Kina se složila sa Južnom Korejom da će njene ribarske flote biti obavezne da instaliraju i održavaju međunarodno prihvaćen sistem automatske identifikacije (AIS) dok plove u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Južne Koreje (EEZ) počevši od 2024.
Sporazum stupa na snagu 1. maja 2024. Takođe smanjuje broj ribarskih čamaca koje će svaka zemlja dozvoliti u svojoj EEZ na 1.200 — što je pad sa 1.250 2022. godine.
Sporazum postignut 2. novembra uslijedio je sedmicu nakon što je Južna Koreja zaplijenila kinesko plovilo zbog ilegalnog ribolova u svojim vodama u blizini Hongdoa, ostrva u Žutom moru. Plovilo je prijavilo premali ulov kršeći ograničenja južnokorejske EEZ, rekao je Cho Seung Hwan, glasnogovornik Ministarstva oceana i ribarstva.
"Sporazum je značajan jer pruža diplomatsko rješenje spora, a Kina je, kroz uključivanje odredbe AIS-a, ponudila ustupak Južnoj Koreji", rekao je Terence Roehrig, profesor nacionalne sigurnosti i stručnjak za Koreju na Američki mornarički ratni koledž.
“Kineski čelnici su vidjeli sve negativnije stavove o Kini u Južnoj Koreji, zajedno sa rastućim tenzijama u odnosima RK-Kine, i možda su htjeli napraviti gest koji na mali način rješava pad, ili barem ne pogoršava odnos”, rekao je Roehrig za Glas Amerike putem mejla.
Pogoršanje odnosa
Odnosi između Južne Koreje i Kine pogoršali su se ove godine jer je Seul uspostavio bliži odnos s Washingtonom i popravio diplomatske odnose s Tokijem, što je dovelo do istorijskog trilateralnog samita u Camp Davidu u avgustu.
Napetost je dostigla vrhunac u junu kada je kineski ambasador u Južnoj Koreji Xing Haiming javno upozorio da će se klađenje protiv Kine završiti tako što će Seul požaliti zbog tog poteza.
Ken Gause, direktor CNA-ovog programa za specijalne projekte za analizu strategije i politike, rekao je za VOA u ponedjeljak u telefonskom intervjuu da Peking traži "put" da privuče Seul bliže svojoj strani dok trilateralne veze Južne Koreje sa SAD-om i Japanom postaju jači.
„Japan je veoma teška zemlja za saradnju sa kineske tačke gledišta“, rekao je Gause. “Južna Koreja ima veći potencijal da Kina može ostvariti svoj utjecaj.”
Kina i Japan imaju naporan, vekovima star odnos obilježen periodima sukoba i upornim negativnim percepcijama.
Od Drugog svetskog rata, Peking i Tokio nisu se slagali oko zločina Japana tokom rata i izazivali su jedni druge oko toga ko kontroliše grupu nenaseljenih ostrva u Istočnom kineskom moru - Japanci nazivaju Senkaku, a Kinezi Diaoyu. Uz sve veću aktivnost Kine u zraku i vodi oko Tajvana, samoupravne nacije koju smatra svojom, Japan se sve više plaši sukoba u toj areni.
Gause je rekao da iako je Kina pristala primijeniti stroži zahtjev za svoje ribarske brodove, upitno je hoće li ga Kina primijeniti. Dodao je da je najveća briga Južne Koreje kineski brodovi koji vrše ilegalne transfere u Sjevernu Koreju bez uključivanja AIS-a.
Ilegalni ribolov
Sporazum o AIS-u temelji se na sporazumu koji su dvije zemlje postigle u junu o suzbijanju kineskih ribarskih brodova koji ilegalno rade u vodama Sjeverne Koreje. Vijeće sigurnosti UN-a je 2017. godine zabranilo državama članicama UN-a da pecaju u vodama Sjeverne Koreje u pokušaju da spriječi Pjongjang da dobije stranu valutu prodajom prava na ribolov.
Prema junskom sporazumu, Južna Koreja će obavijestiti Peking o sumnjama da su ilegalna kineska ribarska plovila u sjevernokorejskom dijelu Istočnog kineskog mora, a Peking će istražiti i prijaviti rezultate istrage i mjere Seulu.
Spor oko ilegalnog ribolova kineskih brodova ukorijenjen je u preklapanju zahtjeva za EEZ u Žutom moru, kaže Roehrig.
Prema Konvenciji UN-a o pravu mora, ili UNCLOS, država ima jurisdikciju nad živim i neživim resursima unutar svoje EEZ, koja se proteže 370 kilometara izvan njene obale.
Međutim, IEZ-ovi koje su proglasile Južna Koreja i Kina preklapaju se u nekim dijelovima Žutog mora, uskog vodenog tijela čija se širina kreće od 740 do 1.074 kilometra.
Poznato je da kineska plovila ilegalno pecaju širom svijeta i naišla su na osudu jer su pomorske nacije uskraćivali sredstva za život, potkopavajući međunarodne norme i utjecaje na okoliš koji uključuju prekomjerni ribolov.
U vodama Južne Koreje, aktivnosti kineske flote dovele su do opasnih sukoba s lokalnim ribarskim posadama. 2011. godine.
U korejskinm vodama, pripadnika obalske straže Južne Koreje smrtno je izbo kineski ribar, a opasni susreti se od tada nastavljaju.
Courtney Farthing, direktorica međunarodne politike Global Fishing Watcha, rekla je za Glas Amerike putem e-pošte da je AIS sporazum između Seula i Pekinga "veoma važan i neophodan".
Ona je rekla da analiza njene organizacije pokazuje da se oko 30% plovila koja potječu iz Kine i koja posluju u vodama Južne Koreje "ne može identificirati kao ovlaštena zbog nedostatka AIS emitiranja".
Međunarodni propisi koji zahtijevaju korištenje AIS-a od strane kineskih plovila koji rade izvan vlastitih voda postoje barem od 2018. godine, ali napori da se ojača upotreba i provedba AIS-a u vodama Južne Koreje je dobrodošao razvoj, rekao je Farthing.
Međunarodna pomorska organizacija zahtijeva da svi brodovi s 300 ili više bruto tonaže koji putuju u međunarodnim vodama koriste AIS.
Međutim, “još je pred nama značajan put, budući da većina nacija još ne nalaže javno praćenje ribarskih plovila niti daje javne informacije u vezi s ovlaštenjima za aktivnosti svoje flote na moru”, rekla je.
Tabitha Grace Mallory, izvršna direktorica Kineskog instituta za ocean i pridružena profesorica na Školi međunarodnih studija Henry M. Jackson Univerziteta u Washingtonu, rekla je za Glas Amerike da je pored AIS-a neophodan i sistem za praćenje plovila (VMS).
„VMS je čak specifičniji za ribarstvo nego AIS, koji je namijenjen sigurnosti na moru. Ali većina zemalja ne voli dijeliti VMS podatke”, rekao je Mallory.
VMS oprema prati lokaciju plovila putem satelita i koristi se za provođenje pomorskih propisa, prema Organizaciji za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika.