Međutim, očekuje se da će umanjenje posljednjeg dijela viška inflacije i njeno smanjenje na ciljanu stopu Federalnih rezervi (američke centralne banke) od 2% biti mnogo teže i sporije.
Inflacija koja ne uključuje veoma promjenjive cijene hrane i energenata je čak i viša nego ukupna inflacija, a očekuje se da će i ona tek postepeno opadati. U junu, takva inflacija je bila 4,1% viša u odnosu na godinu ranije.
"Vidimo neke izazove u brzom dolasku na 2%", kaže Majkl Hanson, viši globalni ekonomista u firmi J. P. Morgan.
Otpornost inflacije mogla bi ugroziti mogućnost da će Federalne rezerve postići scenario po kojem će umanjiti inflaciju do 2%, bez recesije. Ukoliko inflacija ne nastavi da opada, Federalne rezerve bi mogle dodatno podići kamatne stope koje su trenutno na nivou od 5,4% - najvišem u 22 godine.
Istovremeno, uprkos podizanju stopa i inflaciji u padu, ekonomija je nastavila da raste, a poslodavci su nastavili da zapošljavaju radnike, što se tumači kao dobar znak.
Američka vlada će u četvrtak objaviti inflacijske podatke za juli. Ekonomisti očekuju da će da bude u blagom porastu prvi put nakon 12 mjeseci i da će na godišnjem nivou iznositi oko 3,3%.
Jedan od razloga za rast inflacije - ako ga bude - jesu i povećane cijene goriva, koje su u proteklom mjesecu, na nacionalnom nivou, porasle za oko 30 centi, na 3,83 dolara. Ukoliko cijene goriva ne budu niže do kraja godine, održaće inflaciju iznad 3%.
Takođe, faktori koji su do sada ublažili inflaciju su uglavnom jednokratnog karaktera: cijene goriva bile su na neuobičajeno visokom nivou, a riješen je i dobar dio problema sa lancem snabdijevanja.
Ono zbog čega se sada održavaju visoke cijene su troškovi usluga - od zubara, preko auto osiguranja, do restorana. Razlog za to su nerijetko poboljšane plate radnika, koje se često kroz više cijene prebacuju na kupce.
"Cijene energije, robe i osnovnih dobara su pale", kaže Kristin Forbs, ekonomistkinja na MIT-u i bivša članica odbora za određivanje kamatnih stopa Banke Engleske. "To je brza i laka stvar. Ono što je ostalo je inflacija plata. A to je dio koji je teže usporiti i koji će potrajati duže.”
Očekuje se da će mnogi zaposleni nastaviti tražiti bolje plate, što se u skorije vrijeme vidijelo na primjerima štrajkova u Holivudu i štrajka radnika američke pošte (UPS), a s obzirom da na tržištu radne snage i dalje nedostaje radnika, oni za sebe mogu tražiti bolje uslove.
Za većinu Amerikanaca, rast plata je kasnio za rastom inflacije tokom protekle dvije godine.
Hanson kaže da će do kraja godine u SAD rasti cijene zdravstvenog osiguranja, ali i troškovi popravki i osiguranja automobila - zbog problema u lancu snabdijevanja na tržištu u proteklim godinama nije bilo dovoljno jeftinih automobila, pa su ljudi kupovali skuplje, koje je skuplje održavati i osiguravati.
Kao rezultat svega toga, ekonomisti očekuju da će inflacija, ne računajući cijene energenata i hrane - do kraja godine iznositi oko 3,5% - znatno više od željenog nivoa Federalnih rezervi. Federalne rezerve imaju nešto umjerenije prognoze, ali i dalje iznad 2%.
Određeni pokazatelji ukazuju da bi moglo doći do usporavanja u rastu plata i zapošljavanju radnika, što bi moglo ublažiti inflaciju: broj novih radnih mjesta u prošla tri mjeseca je otprilike dvostruko manji nego u istom periodu u 2022. godini, a plate rastu, ali najsporijim tempom u proteklih godinu i po dana.
Na nedavnoj konferenciji za štampu, direktor Federalnih rezervi, Džerom Pauel, bio je oprezan kada je riječ o mogućnosti izbjegavanja recesije:
„Ne bih još koristio termin optimizam u vezi sa ovim“, rekao je Pauel. “Ipak bih naveo da postoji put... Do sada smo vidjeli početke deflacije bez ikakvih stvarnih troškova na tržištu rada. I to je zaista dobra stvar.”
Dok su neki ekonomisti i političari zabrinuti da bi na promjenu trendova inflacije mogao da utiče tek veliki rast stope nezaposlenosti, drugi navode da bi rast nezaposlenosti, uz povećanje kamatnih stopa, mogao da ugrozi tržište rada.
„Agresivna povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi nesrazmjerno ugrožavaju crne radnike i njihove porodice i rizikuju da u potpunosti preokrenu izvanredne dobitke na tržištu rada koje smo vidjeli“, napisala je nedavno senatorka Elizabet Voren, česta kritičarka Federalnih rezervi, kada je od te institucije tražila da više ne povećava kamatne stope.