Svetski lidjeri su na početku samita u Glasgowu upozorili na propast svijeta u namjeri da ožive zastale međunarodne pregovore o klimi, prenosi agencija AP.
Britanski premijer Boris Johnson je u obraćanju na početku samita globalno zagrijavanje uporedio sa fiktivnim tajnim agentom Jamesom Bondom koji je zavezan za bombu koja prijeti da uništi planetu i koji pokušava da je deaktivira.
Johnson je poručio okupljenim liderima "da se nalazimo u istoj poziciji" ali da "naprava koja otkucava sudnji dan" nije fiktivna. Prijetnja su, kako je naglasio, klimatske promjene izazvane korištenjem uglja, nafte i prirodnog gasa.
Johnson je ocijenio da je isteklo vrijeme kada je riječ o klimatskim promjenama i da mora odmah da se preduzme akcija. Rekao je da je više od 130 lidera okupljenih na samitu u prosjeku starije od 60 godina, te da još nisu rođene generacije kojima će klimatske promjene najviše nauditi.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden pozvao je svjetske lidere da se suprotstave problemu globalnog zagrijavanja, uz poruku da nema više vremena za oklijevanje i sporenje o opasnosti s kojom se planet suočava.
POGLEDAJTE JOŠ: Konferencija o klimi u Glasgowu - šta je na stolu?
"Glasgow mora da označi početak ambiciozne decenije", istakao je Biden i dodao da u svjetlu sve veće katastrofe zbog rasta temperatura postoji "nevjerovatna šansa" da se spriječe problemi izazvani ekstremnim vremenskim neprilikama, smanjenjem resursa i drugim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena.
Američki predsjednik je ocijenio da će potezi na suzbijanju klimatskih promjena, preduzeti ove decenije, biti odlučujući u sprječavanju patnji budućih generacija.
"Niko od nas ne može da pobjegne od najgoreg koje tek dolazi ako ne iskoristimo ovaj trenutak. Da li ćemo uraditi ono što je neophodno? Ova decenija će utvrditi odgovor na to pitanje", naglasio je Biden.
Američki predsjednik rekao je i da želi da pomogne zemljama širom svijeta da riješe probleme izazvane klimatskim promjenama. Bidenova administracija je u ponedjeljak objavila strategiju koja predviđa da Sjedinjene Države do 2050. godine koriste isključivo čiste izvore energije, kao što su sunce i vjetar.
Na opasnost od klimatskih promjena upozorio je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
"Kopamo svoje grobove. Planeta se mijenja pred našim očima - od dubokih okeana do planinskih vrhova, od glečera koji se tope do neumoljivih ekstremnih vremenskih neprilika", rekao je Guterres.
Britanski princ Charles rekao je svjetskim liderima da moraju da "spase našu dragocjenu planetu i da su "oči svijeta uprte u njih".
Manifestacija je otpočela dan pošto se 20 najrazvijenih ekonomija svijeta, zemlje G20, u Rimu nisu usaglasile da do 2050. zaustave štetne emisije ugljenika – što je rok određen kao neophodan da bi se ublažilo ili spriječilo globalno zagrijavanje.
Umjesto toga, kako javlja agencija Reuters, lideri G20 su, kako je definisano, prepoznali značaj prekida emisije štetnih emisija ugljenika do sredine vijeka.
Nisu, međutim usaglasili nikakve rokove za prekid korištenja uglja i relativizovali obećanja o smanjenju emisije metana i efekta staklene bašte – koja je mnogo moćnija od ugljen dioksida.
Britanski premijer poručio je uoči samita u Glasgowu da čovječanstvo drastično kasni u reakciji na klimatske promjene.
"Minut je do ponoći i moramo odmah da reagujemo. Ako odmah ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene sutra će biti kasno da naša djeca to učine", poručio je Johnson.
Greta Thunberg, švedska ekološka aktivitkinja, zatražila je od miliona svojih pristalica da potpišu otvoreno pismo optužujući svetske lidere za, kako se izrazila, izdaju.
POGLEDAJTE JOŠ: Lideri G20 pozvali da se ograniči globalno zagrijavanje
"Ovdje se ne radi o vježbi. Ovo je crvena linija za Zemlju. Milioni ljudi će patiti dok je naša planeta devastirana. To je zastrašujuća budućnost koja će biti ostvarena ili izbjegnuta na osnovu odluka koje vi donosite. Vi imate moć da odlučujete", navela je Thunberg u poruci.
Klimatski samit, čije je održavanje pomereno za godinu dana zbog pandemije Covida, nastoji da se ispuni obećani cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih – što je nivo za koji naučnici ukazuju da bi spriječio najrazornije posljedice globalnog zagrijavanja.
Da bi se to dogodilo potrebno je smanjiti emisije štetnih gasova i obezbjediti značajne svote novca za finansiranje programa u vezi sa klimom. Primjeniti dogovoreno iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. koji je potpisalo oko 200 država.
Nakon dvodnevnih razgovora uslijediće tehnički pregovori. Rok za postizanje sporazuma je 12. novembar.