“Stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu je poprilično zabrinjavajuće, možda čak i alarmantno, ali ima mjesta za promjene. Možda je pet do 12, možda 12 i pet, ali ima mjesta za promjene“, kazao je Debevec.
Debevec smatra da se Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) treba mijenjati, ocjenjujući da “VSTV sve više postaje otuđeni centar moći i sve se više udaljava od pravosudne zajednice, ali i priskrbljuje sebi veći uticaj nego što ga ima”.
Primijetio je i kako se “napravio antagonizam na relaciji Sud BiH – VSTV”, te podsjetio kako su “u medijskim istupima predsjednika, pa i nekih članova Vijeća, komentarisane presude”.
“Po meni, bilo je i nekog revanšizma prema Sudu BiH i meni kao predsjedniku i personifikaciji Suda, a razlog je nekoliko odluka Suda koje se iz nekog razloga nisu dopale određenim segmentima VSTV-a”, rekao je Debevec.
Više je puta tokom svog svjedočenja govorio o spinovima i medijskim napisima po kojima se “neke odluke Suda BiH pripisuju njemu”, te istaknuo kako “odluke ne prolaze kroz kabinet predsjednika Suda BiH i on nema dodira s tim odlukama”.
“Strašni su spinovi koji se pojavljuju u posljednje vrijeme da o predmetima odlučuje predsjednik Suda BiH, da je on na potezu, pogotovo u predmetu ‘Respiratori’, gdje ne da nemam nikakvog uticaja, nego niti ne znam kad neki podnesci dođu”, kazao je Debevec.
Za konkretan predmet, koji se odnosi na nabavku respiratora iz Kine preko firme “Srebrena malina”, pozvao je međunarodnu zajednicu da se “duboko involvira u taj, ali i druge predmete korupcije”.
Primijetio je i kako “odluke Suda BiH nekoga nerviraju, pa se odmah ide na medijsku diskreditaciju suda i predsjednika”.
“U posljednje četiri godine prošao sam, po nekima, sve političke stranke – od SNSD-a do SDA – i svakom normalnom čovjeku je jasno do koje mjere to ide i kakvi su to pritisci koji se vrše na Sud BiH”, rekao je Debevec.
Kad su u pitanju izmjene Zakona o VSTV-u, za koji smatra da se treba hitno mijenjati, priznao je kako dijeli stav većine, po kojem se “treba razdvojiti sudsko i tužilačko vijeće”. Navodi i kako “tužilac ne može birati sudije”. Smatra nedopustivim i za njega je ”sistem nakaradno postavljen jer sudije nižih instanci biraju sudije viših instanci”.
“VSTV je dobro zamišljena institucija jer se ne daje politici mogućnost da bira glavne tužioce i predsjednike sudova, ali treba uspostaviti bolji sistem odgovornosti VSTV-a. Parlament se ne može gotovo ni oko čega dogovoriti, pa zamislite da ih bira dvotrećinska većina. Mislim da se ona nikad ne bi mogla ostvariti, mislim da ne bi. VSTV kao nezavisni regulator pravosuđa je dobro zamišljena institucija, ali su potrebne promjene, prije svega sistem odgovornosti i sistem imenovanja”, kazao je Debevec.
Na pitanje zastupnika Zukana Heleza o tome “zašto je zaustavljen slučaj ‘Pandora’ i ima li političkog uticaja, odnosno je li do suda ili tužilaštva”, pri čemu je i spomenuo “nekoliko predsjednika političkih stranaka koji su na vlasti”, posebno imenujući Dragana Čovića i Milorada Dodika, Debevec je rekao kako “pojedinačne predmete ne komentariše”.
“Tužilaštvo u tom predmetu nije optužilo čelnike stranaka koje spominjete. Kao prvooptuženi navodi se Kemal Čaušević, i taj predmet je imao određenih opstrukcija, jer se tražilo izuzeće sutkinje. To je ekspresno i u zakonskom roku odbijeno, a suđenje je u toku”, odgovorio je Debevec.
Upozorio je i na “trend pada” optužnica za ratne zločine, navodeći kako su ove godine, uz činjenicu da je nastupila vanredna situacija zbog pandemije, podignute i potvrđene samo tri optužnice.
Zastupnik Branislav Borenović upitao ga je za slučaj Davida Dragičevića, na što je Debevec odgovorio kako se “tužilačka odluka mora donijeti u nekom razumnom roku”.
Zastupnicu Almu Čolo zanimalo je zašto se ne rješavaju predmeti korupcije s obzirom da je Bosna i Hercegovina “visoko u rangu koruptivnih zemalja”.
“U jednoj zemlji kao što je BiH, koja ima značajnu stopu korupcije, treba maksimalno pojačati rad na predmetima korupcije, te osigurati resurse sudova i tužilaštava. Ima dovoljno vijeća, ali ako treba – imat ćemo ih još. Spremni smo kao Sud BiH, ali je činjenica da takvih optužnica nedostaje”, konstatirao je Debevec.
Sa zastupnikom Zlatanom Begićem, koji je primijetio kako se stvara percepcija “o ciljanom montiranju procesa ljudima koji se nalaze na ključnim pozicijama, diskreditaciji i zastrašivanju da bi se osvojile političke pozicije”, podijelio je mišljenje.
“Činjenica jeste da se takva percepcija stvara, pogotovo u posljednje vrijeme, i jako je raširena u pravosudnoj zajednici. Koriste se određeni mediji da se diskredituju ljudi iz sebi svojstvenih razloga. Pretpostavljam da se tako vrši pritisak, da se ljudi stavljaju na stup srama, i što se tiče takve percepcije – i ja je dijelim”, rekao je Debevec.
U tom se kontekstu osvrnuo na medijske napise o njegovom dvojnom državljanstvu – bosanskohercegovačkom i španjolskom – navodeći kako to “nije krivično djelo da bi neko vodio istragu, pa čak nije ni disciplinski prekršaj”.
“Živio sam jedno vrijeme u Španiji, a majka potiče iz manjine Sefarda. Imala je Španija poseban zakon kojim je trebalo samo dokazati sefardsko porijeklo, čime se dobijalo državljanstvo, i tu nema nikakve nezakonitosti, nego to spada u domen mojih ličnih podataka”, ustvrdio je Debevec.
Govorio je i o navodima o “dvojnom identitetu”, odnosno prezimenu Kaveson, za koje se navodi da ga nosi. Objasnio je kako “država Španija građanima dodaje drugo prezime, majčino prezime”.
“Sva ta haranga će imati svoj pravni epilog jer je to direktna inkluzija u moje lične podatke. To prezime španska država dodala je meni i nisam ga ja dodao. To ne služi za skrivanje identiteta, nego za lakšu identifikaciju ljudi i to je rođeno prezime moje majke, na koje sam ponosan”, zaključio je Debevec.
Na sjednici Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu je rečeno i kako odgovora na poziv za svjedočenje glavne tužiteljice Gordane Tadić još nema. Njoj je ponuđeno 11 novih termina u razdoblju od 30. rujna do 14. listopada na kojima bi se trebala pojaviti na saslušanju.
Predviđeno je da se na jednoj od narednih sjednica saslušaju i predstavnici novinarskih udruženja koji bi govorili o problemima u praćenju rada pravosudnih tijela.
Privremenu istražnu komisiju osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH s ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost VSTV-a da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Europskoj uniji.
Osim Damira Arnauta, koji predsjedava Komisijom, u njoj su još Zlatan Begić, Branislav Borenović, Alma Čolo, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Dragan Mektić i Mira Pekić.