I dok se zakazani izlazak Velike Britanije iz Evropske unije primakao na manje od tri nedjelje, zakonodavci u toj zemlji u poziciji su da biraju put kojim će zemlja odmah krenuti, imeđu tri različita izbora: Sporazum, nepostojanje sporazuma, ili odlaganje.
Slijedi pogled na to šta bi moglo da se desi:
Sporazum - "već viđeno"
Donji dom za utorak ima zakazano drugo glasanje o sporazumu koji proizilazi iz uslova britanskog mirnog napuštanja EU. Premijerka Thresa May i zvaničnici EU postigli su sporazum u decembru, ali su britanski zakonodavci većinom od 432 prema 202 u januaru su to odbili. Kako bi dobili odobrenje do 29. marta, što je dan određen za Brexit, Theresa May treba da ubijedi 116 njih da promjene svoje mišljenje - što je težak zadatak.
Protivnici sporazuma u parlamentu fokusiraju se na dio koji je zamišljen da obezbjedi da neće biti graničnih kontrola niti prelaza između Irske - koja je članica EU - i britanske Sjeverne Irske. Zakonodavcima koji podržavaju Brexit ne dopada se to što odredba o granici ostavlja Britaniju vezanom trgovinskim pravilima EU. Theresa May tražila je promjene kako bi obezbjedila da takva situacija bude privremena, ali EU je odbila da ponovo otvori odbačeni sporazum.
Očekuje se da će se oko 100 tvrdokornih pristaša Brexita u konzervativnoj partiji Therese May i nadalje protiviti sporazunu, ukoliko odredba o granici ne bude povučena. Kako bi se suprotstavila njima, May se okrenula opozicionoj Laburističkoj partiji obećavajući novac za urbanu regeneraciju.
Oliver Patel sa Evropskog instituta na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kaže da je "vrlo malo vjerovatno da će sporazum proći. Veliko pitanje je kakva će razlika biti".
Ukoliko, protivno predviđanjima, zakonodavci odobre sporazum, možda će biti potrebno kratko odlaganje Brexita kako bi parlament preveo odredbe sporazuma u britanski zakon. Britanija bi tako bila na kursu napuštanja EU u narednih nekoliko mjeseci sa dugim tranziconim periodom uvedenim kako bi se pomoglo ljudima i poslovima da se priviknu na nove odnose.
May bi sprovođenjem svog obećanja o mirnom Brexitu preokrenula sve u zapanjujuću politički pobjedu iz čeljusti naširoko predviđenog poraza.
Odredište bez sporazuma
Ukoliko sporazum bude odbačen, očekuje se da zakonodavci glasaju u srijedu o tome da li odustaju od napora za obezbjeđivanje sporazuma i da li napuštaju EU kako je planirano - 29. marta - bez sporazuma.
Ideju podržava falanga pro-Brexit političara, koji kažu da bi to odsjeklo Britaniju od pravila EU i "crvene trake", omogućavajući zemlji da sama kuje svoju nezavisnu globalnu trgovinsku politiku.
Ali, ekonomisti i biznisi strahuju da bi takozvani "Brexit bez dogovora" udario na ekonomiju tarifama i drugim trgovinskim barijerama koje bi se postavile između Britanije i EU, najvećeg trgovinskog partnera.
Na kratke staze, došlo bi do zastoja u britanskim lukama i nestašice svježih proizvoda. Na duge straze, vlada kaže da bi scenario bez dogovora oborio ekonomiju za šest do devet odsto tokom 15 godina, u odnosu na ostanak u EU.
Prošlog mjeseca, parlament je usvojio neobavezujući amandman koji isključuje Brexit bez sporazuma, tako da je malo vjerovatno da će sada ići za tim.
Odlaganje, odlaganje, odlaganje
Ukoliko zakonodavci odbace napuštanje EU bez sprazma, ostaje im samo jedna opcija: Tražiti više vremena. Glasanje zakazano za četvrtak odlučiće da li da se od EU zatraži odlaganje britanskog napuštanja do tri mjeseca.
To će vjerovatno proći, pošto političari na obje strane debate strahuju da ističe vrijeme za obezbjeđivanje sporazumnog Brexita do 29. marta.
Produžetak bi zahtijevao odobrenje svih 27 zemalja koje ostaju u EU. One će vjerovatno pristati, moguće na Samitu EU u Briselu 21-22 marta. Ali, nerado gledaju na mogućnost da se odlaganje otegne do iza izbora za zakonoadvno telo EU, Evropski parlament, krajem maja.
Kriza odložena
Šta god da parlament Ujedinjenog Kraljevstva odluči, ova nedjelja neće donijeti kraj britanske krize oko Brexita. I zakonodavci, i javnost, ostaju podijeljeni između onih koji podržavaju čist razlaz sa EU i onih koji su za održavanje bliskih odnosa - bilo kroz postbrexitovski trgovinski sporazum, ili kroz mijenjanje odluke o odlasku.
May nije voljna da mijenja teško postignut sporazum o Brexitu i možda bi mogla da proba da ga iznese pred parlament po treći put, posebno ukoliko izgubi sa malom razlikom u četvrtak. Ali, neki zakonodavci žele da parlament razmotri različite forme Brexita, kako bi se vidjelo da li postoji većina za bilo kakav smjer djelovanja.
Maddy Thimont Jack, istraživač sa Instituta za vladin tink-tenk, kaže da bi ovonedjeljno glasanje moglo da primora poznato trvdoglavu May na kompromis.
"Ukoliko ponovo izgubi glasanje značajnom razlikom, to bi zaista značilo da to što je napravila zaista neće finkcionisati", kaže on. "U tom slučaju, ona će biti pod velikim pritiskom da slijedi ono šta parlament želi".
Neki misle da su jedini put naprijed hitni izbori, koji bi preuredili odnos snaga u parlamentu i razbila politička blokada. May je to odbacila, ali bi se moglo pokazati da je to njena jedina opcija.
Protivnici Brexita nisu odustali od svojih napora da obezbjede novi referendum o ostanku ili napuštanju EU. Vlada se protivi toj ideji, koja takođe u ovom trenutku nema većinu u parlamentu.
Ali to bi moglo da se promijeni ukoliko se politička paraliza nastavi. Laburistička partija kaže da bi podržala drugi referendum, ukoliko bi druge opcije bile iscrpljene.
Sve to znači da novi preokreti slijede u drami Brexita.
"Niko zaista ne vjeruje da je to 'salun kod posljednje šanse'", kaže Patel.