Mladić je proglašen krivim za 10 od 11 tačaka optužnice. Kriv je za genocid u Srebrenici, progone, istrebljenje i ubistvo, deportaciju i nehumana djela, terorisanje i poritvpravne napade na građane Sarajeva, te uzminje pripadnika mirovnih snaga za taoce.
„Zločini spadaju među najstrašnije zločine poznate u čovječanstvu”, kazao je sudija Alphons Orie.
Govoreći o Mladićevom značajnom doprinosu zločinima, Orie je kazao da bez njegovih postupaka zločini ne bi bili počinjeni na takav način.
Mladić je genocid u šest općina – Foča, Ključ, Kotor – Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica.
Sudsko vijeće konstatuje da je ubijen veliki broj nesrpskog stanovništvma u tim općinama, ali da Mladić ne može biti osuđen za genocid.
„Vijeće je zatim razmotrilo da li je ciljani dio grupe činio značajan dio zaštićene grupe i zaključilo da su bosanski Muslimani koji su bili ciljani u svakoj od opština činili relativno mali dio te zaštićene grupe i da nisu ni na koji drugi način predstavljali njen značajan dio”, obrazloženje je presude.
Naš dopisnik Elvir Bucalo je razgovarao sa Prijedorčaninom Edinom Mujagićem.
Obrazlažući tačku optužnice za genocid u Srebrenici, Orie kaže da je sudski zaključak da je Mladić imao namjeru da se ubiju muškarci i dječaci iz Srebrenice, te da se prisilno odvedu žene, djeca i dio starijih muškaraca.
Više od osam hiljada Srebreničana je pogubljeno na različitim lokacijama na području Srebrenice, Zvornika i Bratunca u julu 1995. godine.
Terorisanje građana Sarajeva snajperskim djelovanjem i granatiranjem počinili su pripadnici sarajevsko-romanijskog korpusa, a Mladić je efektivnu kontrolu nad vojskom, zaključak je Sudskog vijeća.
„Lično je rukovodio granatiranjem 28. maja 1992. godine”, kazao je Orie.
Od snajperskog djelovanja i granatiranje ubijeno je na hiljade građana Sarajeva za vrijeme opsade koja je trajala početka do kraja rata.
Mladić je kriv i po tačko optužnice koja se odnosi na uzimanje više od 300 pripadnika mirovnih snaga za taoce nakon što 25. i 26. maja 1995. godine, NATO snage izvršile vazdušne napade na vojne ciljeve VRS.
Mladić nije prisustvovao kompletnom izricanju presude. Nakon pauze, Mladić je zbog glasnog negodovanja udaljen iz sudnice, nakon što je odbijen prijedlog branioca da se samo pročita izreka presude. Na snimku se nije moglo jasno čuti šta je Mladić govorio, ali je udaljen zbog nepoštivanja Suda.
Hronologija postupka
Nakon što je 3. juna 2011. godine prvi put ušao u sudnicu Tribunala u Hagu, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS Ratku Mladiću izricanje prvostepene zakazano je za sutra u 10 sati.
Optužnica protiv 75-godišnjeg Mladića sadržana je u 11 tačaka koje opisuju zločine kakvi nisu u Evropi počinjeni od Drugog svjetskog rata.
Presuda Mladiću bit će izrečena za genocid u Srebrenici, progon koji je u šest općina imao karakter genocida, istrebljenje i ubisto, deporaciju i nehumana djela, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.
Mladić je rođen 12. marta 1942. godine u selu Božanovići u Kalinoviku.
VRS je formirana 12. maja 1992. godine, kada je Mladić i postavljen na dužnost komandanta i na toj pozciji ostaje sve do do 8. novembra 1996. godine. U međuvremenu, dobio je čin generala-pukovnika.
Mladić je u bjekstvu bio sve do 26. maja 2011. godine, kada je uhapšen u Lazarevu u Srbiji i sproveden u pritvor Tribunala u Hagu.
Nakon višegodišnjeg procesa, tužilac Alan Tieger je zatražio doživotnu kaznu zatvora za Mladića.
„Došlo je vrijeme da general Mladić odgovara za ove zločine, počinjenje nad svakom od njegovih žrtava i zajednicama koje je razorio”, kazao je tužilac Alan Tieger, dodajući da bi sve osim toga bila uvreda za „žrtve, kako za one žive, tako i za one mrtve”.
Sa druge strane, Odbrana se pozvala na međunarodne pravne standarde, a prema kojim, kako smatraju, dokazi Tužilaštva nisu dovoljni za osudu.
„Prema odgovarajućem standardu, Tužilaštvo nije ispunilo taj zadatak i da prema tome Ratko Mladić nije kriv”, kazao je u završnim riječima Branko Lukić, jedan od advokata optuženog Mladića.
U slučaju da Sudsko vijeće utvrdi krivicu, prema Odbrani, kazna bi se trebala kretati u rasponu od pet do 15 godina zatvora.