Demokratska većina u Predstavničkom domu Kongresa otpočela je proces usvajanja prijedloga zakona o reformi policije pretresom u Odboru za pravosuđe. Prijedlog za reformu policije uslijedio je zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda koji je umro tokom policiijskog privođenja u Mineapolisu 25. maja.
Od Flojdove smrti, širom Amerike održavaju se protesti čiji učesnici zahtijevaju da se riješi problem rasne diskriminacije, a jedan od prijedloga je i da se ukine finansiranje policije i da se taj budžet preusmjeri drugim službama.
Iako zakonski prijedlog demokrata ne uključuje ukidanje budžeta policiji, uključuje druge ambiciozne prijedloge za reformu.
Da bi taj prijedlog postao zakon, treba da ga usvoji i republikanski Senat, a potom i da ga potpiše predsjednik Donald Trump. Pitanje je da li to može da se desi u Americi u izbornoj godini.
Da li Kongres može da ukine budžet policiji?
Novac koji policija dobija sa federalnog nivoa - koji odobrava Kongres - samo je dio budžeta državnih i lokalnih policija. Većinom se finansiraju iz državnih i lokalnih budžeta, što znači da, sve i da postoji politička volja, Kongres ne može da odlučuje o ukidanju budžeta policiji.
Demokrate su se uglavnom zalagale da se budžet ne ukida, ali da se dio novca preusmjeri na socijalne službe.
"Ovo je najsveobuhvatniji predlog Kongresa za suštinsku reformu policije koji se bavi problemima crnaca i drugih manjina u Americi", rekla je pomoćnica sekretara za pravosuđe u Obaminoj administraciji Vanita Gupta.
Kako je objasnio predsjedavajući Odbora za pravosuđe u Predstavničkom domu Džerold Nedler, zakonski prijedlog demokrata podrazumijeva da se na lokalnom nivou formiraju policijske radne grupe, da se poboljša obuka i da se policajci obavežu da uključuju kamere koje imaju na uniformama.
"Ovaj prijedlog znači i da će federalna vlada lakše moći da krivično goni policajce koji krše zakon, biće zabranjeno gušenje, profilisanje po rasnoj i religijskoj osnovi. Takođe se obezbijeđuje veća nezavisnost tužilaca od lokalne policije i ukida propis koji policajcima daje imunitet", rekao je Nedler.
Kakva je dalja procedura?
Očekuje se da o ovom zakonskom prijedlogu Predstavnički dom glasa u narednim nedjeljama. Kako je najavio lider demokratske većine Steni Hojer glasanje bi moglo da bude između 22. i 29. juna.
Poslije usvajanja u Predstavničkom domu, prijedlog ide u republikanski Senat. Ipak, ostaje malo vremena da se senatori izjasne o njemu, jer od polovine jula do polovine septembra Senat neće biti u zasijedanju.
"Potrebno nam je vrijeme za raspravu o ovom prijedlogu zakona, o cijelom sistemu policije", rekao je lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer i istakao da se boji da neće biti dovoljno vremena.
Kakav je stav republikanaca u Kongresu?
Senator Tim Skot iz Južne Karoline - jedini republikanac Afroamerikanac u Senatu - zalaže se za to da se predloži zakon koji bi potpisao i predsjednik Donald Trump.
"I dalje se borimo sa prvobitnim američkim grijehom. Pokušavamo da to ispravimo, ali se jasno vidi da smo daleko od cilja. I mislim da je najbolji način za to da slušamo jednog od naših senatora koji je imao takva iskustva", rekao je lider većine Mič Mekonel, govoreći o prijedlogu Tima Skota.
Iako republikanci nisu još sastavili svoj prijedlog zakona, članovi Kongresa su nagovijestili da bi se takođe založili za zabranu gušenja i bolju obuku policajaca.
"Mislimo da reforme treba da budu bazirane na tri principa: transparentnosti, treningu i otpuštanju policijaca koji krše zakon i dovode u pitanje naš pravni sistem", rekao je republikanski predstavnik iz Luizijane Majk Džonson.
Ipak, već se naziru prepreke.
Portparolka Bijele kuće Kejli Mekeneni rekla je da za predsjednika Donalda Trampa nije prihvatljiv prijedlog da se ukine propis koji policajcima daje imunitet.
Ključno pitanje je da li će Trump, koji se kandiduje za reizbor 3. novembra, potpisati zakon koji bi potencijalno mogao da odbije njegove glasače.
Istorijski gledano, američki Kongres je rijetko uspijevao da usvoji ambiciozne zakonske prijedloge u izbornim godinama. Ali, raspoloženje javnosti po pitanju reforme policije se promijenilo, pa djeluje da je i predstavnicima u Kongresu u interesu da nešto urade.
Prema podacima agencije za istraživanje javnog mnijenja Civiqis podrška pokretu Black Lives Matter je u protekle dvije nedelje porasla kao u protekle dvije godine.