Najniži odnos američko-turskih odnosa u posljednjih nekoliko decenija doveo je do toga da je sudbina ključne američke vazdušne baze u Turskoj sve više u fokusu javnosti.
Velika vazdušna baza Indžirlik, stacionirana u južnoj Turskoj, u blizini Sirije, dugo je bila simbol američko-turske saradnje. Tokom Hladnog rata, ona je simbolizovala predanost Amerike svojim NATO partnerima protiv Sovjetskog Saveza.
"Moramo da podvučemo da je Indžirlik jedna od najvažnijih baza na Bliskom istoku i da je taktičko nuklearno oružje stacionirano u bazi", rekao je profesor Mesut Cazin, savjetnik turskog predsjednika za spoljnu politiku. "To pokazuje da Turska nastavlja da podržava vrijednosti NATO organizacije".
Naširoko se izvještava o tome da Sjedinjene Države drže oko 50 nuklearnih bombi u tom postrojenju. Tokom Hladong rata, oružje je bilo namijenjeno odvraćanju Sovjeta od nagomilavanja snaga na turskoj granici.
Međutim, sporovi između Ankare i Vašingtona zbog velikog broja pitanja, uključujući i produbljivanje odnosa Turske i Rusije i uklanjanje Turske iz američkog vojnog programa, doveli su do toga da je budućnost Indžirlika sve neizvjesnija.
Akt o suzbijanju turske agresije, dvopartijski nacrt zakona koji se razmatra u američkom Senatu, od Trumpove administracije zahtijeva da razmotri alternativne baze za "osoblje i imovinu" raspoređene u Indžirliku. Prijedlog zakona je odgovor na ofanzivu Ankare u Siriji protiv kurdske milicije, koja je saveznik u ratu Vašingtona protiv Islamske države.
Predstavnica Odbora za oružane usluge Predstavničkog doma Kendra Horn izjavila je prošlog mjeseca da je "duboko zabrinuta zato što strateško nuklearno oružje ostaje u vazdušnoj bazi unutar turskih granica."
Hornova je kasnije uklonila tvit.
"Oni (Kongres) razgovaraju o uklanjanju nuklearnog arsenala iz Indžirlika", rekao je bivši turski ambasador Mithat Rende. "Ako se ono (nuklearno oružje) ukloni, to bi bio znak ogromnog nedostatka povjerenja (od strane Vašingtona u Ankaru)."
"Mogao bi nastati problem povjerenja i odnosi bi mogli da se upropaste ukoliko povučete nuklearni arsenal iz Turske", dodao je. "I bila bi za očekivanje snažna reakcija turske strane ukoliko SAD povuku svoj nuklearni arsenal", dodao je.
"Odnosi između Turske i Sjedinjenih Država ne mogu se nastaviti u ovakvoj atmosferi prijetnji", upozorava Cazin. "Turska je dugo kroz istoriju bila najbolji saveznik Sjedinjenih Država u regionu. Ko su pobjednici ove situacije? Rusija i Kina".
Analitičari upozoravaju da će Moskva željno iskoristiti bilo kakvo američko smanjenje u Idžirliku.
"Ukoliko Amerikanci odnesu svoje nuklearno oružje, mogu vam reći da ako to urade, onda će Turci staviti ruske rakete tu", rekao je profesor za međunarodne odnose Husein Bagci sa Bliskoistočnog tehničkog univerziteta u Ankari. "Onda će Rusi imati mnogo odriješenije ruke da pridobiju Tursku. Tako će arhitekta gubitka Turske biti američka politika, a pobjednik će biti (ruski predsjednik Vladimir) Putin".
"Turska više nije u defanzivi", dodao je on. "Što više Amerikanci budu vršili pritisak, to će Turska bliže raditi sa Rusijom. Ovo je istorijska promjena u turskoj spoljnoj politici".
Ruski predsjednik Vladimir Putin pažljivo je održavao odnose sa turskim predsjednikom Rečepom Tajipom Erdoanom, dok su se odnosi sa tradicionalnim saveznicima Ankare pogoršavali.
I dok je Indžirlik važan za američke strateške operacije, uključujući i značajno povlačenje snaga iz Avganistana i Iraka, Ankara je nametala ograničenja za korištenje te baze u operacijama u Siriji, kažu analitičari, što je bila tačka tenzije.
Američka operacija ubistva vođe Islamske države Abu Bakr al Bagdadija u Siriji pokazala je da američke snage koriste bazu u Iraku umjesto mnogo bližeg Indžirlika, zbog čega je bilo potrebno više vremena za dolazak snaga.
I drugi saveznici izrazili su svoje nezadovoljstvo zbog turskih operativnih zahtjeva. Njemačka je 2017. povukla svoje snage iz Indžirlika zbog diplomatskog spora sa Ankarom i premjestila ih u Jordan.
Čini se da američke oružane snage već preduzimaju korake kako bi promijenile svoju zavisnost od Indžirlika. Sjedinjene Države potrošile su preko 150 miliona dolara u posljednje dvije godine unapređujući vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti u Jordanu, dok se navodi da su američke baze uspostavljene u zemljama koje se graniče sa Turskom - u Grčkoj i na Kipru.
Posmatrači međutim tvrde da, imajući u vidu veličinu i lokaciju Indžirlika, ni jedna baza u regionu ne može da ga zamijeni. Ali Vašingtom možda kalkuliše da bi kombinacija baza u regionu mogla da obezbijedi alternativu Indžirliku.
Takvi napori će se vjerovatno nastaviti, s obzirom na opadajuću spiralu američko-turskih odnosa. Međutim, upozoravaju analitičari, napuštanje Indžirlika neće proći bez posljedica.
"Prema tome, Amerikanci moraju da biraju između gubljenja Turske ili negubljenja Turske. U ovom momentu, oni više namjeravaju da izgube Tursku", rekao je Bagci.