Korak ka prihvatanju istospolnih zajednica u Bosni i Hercegovini napravili su ministri u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) jednoglasnim usvajanjem informacije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova o zahtjevima za upis podataka u matične evidencije koje se odnose na životne zajednice istospolnih parova.
Premijer FBiH Fadil Novalić smatra da je to siguran put ka Europskoj uniji (EU). Iz Delegacije EU u BiH su nam kazali da su istospolni parovi kontinuirano diskriminirani kroz pravni sistem koji im uskraćuje društvena i ekonomska prava. Međutim, legalizacija istospolnih zajednica u BiH nije preduvjet ulaska naše zemlje u EU.
Iz Delegacije EU u BiH navode da Europska unija želi nediskriminaciju i jednaka prava za LGBTI osobe. Ipak, sve zavisi od institucija naše zemlje.
„Kada će doći do izmjene zakonskih odredbi u ovoj oblasti, zavisi od nadležnih zakonodavnih organa u BiH. Zaštita osoba od diskriminacije zahtijeva primjenu principa zaštite ljudskog dostojanstva, nediskriminacije i privatnosti za sve pojedince, uključujući i LGBTI osobe. Europska unija u BiH ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da pojača napore da se ovi principi primjene u potpunosti“, kazali su iz Delegacije EU u BiH referirajući se na izvještaj Europske komisije o pravima LGBTI osoba u Europi koji se očekuje naredne godine.
Osobama LGBT populacije prema Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nije dozvoljeno sklapanje brakova u BiH. Procedura za legalizaciju istospolnih zajednica u BiH mnogo je duža nego se misli. Odluka Vlade FBiH predstavlja prvi korak u kreiranju zakona o istospolnim partnerstvima koji nije isto što i istospolni brak. Tek dakle predstoji ozbiljan rad unutar Vlade pa usvajanje na Vladi i na kraju parlamentarna procedura. Tada bi zastupnici i zastupnice trebali glasati nakon čega bi, evenutalno, došlo do usvajanja zakona.
Aktivno učešće u radnoj grupi koju Ministarstvo pravde FBiH treba formirati u narednom periodu bit će uključen i Sarajevski otvoreni centar (SOC).
„Mi već imamo spreman model zakona o istospolnim partnerstvima na kojem su radili vrsni pravnici/ce za porodično pravo iz zemlje i regije. Odluka Vlade FBiH je izvrstan pomak jer se nakon dvije godine započelo s naporima da stavimo temu pravnog regulisanja istospolnih zajednica života na dnevni red institucija“, kazala je izvršna direktorica SOC-a Emina Bošnjak.
Iz SOC-a navode da je inicijativa Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova došla zbog toga što su bh. istospolni parovi tražili od svoje države da im prepozna njihova partnerstva sklopljena u drugim državama.
BiH je kao članica Vijeća Europe i država koja se želi priključiti Europskoj uniji, dužna uspostaviti pravni okvir koji će regulirati odnose istospolnih parova. Europski sud za ljudska prava je donio niz odluka kojima istospolne parove štite odredbe koje se odnose na zaštitu porodičnog života. Prema odluci Europskog sud pravde, države članice EU moraju prepoznati gej brak, zasnovan u zemljama EU. Mora se osigurati pravo boravka supružnicima, koje uživaju druge porodice.
„Iako države članice imaju pravo da odluče da li žele dozvoliti brak ljudima istoga pola, ne smiju sprečavati pravo boravka na svojoj teritoriji supružnicima građana EU, bez obzira na to da li oni imaju državljanstvo članice EU ili ne", stoji u odluci Europskog suda pravde.
Iako su LGBTI sastavni dio bh. društva, važeći pravni okvir ne predviđa ni minimum prava koja su neophodna za poštivanje zajednica života osoba istoga spola. Teži dio ka rješavanju njihovim problema tek predstoji - ostvarivanje političke volje kroz stvarni rad. Ističe ovo bivša zastupnica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica.
„Na osnovu preporuka Vijeća Europe iz 2016., BiH se jasno dalo do znanja da se pitanje istospolnih zajednica treba zakonski urediti. Tada se očekivalo da će Ministarsto za ljudska prava i izbjegilice BiH u čijoj nadležnosti je ovo pitanje uraditi nešto prema preporukama, ali naravno, to se nije desilo. Bližimo se kraju 2018., a vladajuća koalicija u Vladi FBiH odluči da nakon završenih izbora, usvoji zaključke o istospolnim zajednicama i pošalje u daljnju proceduru“, kaže Gasal-Vražalica.
Takva situacija, kako ističe, pruža mogućnost za projiciranje raznih teorija zavjere. Tako se stvara slika kako je aktuelna vlast počela rješavati određena pitanja pri isteku mandata. Postavlja se pitanje kako BiH do sada nije rješila ovaj problem, a pojedine zemlje iz okruženja koje su u mnogo lošijem položanju po ovom pitanju nego BiH, su članice EU?
„U EU pravu nema osnove kojom bi se države u statusu kandidatkinje pa i članice mogle usloviti baš na ovom pitanju. Ne vidim nijedan razlog da se građani/ke BiH protive ovoj zakonskoj regulativi. Mnogi Bosanci i Hercegovci, Bosanke i Hercegovke već žive u zemljama u kojima je pitanje istospolnih brakova regulirano i nikome od iseljenika to nije utjecalo na odluku napuštanja. Tu dolazimo do one teze koliko smo mi kao tradicionalni i koliko je ovo pitanje za većinu u BiH neprihvatljivo“, napominje Gasal-Vražalica.
Za razliku od BiH, u Hrvatskoj je donesen Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola prema kojemu se osobe istog spola mogu vjenčati pred matičarem.