Kako napraviti misiju na Mjesec: izraelski biznis-model

Israeli scientists stand next to an unmanned spacecraft which an Israeli team plans to launch into space at the end of the year and to land it on the moon next year, in Yahud, Israel, July 10, 2018.

Izgleda da se mnoge političke borbe vode „preko leđa“ Mjeseca te da je politički izraz nadmoći i naprednosti neke nacije poslati letjelicu tamo. Izrael se želi pridružiti popisu zemalja koje imaju svemirske misije na Mjesecu i 21. februara šalje jednu sondu.

Čini se da poduhvati poput ovog pokreću novo razdoblje, kako istraživanja Mjeseca, tako i istraživanja svemira uopšte. To novo razdoblje označeno je tzv. partnerstvom privatnog i javnog sektora (eng. PPP – Public-Private Partnership) u kojem nacionalne svemirske agencije rade zajedno s privatnim industrijama. U ovoj misiji učestvuje i izraelska vlada, ali je projekat, prije svega, finansiran privatnim filantropskim donacijama.

Izraelska sonda je nazvana Beresheet, što bi na hebrejskom značilo "na početku", a konstruisala ju je izraelska neprofitna kompanija SpaceIL koja je prikupila oko 100 miliona dolara za ovaj poduhvat.

Ovu organizaciju, koja je neka vrsta start-upa, osnovalo je troje mladih inženjera u Tel Avivu 2011. godine. Relativno brzo su prikupili dobar dio sredstava za ovaj poduhvat, a najznačajnija donacija, od 43 miliona dolara, došla je od Morrisa Kahna, južnoafričkog telekomunikacijskog milijardera koji je sada predsjednik SpaceIL-a. Misija je postala nacionalni projekat, a uključuje i Izraelsku svemirsku agenciju koja je finansijski učestvovala u projektu sa oko 2 miliona dolara.

Beresheet će se biti lansirana na raketi SpaceX Falcon 9 sa Cape Canaveral u Floridi, i sonda bi se trebala spustiti u područje Mjeseca zvano Mare Serenitatis, „More vedrine“, na sjevernoj Mjesečevoj hemisferi u aprilu. To je jedna od najmanjih sondi – njena masa iznosi oko 600kg, ali većina ove mase je zapravo gorivo. Kada sleti na Mjesec, sonda će imati oko 180kg.

Glavna misija izraelske sonde biće proučavanje prisutnosti magnetizma u stijenama Mjeseca, što je oduvijek intrigiralo naučnike s obzirom na to da Zemljin satelit nema magnetsko polje. Misija je jednostavna i trebala bi trajati samo dva dana, no, jasno je da samo slanje i spuštanje jednog ovakvog uređaja ima i snažan simbolički karakter. To je prva izraelska lunarna misija, čime se ova nacija pridružuje elitnom klubu zemalja koje vrše ovakve misije: SAD-u, Rusiji i Kini.

Ako misija uspije, izraelski model bi možda postao prihvatljiv i za druge zemlje, pri čemu su privatne kompanije zapravo isporučioci usluge. Bit ove misije leži upravo u novom poslovnom modelu izvodljivosti ovakvih poduhvata, jer premda je model već dugo poznat, nije se u ovakvom obliku upotrebljavao za istraživanja svemira.

Lansiranje sonde je predviđeno za 21. februar u 20:45 EST tj. 22.februar u 01:45 po UTC.