"Mi imamo, na određeni način, komunikaciju sa tim kampovima. Vidio sam da se u medijima špekuliše raznim brojevima. Čak idu i do 200 lica, neke cifre, ali ja govorim ono što smo mi provjerili i potvrdili – 26 lica. Vidjet ćemo da li je. To je posao u budućem, narednom periodu. Ja vjerujem da će biti još takvih lica, ali ne bih ni na koji način komentarisao ono što se špekuliše u javnosti, već govorim o činjenicama i zvanično provjerenim podacima. Vidjet ćemo, i dalje smo u komunikaciji sa tim kampovima dole. Vidjet ćemo kad, kako, na koji način ćemo u tehničkom smislu odraditi taj posao vezan za njihov prijem u BiH", kazao je Mektić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Podaci Radija Slobodna Evropa od ranije upućuju da je oko 30 osoba u kampu Roj, dok je broj bh. državljana u kampu Al-Hol nešto viši, riječ je oko 70 do 80 osoba, uključujući žene i djecu, kao i muškarce koji su u zatvorima.
Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić je u aprilu 2019. godine na pitanje o državljanima BiH u Siriji kazao da je u kampovima i zatvorima u Siriji ostalo oko 105 osoba, od čega najviše djece.
Kako do državljanstva BiH?
Arhiv - Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH
Koliko je među njima žena i djece, ministar sigurnosti nije znao reći "napamet", ali je potvrdio da su u tom broju 26 i muškarci i žene i djeca.
Što se tiče sudbine djece bh. državljana koja su rođena na teritorijima koje je nekad kontrolirala tzv. Islamska država, militantna skupina koja je na UN-ovoj listi terorističkih organizacija, ministar sigurnosti BiH je naglasio da će "BiH prihvatiti samo one osobe koji su državljani BiH, jer smo to obavezni".
"One osobe koji nisu državljani BiH nećemo prihvatati, jer nemamo nikakvu obavezu. I, uopšte, postavlja se pitanje zašto bismo mi nekoga prihvatali ko nema državljanstvo BiH", naglasio je Mektić.
Na pitanje može li se toj djeci izdati uvjerenje o državljanstvu BiH, rodni list i putni dokumenti dok su ona u kampovima u Siriji, Mektić je kazao da je "to stvar nekog upravnog postupka".
"Mi se ne bavimo time. Mi ne upisujemo, niti ispisujemo bilo koga u matične knjige. Kažem samo ako je dijete upisano ovdje i vodi se kao državljanin BiH, mi imamo obavezu prema takvoj djeci. Da li će porodica na neki način ili bilo ko, određene socijalne službe ili tako nešta, posredovati i pomagati oko regulisanja tog državljanstva… da budem iskren – mi se ne bavimo time", kazao je Mektić za Radio Slobodna Evropa.
Punomoć za državljanstvo
A woman walks with her children at a U.S.-backed Syrian Democratic Forces (SDF) screening area after being evacuated out of the last territory held by Islamic State militants, in the desert outside Baghuz, Syria, March 1, 2019.
Odvjetnik Azur Prnjavorac iz Tuzle, koji se duže od 25 godina bavi pravnim predmetima vezanim za državljanstvo Bosne i Hercegovine, kaže da uvjeti za dobivanje državljanstva BiH jasno kažu da, ako su oba roditelja državljani BiH, onda neka osoba može dobiti državljanstvo do kraja svog života, a ako je jedan, onda ukoliko podnese prijavu do 23. godine starosti.
Što se tiče djece bh. državljana rođenih u drugoj državi, uključujući i Siriju ili Irak, Prnjavorac kaže da "oni mogu, bez ikakvih problema, kada se vrate u BiH zatražiti državljanstvo u općini, odnosno matičnom uredu na osnovu svojih roditelja", ali i da ih se može upisati u matične knjige čak i ako nisu fizički u zemlji.
"Može, ukoliko imaju advokata kao zastupnika. Morala bi biti potpisana punomoć, ovjerena u Siriji kod notara, odnosno drugog nadležnog organa, i onda na osnovu punomoći advokat može izvršiti naknadni upis u matičnu knjigu rođenih i u knjigu državljana i sve ostalo. S tim, naravno, za njih se mora izdati putna isprava putem ambasade BiH u inostranstvu ili lično u BiH", pojasnio je za Radio Slobodna Evropa advokat Prnjavorac.
On je dodao da pravni zastupnik ne može za nekog drugog izvaditi ličnu kartu ili pasoš, već osoba mora lično to uraditi pošto se dijete slika, uzima se eventualno i otisak prsta i sve ono što je potrebno za izdavanje tih dokumenata.
"Dijete dobije uvjerenje o državljanstvu i rodni list. Sva ostala procedura oko izdavanja putne isprave ide preko ambasade", kazao je Prnjavorac.
Govoreći o djeci čiji su roditelji strani državljani, a koja se rode u BiH, kao primjerice djeca čiji su roditelji migranti i izbjeglice, Prnjavorac je pojasnio da "BiH nema principe ius soli, tzv. državljanstvo na osnovu rođenja, odnosno da niko ko se rodi u BiH ne može steći državljanstvo samim rođenjem u BiH".