U toku posljednjeg perioda svjedočili smo vijestima o pauziranju nekoliko kliničkih ispitivanja vakcina i lijekova protiv COVID-19, odnosno virusa SARS-CoV-2 koji izaziva ovu infekciju. Svaka od ovih vijesti na ljude često djeluje depresivno i pesimistički te je potrebno objasniti ovakvi događaji ipak ne znače ništa loše.
Upravo zato što sve informacije o COVID-19 danas za mnoge znače i više znanja o tome kako prebroditi ovaj težak period i smanjiti rizik, svaka vijest se globalno prati. Također, svaka vijest o potencijalnom lijeku ili vakcini pruža milijardama ljudi širom svijeta nadu i predstavlja tračak optimizma. Upravo stoga teže podnosimo vijesti koje kažu da se neko kliničko ispitivanje pauziralo zbog određene situacije, primjerice, zbog pojave bolesti kod nekog od učesnika.
Nedavno je pauzirano, pa ponovo pokrenuto, ispitivanje u kasnoj fazi vakcine koju razvija kompanija AstraZeneca s Univerzitetom Oxford. Radi se o vakcini baziranoj na adenovirusnom vektoru koja je jedan od značajnih kandidata za vakcinu protiv COVID-19. Jedna učesnica ispitivanja je imala transferzalni mijelitis, a nakon istrage, ispitivanje je nastavljeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, Brazilu, Južnoj Africi i Indiji, dok se još uvijek pauzira u SAD.
U septembru je i kompanija Inovio također pauzirala ispitivanje svoje vakcine, ali ne zbog neželjenog događaja, nego zbog toga što moraju odgovoriti na neka pitanja FDA o ispitivanju i načinu administracije ove vakcine. Zbog toga je vrijednost dionica Inovia pala za čak 39%.
U oktobru su pauzirana istraživanja Johnson&Johnson kandidata za vakcinu, a nedugo nakon toga i kompanija Eli Lilly saopštava da iz opreza pauzira ispitivanje svog lijeka za COVID-19 koji se bazira na monoklonalnim antitijelama. Ova terapija je ponešto slična terapiji kompanije Regeneron koju je primio i predsjednik SAD Donald Trump, ali je razlika u tome što Regeneronova terapija ima dvije vrste antitijela, a terapija Eli Lilly jednu vrstu. Terapije monoklonalnim antitijelima obećavaju dobre rezultate i imaju visoku efikasnost, a taj princip terapija se već koristi za mnoge bolesti poput nekih tipova raka, multiplu sklerozu, a uskoro čak i za migrenu.
Iako vijesti o pauziranju ovih istraživanja znače da će se vakcine i terapije nešto sporije razvijati i kasnije biti dostupni, ovo nisu razlozi za crne projekcije. Naime, pauziranja znače i da postoje stroge regulative u kontroli kvaliteta i sigurnosti ovih medicinskih sredstva i da se ove regulative poštuju te da ćemo, uz malo strpljenja i pridržavanja mjera, dobiti najbolje i najsigurnije proizvode.
Ljudima koji nisu upućeni u to kako izgledaju klinička ispitivanja lijekova i vakcina ove vijesti mogu zvučati strašno i kao da se vakcine i terapije nikad neće razviti. Međutim, to nije tačno: ovakve stvari se dešavaju i to je normalan razvoj lijeka ili vakcina, koji mora biti strogo kontrolisan.