"Ključno je da u Moskvi razumiju da će sankcije biti primijenjene automatski. Onog trenutka kada bude daljeg upada na suverenu ukrajiinsku teritoriju, te sankcije će biti uvedene", rekao je Džonson na konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Takođe je naglasio da je ruski predsjednik Vladimir Putin Ukrajini uperio pištolj u glavu da bi natjerao Zapad da izmjeni bezbjednosnu mapu Evrope, utvrđenu poslije perioda Hladnog rata, i upozorio da bi ruska invazija na Ukrajinu dovela do vojne i humanitarne katastrofe.
"Dalja ruska invazija na Ukrajiinu bila bi politička i humanitarna katastrofa, i po mom mišljenju, vojna katastrofa za Rusiju i svijet", istakao je Džonson. Poručio je da i da Rusija mora " da odstupi" od bilo kakve vojne akcije protiv Ukrajine i "izabere diplomatski put".
"Vjerujem da je to i dalje moguće. Naravno da žarko želimo dijalog, ali imamo spremne sankcije, pružamo vojnu podršku i inteziviraćemo ekonomsku saradnju", rekao je Džonson.
Naglasio je i da bi se Ukrajina suprotstavila invaziji.
"Možda najkorisnija stvar koju bi mogli da uradimo je da ruskoj javnosti, građanima u Rusiji koji razmišljaju o toj mogućnosti, prenesemo realnost da će se ukrajinska vojska boriti. U Ukrajini je pod oružjem 200.000 muškaraca i žena, pružiće veoma žestok i krvav otpor. Roditelji, majke u Rusiji bi trebalo da razmisle o toj činjenici", poručio je britanski premijer.
Zelenski je rekao da bi vojni konflikt sa Rusijom doveo do rata u Evropi. Ocijenio je međutim da niko ne može da predvidi šta će se dalje dogoditi u sporu Kijeva i Moskve.
U Kijevu je boravio i poljski premijer Mateuš Moravjecki koji je rekao da će Varšava pomoći Ukrajini kada je riječ o gasu, zalihama oružja, kao i humanitarnoj i ekonomskoj pomoći.
"Kada živite blizu suseda kao što je Rusija, imate osjećaj da ste u podnožju vulkana", rekao je Moravjecki i obećao Ukrajini artiljerijsku municiju, minobacače, pokretne sisteme za vazdušnu odbranu i dronove za nadzor.
Ukrajinski predsjednik potpisao je u utorak dekret o povećanju broja pripadnika oružanih snaga za 100.000 naredne tri godine i povećanje plata vojnika.
Zelenski je u obraćanju parlamentu pozvao poslanike da budu smireni i izbjegavaju paniku, ističući da nije naredio povećanje broja vojnika "zato što će uskoro biti rata, već da bi uskoro i u budućnosti bilo mira u Ukrajini".
Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika blizu granica Ukrajine, ali odbacuje optužbe da planira invaziju. Sjedinjene Države i njihovi saveznici upozorili su Moskvu da će joj biti uvedene oštre sankcije ako ponovo napadne Ukrajinu.
Ukrajinske oružane snage trenutno imaju oko 250.000 pripadnika, u poređenju sa ruskih 900.000.
Zapad je prošle nedelje formalno odbacio ruske zahtjeve da se zabrani članstvo Ukrajine u NATO i povuku snage alijanse iz istočne Evrope, dok je istovremeno saopštio da je spreman da razgovara o kontroli naoružanja i mjerama za izgradnju povjerenja.
Rusija još nije objavila naredne poteze, a iz Kremlja je poručeno da će Putin odgovoriti "kada bude smatrao da je to neophodno".
Ruski lider rekao je u utorak da SAD i NATO ignorisali glavne bezbjednosne zahtjeve Moskve, ali da je Rusija spremna za nastavak razgovora.
Putin je u utorak telefonom razgovarao sa italijanskim premijerom Marijom Dragijem, iz čijeg je kabineta saopšteno da su se dvojica lidera saglasili o potrebi da se pronađe "održivo i trajno" rješenje krize i obnovi "atmosfera uzajamnog povjerenja".
Dragi je, kako je saopšteno, naglasio važnost smanjenja tenzija u Ukrajini "u svjetlu ozbiljnih posljedica dalje eskalacije krize".
Uprkos razmiještanju ruskih snaga, Zelenski je više puta odbacio upozorenja SAD i NATO saveznika da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu u bilo kojem trenutku.
"Moramo biti ujedinjeni u unutrašnjoj politici. Možete da budete opozicija vladi, ali ne i opozicija Ukrajini. Možete da prezirete vladu, predsjednika, ali ne možete da prezirete svoj narod, izazivate paniku zarad političke koristi, držite ljude u stanju uzbune", poručio je ukrajinski predsjednik u parlamentu.