Linkovi

BiH: Evropski sudija kritikovao članove VSTV-a koji “trče u zagrljaj politici”


Sudija Vehabović svjedočio je putem videolinka. Foto: BIRN BiH

Sudac Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović upozorio je u svjedočenju pred Privremenim istražnim povjerenstvom za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama kako pojedinci u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) “imaju ciljeve koji nisu u skladu sa time da se brinu da sudski sistem bude neovisan i nepristrasan”.

piše: Mladen Obrenović

Vidimo upravo suprotno – da neki ljudi trče u zagrljaj politici. Iz kojih razloga, zaista ne znam niti želim da se u to upuštam, ali bilo kakva objašnjenja da se radi o predstavnicima koji su imenovani od strane entitetskih sudskih organa pa da se to onda prevodi da se mora zaštititi entitet koji vas je izabrao su notorne gluposti. Radi se o VSTV-u koji je institucija na nivou države i mora da se brine o cjelokupnosti sistema, jer ne možemo imati jedan dio sistema a drugi pokvaren i da cjelina funkcioniše. To je jednostavno nemoguće”, rekao je Vehabović u svjedočenju pred Privremenim istražnim povjerenstvom Zastupničkog doma državnog Parlamenta za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine koje je organizirano putem videolinka.

Vehabović nije želio ulaziti u analize kako VSTV radi, niti da ono “ima loše namjere”, kako je dodao, nego je rekao kako u to “može da sumnja i za to ima razloge”. Prema njegovim riječima, VSTV je nakon osnivanja “uživao jako veliki ugled u javnosti, prije svega, ali je vremenom došlo do sve lošijih kadrovskih rješenja i da su ljudi ti koji su definitivno dobru ideju pokvarili zarad ko zna kojih interesa – političkih ili personalnih”.

Imam pravo da sumnjam u dobre namjere pojedinih ljudi koji trenutno rukovode tim čitavim sistemom”, dodao je.

Istaknuo je i kako se može govoriti o VSTV-u “kao instituciji koja je uradila jako puno”, ali on ne vidi rezultate.

Kao rezultat vidim nepovjerenje koje je ogromno i koje se još više produbljuje. Za rezultat morate imati saradnju s onim koji mijenja zakone, a to je Parlament. S druge strane, Parlament ne treba da bude institucija koja će napasti neovisnost sudija, kao pojedinaca, ili čitavog sistema jer bi to bilo apsolutno neprihvatljivo. I to ni nije namjera Parlamenta, a pogotovo ne ove komisije”, rekao je Vehabović.

Primijetio je i kako se u funkcioniranju VSTV-a “vremenom osipala koherentnost sistema i približavanje određenim političkim strukturama”, a samim tim i kako “prosperirati i napredovati u karijeri”. Ocijenio je to neshvatljivim i neprihvatljivim.

Nisam naučio da se definicija sudskog integriteta ogleda kroz broj minuta provedenih sa predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti. Mislim da to nije dobra računica za jednog sudiju, nego vrlo pogrešna računica koja ovaj sistem vodi u katastrofu. To je razlog zbog čega ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine više nego su to ekonomski razlozi. Dakle, razlozi su nedostatak pravde, nemogućnost da dobijete odluku u razumnom roku, gubljenje povjerenja u institucije države”, smatra Vehabović.

Govorio je i o ogromnom broju predmeta, kako je naveo, koji se pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu vode protiv Bosne i Hercegovine i precizirao kako su to uglavnom predmeti koji se tiču neizvršavanja konačnih sudskih presuda. Ukazao je na podatak kako je trenutno na tom Sudu 1.800 predmeta protiv BiH, a prije samo godinu dana bilo ih je 800. U posljednjih pola godine počeli su pristizati predmeti koji se odnose na dužinu postupka.

Ne radi se isključivo o krivici sudskog sistema, nego je uključen čitav državni aparat koji mislim da nije uradio dovoljno kako bi se poštovale sudske presude, prije svega, a i kako bi se procesuirali oni koji vrše opstrukciju provođenja sudskih presuda”, smatra Vehabović.

Podsjetio je i kako je neizvršavanje presude Europskog suda za ljudska prava ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kazneno djelo. Napomenuo je kako je “reakcija Tužilaštva izostala, a sve pod egidom krize koja je nastala zbog koronavirusa”.

Predsjedavajući Povjerenstva Damir Arnaut konstatirao je tokom svjedočenja kako je porast broja predmeta koji se protiv BiH vode pred Europskim sudom za ljudska prava u samo godinu dana donio veliku materijalnu štetu.

Ako samo jedno komuniciranje predmeta košta državu 1.250 eura, porast za 1.000 predmeta rezultirao je troškom od 1.250.000 eura, odnosno 2,5 miliona konvertibilnih maraka. Mislim da je to jedan strahovit podatak”, ocijenio je Arnaut.

Na narednu sjednicu Privremenog istražnog povjerenstva za utvrđivanje stanja u pravosuđu pozvana je glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine Gordana Tadić. Ona se prethodno nije pojavila na svjedočenju pred Povjerenstvom, pravdajući se ranije preuzetim i neodgodivim obavezama. Kao novi termin za svjedočenje određen joj je 24. rujna.

Privremeno istražno povjerenstvo osnovao je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost VSTV-a da sudjeluje u procesima neophodnim na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Europskoj uniji.

XS
SM
MD
LG