U završnom saopštenju, lideri, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, dogovorili su se da otvore "novog poglavlje transatlantskih odnosa", dok se suočavaju sa "sve kompleksnijim" bezbjednosnim okruženjem.
Alijansa je usvojila "NATO 2030", mehanizam koji znači pripremu za novi strateški koncept - dokument koji treba da posluži kao vodič za Alijansu u odnosu na sve veću globalnu konkurenciju i nepredvidljive prijetnje.
U dokumentu "NATO 2030" pominju se "agresivnija Rusije", "brutalnije forme terorizma", aktuelna nestabilnost, uključujući cyber i hibridne prijetnje, nove tehnologije, pandemija i klimatske promjene kao nove prijetnje za savez.
"NATO 2030" takođe priznaje da "uspon Kine suštinski pomjera ravnotežu moći".
"Pristankom na agendu 'NATO 2030', lideri su donijeli odluke da učine naš savez jačim i bolje opremljenim za buduće izazove", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na kraju samita.
Predsjednik Biden pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Iako Moskva poriče bilo kakvu umiješanost, lideri NATO su sve više zabrinuti zbog ruskog nedavnog agresivnog ponašanja na Baltiku, cyber napada i tajnih operacija podrivanja zapadnih država. Članice NATO postigle su dogovor i o zajedničkoj politici cyber odbrane - što je direktna referenca na Rusiju.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg dočekuje američkog predsjednika Joe Bidena tokom NATO samita u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.
Biden: Ne tražim konflikt sa Rusijom
Predsjednik Joe Biden rekao je poslije samita u Briselu da Kina i Rusija pokušavaju da podijele transatlantski savez i da ne želi konflikt sa Moskvom, ali da će NATO odgovoriti ako Rusija "nastavi svoje štetne aktivnosti".
"Suočavamo se sa globalnom zdravstvenom krizom koja se događa jednom za sto godina, a istovremeno demografski principi su pod sve većim unutrašnjim i spoljnim pritiskom. Rusija i Kina pokušavaju da poljuljaju našu transatlantsku solidarnost", rekao je Biden na konferenciji za novinare.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije predsjedništva Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
Njemačka kancelarka Angela Merkel je, na svom posljednjem samitu zapadnog saveza prije nego što napusti položaj u septembru, opisala Bidenov dolazak kao otvaranje novog poglavlja. Rekla je da je važno baviti se Kinom kao potencijalnom prijetnjom, ali da se, uz to, zadrži ispravna perspektiva.
"Ako gledate cyber prijetnje i hibridne pretnje, ako pogledate saradnju između Rusije i Kine, ne možete ignorisati Kinu", rekla je Merkel novinarima. "Ali to ne treba ni da se preuveličava - potrebna nam je prava ravnoteža."
Na marginama NATO samita, predsjednik Biden sastao se sa turskim liderom Recepom Tayyipim Erdoganom a razgovarali su o turskoj kupovini ruskog odrambenog sistema S-400 i programa lovaca F-35 - pitanjima koja su opteretila bilateralne odnose. Na konferenciji za novinare Erdogan je izjavio da je sastanak sa Bidenom bio pozitivan, i da mu je Biden rekao da će možda doći u Tursku.
Povlačenje iz Afganistana
Poslije 20 godina vojnih operacija, NATO i SAD su se dogovorili da će povući snage iz Afganistana. Biden je odredio 11. septembar 2021. godine, kao rok za povlačenje.
"Lideri NATO su ponovili riješenost da podrže Afganistan, kroz obuku, međunarodnu podršku avganistanskoj vojsci i institucijama, i finansiranje, da bi se osiguralo nastavljeno funkcionisanje međunarodnog aerodroma", rekao je Jens Stoltenberg.
U Afganistanu se nalazi 10.000 vojnika NATO, iz zemalja među kojima su Njemačka, Britanija, Turska, Gruzija, Rumunija i Italija.