To podrazumijeva da će od BiH zatražiti izradu prvog godišnjeg programa, te se ostavlja vlastima da odluče o ponudi.
Ono što će uslijediti nakon što se za BiH odobri MAP jeste da će se o tome očitovati Predsjedništvo BiH koje treba donijeti odluku o prihvatanju aktivacije. Potom će se raditi po godišnjem nacionalnom programu koji je u slučaju BiH već pripremljen.
Potom se kroz nekoliko ciklusa provjerava i valorizira spremnost države za članstvo kroz pet poglavlja - političko, pravno, sigurnosno, resurse i odbrambeno poglavlje. Najkraće period od aktivacije MAP-a do punopravnog članstva iznosi šest godina.
Na dosadašnjem NATO putu BiH je ispunila dva od tri uslova iz Talina – uništavanje nestabilne municije i učešće u mirovnim operacijama. Treći, koji se po bh. vlasti pokazao i najsporniji jeste uknjižba perspektivne vojne imovine na državu. No i on je posljednjih godina intenziviran, te je proces uknjižbe u toku, što prema stručnjacima znači da je i na dobrom putu da se u potpunosti ispuni.
Upravo je taj uslov svojevremeno i sam Stoltenberg ocijenio pokazateljem „nivoa državne kontrole nad Oružanim snagama“, te da je stoga on i važan za aktivaciju MAP-a.
Proces knjiženja perspektivne vojne imovine u BiH kontinuiran je i živ, a do sada je uknjižena 31 od 57 lokacija, kako je i definisano u dokumentu "Pregled odbrane", što je utvrđeno i na sjednici Komisije za NATO.
Na odluku o aktivaciji BiH ne može uticati, jer o tome odluku donose ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO, ali na buduće članstvo u NATO-u može.
To je pitanje koje će se u zemlji, prema najavama, za sada ostaviti po strani, jer u Republici Srpskoj ne postoji saglasnost o tom pitanju. Naime, kako je svojevremeno potvrdio i bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, „ teško je očekivati da će bilo ko iz RS podržati punopravno članstvo u NATO-u dok Srbija ne bude tamo.“
Iako će se Republika Srpska, a samim tim i BiH, ravnati prema stavu Srbije, aktivacija MAP-a kao alata za približavanje NATO-u ne znači nužno i članstvo u tom savezu. Ali podrazumijeva brojne reforme koje bi za BiH mogle donijeti promjene i na drugim sferama, kaže direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.
„To znači mnogo za poboljšanje stanja unutar Bosne i Hercegovine, samim tim i do boljeg kreditnog rejtinga kada bi se vidjelo da zemlja napreduje ka članstvu prema jednoj vojno-političkoj alijansi kakav je NATO. Vidjeli smo da je u dosadašnjem periodu najveći teret integracije imalo Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH. Aktivacijom MAP-a zahtijevalo bi se i od drugih institucija da se mnogo više uključe u ovaj proces i da nastave, kako ekonomske tako sigurnosne reforme, ali akcenat bi se dao i na vladavinu prava, koja je više nego neophodna za Bosnu i Hercegovinu“, kaže Hadžović.
Bosna i Hercegovina bi tako, uz Evropske unije, kaže Hadžović dobila još jedan korektiv koji bi godišnjim izvještajima sagledavao stanje te ukazivao na neophodne promjene koje se moraju napraviti.
I prema stavu koji je nedavno iznijela ministrica odbrane BiH Marina Pendeš ovaj iskorak značio bi pokretačku kariku i za Oružane snage BiH jer bi tada „mogla otpočeti implementacija dokumenta “Pregled odbrane”, čiji je sastavni dio i Plan modernizacije Oružanih snaga BiH.“
Bivši ministar odbrane BiH i donedavno savjetnik za pitanja odbrane bivšeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Selmo Cikotić kaže:
„Vrlo je značajno da se provode reforme i donose bitne odluke unutar BiH zato što mi te sve promjene radimo ne zbog NATO-a ili Brisela, nego zbog nas. Mi to prije svega, radimo zbog kvaliteta života i uslova poslovanja u BiH, sigurnosti i perspektivnosti BiH, pa onda da ispunimo uslove za integracije za NATO i EU. To će ohrabriti i investitore da više ulažu u BiH.“
Da bi do ovakve odluke moglo doći najavljivali su i u Predsjedništvu BiH. Nakon Samita u Briselu u julu ove godine tada predsjedavajući Bakir Izetbegović, kazao je kako očekuje aktivaciju MAP-a najkasnije nakon općih izbora u BiH, odnosno do kraja godine. Predviđanja su se ostvarila, ali je pitanje hoće li ih opratiti i odgovarajući napredak, nakon što je u Predsjedništvo BiH na mjesto člana iz RS došao Milorad Dodik, koji se protivi članstvu. NATO je BiH pružio ruku, kaže Hadžović.
„Vrlo je teško očekivati kako će u sadašnjoj konstelaciji snaga ovu ponudu prihvatiti članovi Predsjedništva BiH, odnosno oni koji provode vanjsku politiku, da li će imati dovoljno razumijevanja i zastupati interese građana, kako bi prihvatili jedan ovakav čin, odnosno smanjenje uslova koji su bili pred Bosnom i Hercegovinom i poslati godišnji nacionalni plan koji treba služiti kao jedan dokument na osnovu kojeg bi se analiziralo koliko godina će Bosna i Hercegovina provesti u okviru MAP-a i koliko brzo napredovati na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u. Znači, još jednom je pružena ruka od strane NATO-a, ali je nezahvalno prognozirati kakva će biti naša vanjska politika, da li smo spremni, imamo li potreban politički konsenzus da prihvatimo ovu ponudu i uključimo se i aktiviramo implementaciju MAP-a“, objašnjava Hadžović.
Iako postoje neslaganja oko toga treba li BiH u NATO ili ne, odnosno hoće li slijediti put Srbije, Cikotić podsjeća da je u BiH decenijama postojao konsenzus svih političkih stranaka na cijeloj BiH i za punopravno članstvo i sve što slijedi prije toga, a da se sada govori o prihvatanju MAP-a a ne i članstva.
„Ozbiljna dilema bi bila da se iz RS nudi i ozbiljna alternativa, ali nje nema. Ono što se pominjalo kao demilirtarizacija ili vojna neutralnost, to je za ovaj dio svijeta za Balkan i BiH potpuno neprovodiv koncept, kao i za druge zemlje u regionu. Mogu da shvatim da je put u NATO i skup i opasan, ali alternative su mnogo opasnije“, kaže Cikotić.