverene demokratije’.
Deytonski mirovni sporazuma potpisan je 14. decembra u Parizu, prije tačno 25 godina. U Opći okvirni sporazum za mir (Dejtonski sporzum) je i Ustavu Bosne i Hercegovine.
Nakon troipogodišnjeg rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995. godine), uz pomoć američke administracije, od 1. do 21. novembra 1995. godine je održana konferencija u američkom vojnoj bazi kod Dejtona, gdje je dogovoreno da zemlja ima dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Učesnici konferencije su bili tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.