Poslije dvije nedjelje pregovora o borbi protiv globalnog zagrevanja, delegati iz skoro 200 zemalja usvojili su deklaracije kojima se poziva na ambicioznije planove za smanjenje emisije štetnih gasova, koji doprinose zagrijavanju planete, kao i za pomoć siromašnim zemljama koje trpe posljedice klimatskih promjena.
Međutim, iako su to bili najduži klimatski pregovori do sada, a održavaju se skoro svake godine već 25 godina, neka od najspornijih pitanja su sačuvana za sljedeći samit u Glasgowu, za godinu dana.
Grupe i aktivisti za zaštitu životne sredine optužile su najbogatije zemlje svijeta da pokazuju malo volje da se ozbiljno suoče sa klimatskim promjenama.
25. klimatska konferencija (COP25) u Madridu doživljena je kao test kolektivne volje svjetskih vlada da poslušaju savjet naučnika i brže smanjuju emisiju štetnih gasova, kako bi spriječili da rast temperatura na planeti ne dosegne tačku bez povratka.
Međutim, u završnoj deklaraciji sa konferencije se samo pominje "hitna potreba" da se smanji jaz između postojećih obećanja o smanjenju emisije gasova i ciljeva o temperaturi, definisanih istorijskim Pariskim sporazumom iz 2015. godine, što je ishod koji je generalni sekretar UN Antonio Guterres nazvao razočaravajućim.
“Međunarodna zajednica je izgubila značajnu priliku da pokaže veću ambiciju u ublažavanju posljedica, prilagođavanju i finansiranju borbe za rješenje klimatske krize. Ne smijemo odustati i ja neću odustati", rekao je Guterres.
Mnoge zemlje u razvoju željele su da čuju mnogo eksplicitnija obećanja i obaveze, dok pariski proces ulazi u ključnu fazu implementacije sljedeće nedelje.
Brazil, Kina, Australija, Saudijska Arabija i SAD su pružale najveći otpor pozivima na veću akciju, ocijenili su neki delegati.
SAD su prošlog mjeseca počele formalno povlačenje iz Pariskog sporazuma.