Dušanka Majkić nije dobila dovoljno glasova da nastavi parlamentarni život. Kao kandidat SNSD-a, osvojila je nešto više od 15.000 glasova, a što nije bilo dovoljno za još četiri godine rada u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Dušanka Majkić, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, decembar 2014.
U prvoj godini mandata Majkić je dva dana imala status penzionerke. Kao penzionerka je dobila otpremninu od 28.000 maraka i zatim ponovo nastavila sa poslaničkim mandatom. Sve po pravilima.
Rad parlamentaraca u mandatu 2014. – 2018. ocijenjen je kao najneučinkovitiji od postojanja. Centri civilnih inicijativa primjećuju da je polovina mandata prošla u nestabilnoj parlamentarnoj većini, a posljednju godinu bez većine. Do kraja juna 2018. godine u Parlamentarnoj skupštini je usvojeno 59 zakona, po čemu je i ocijenjena učinkovitost.
Jedan od usvojenih je i onaj o akcizama zbog čega je došlo do povećanja cijena goriva, a što je izazvalo najviše bure među stanovništvom.
Paralamentarci za jedan četverogodišnji mandat zarade od 230.000 do 290.000 maraka, zavisno po kojim sve osnovama im se novac isplaćuje, podatak je Centara civilnih inicijativa.
Vaš browser ne podržava HTML5
CCI o radu Parlamenta BiH: Najlošiji rad uz plate veće od 6.000 KM
Dušanka Majkić je svoj put od poslanice preko penzionerke pa opet do poslanice uz isplaćenih 28.000 maraka obrazložila i za TV1 2015. godine: „Moralno je ako je zakonito. Ako je nemoralno, ne može biti zakonito.”
Ured za reviziju BiH navodi da je 2015. godine za troje poslanika isplaćena otpremnina u iznosu od oko 86.000 maraka: „I ove godine je prisutna praksa da se poslanicima i delegatima, nakon sticanja uslova za odlazak u penziju, po sili zakona i donošenja rješenja o prestanku statusa stalno zaposlenog, isplati otpremnina, te nakon jednog dana, ponovo aktivira radno-pravni status u Parlamentarnoj skupštini.”
Rrevizori konstatno podsjećaju kako se troši novac u toj zakonodavnoj instituciji. Na primjer, za eksternu reprezentaciju mjesečno se po 500 maraka izdvaja za predsjedavajuće i zamjenike Zastupničkog doma i Doma naroda, ali i za nekoliko drugih funkcija.
Novac kroz stavku eksterna reprezentacija namijenjen za trošenje u sklopu domaćih i međunarodnih aktivnosti, a revizori uočavaju da izostaju obrazloženja i da ne mogu tvrditi da je novac potrošen za što je i predviđen.
Borjana Kršto, članica Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH , decembar 2014.
Negdje na polovini mandata javnost je informisana da je najskuplje vozilo, audi 6, kupljen za potrebe Borjane Krišto, članice Kolegija Predstavničkog doma. Autombil je plaćen oko 112.000 maraka. Vozni park Parlamenta BiH broji 15 automobila procijenjenih na oko 950.000 maraka. Krišto je, kao kandidat HDZ-a, dobila još jedan mandat u Paralmentu BiH.
Pojedini poslanici dovedeni su vezu sa korupcijom. Asim Sarajlić, poslanik ispred SDA našao se u optužnici za protivzakonita zapošljavanja, a Nikola Špirić, poslanik ispred SNSD-a, je pod američkim sankcijama.
Vaš browser ne podržava HTML5
State Department: Kredibilne informacije o umiješanosti u korupciju Nikole Špirća
Kraj mandata Špirić okončava na crnoj listi i zabranom ulaska u Sjedinjene Države. Takve sankcije su mu uvedene zbog, kako tvrde američki zvaničnici, umiješanosti u korupciju. State Department nije ponudio više detalja, a Špirić je za sve okrivio ambasadoricu Maureen Cormack, obrazlažući da je riječ o očajničkom potezu.
Nakon oktobarskih izbora, kako pišu mediji, 11 poslanika iz različitih stranaka su se ujedinili za slanje apelacije Ustavnom sudu BiH koji treba ocijeniti jesu li ustavne zakonske izmjene kojima je na državnom nivou ukinut „bijeli hljeb”, odnosno primanje plate i nakon okončanog mandata.
Među potpisnicima je i poslanik Predrag Kožul, koji će nastaviti primati parlamentarnu platu jer je ponovo izabran, ali on ne želi da njegove kolege ostanu nezbrinute.
„Naime, zakonske odredbe onemogućavaju parlamentarcima kojima je istekao mandat zapošljavanje i bilo kakvu daljnju karijeru. Ti ljudi šest ili 12 mjeseci ne mogu ili ovo ili ono”, obrazložio je Kožul za Klix.ba
A Zakon o sukobu interesa zabranjuje zastupnicima da šest mjeseci po isteku mandata postanu članovi upravnih i nadzornih odbora, direktori direkcija, Agencije za privatizaciju, ovlaštene osobe u javnom preduzeću, ali i privatnog preduzeća pod određenim uslovima.
Termin konstitirajuće sjednice novog saziva Parlamenta nije dogovoren, jer se članovi Kolegije Predstavničkog doma o tome nisu mogli dogovoriti.
Vaš browser ne podržava HTML5
Parlament BiH: Nemogućnost dogovora o terminu konstituirajuće sjednice