Vladine istrage otkrile su da su ruski hakeri upali u sandučiće Demokratskog nacionalnog komiteta i predsjedavajuće kampanje predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton i objavili interne dokumente. Ruska "fabrika trolova" stvorila je hiljade naloga na društvenim mrežama koje je koristila za interakciju s Amerikancima i oblikovanje političkog diskursa.
Ruska vlada pokušala je potkopati kandidaturu Clinton i ojačati njenog protivnika Donalda Trumpa, zaključila je američka obavještajna zajednica.
Riječi poput "dezinformacija" postale su uobičajene riječi u američkoj politici. Bilo je poziva kompanijama društvenih medija da poduzmu mjere protiv lažnih laži na internetu.
Osam godina kasnije, dok se Amerikanci pripremaju da izaberu svog predsjednika za naredne četiri godine u novembru, neki stručnjaci vjeruju da SAD nisu u boljoj poziciji da blokiraju dezinformacije nego 2016.
Kažu da je problem postao veći, politika je ušla u rasprave o dezinformacijama, a kompanije na društvenim mrežama sve više odbijaju moderiranje sadržaja.
"Postoji pravi strah da bismo se mogli vratiti u situaciju kao što je 2016., kada biste mogli imati stvarno miješanje trolova, stranog uplitanja u ove platforme", rekla je Shilpa Kannan, bivša voditeljica sadržaja na Twitteru (sada rebrendiran u X ). "I mnogi glasači dobijaju vijesti sa ovih platformi."
Ali kao i kod mnogih hitnih pitanja u Sjedinjenim Državama, ne slažu se svi da dezinformacije zapravo prijete zemlji.
Promjena okruženja
Kako počinju predsjedničke izbore, Amerikanci su oštro podijeljeni.
Ankete pokazuju da skoro trećina netačno vjeruje da je predsjednička trka 2020. bila poremećena prevarama. Bivši predsjednik Donald Trump – koji je izgubio te izbore i, prema anketama, vjerovatno će biti ovogodišnji republikanski kandidat – aktivno je promicao tu priču.
Dana 6. januara 2021. grupa njegovih pristalica upala je u američki Kapitol u pokušaju da zaustavi ratifikaciju rezultata iz 2020. godine, događaj čije tumačenje još uvijek dijeli američku javnost.
Na domaćem planu, teorije zavjere, laži i agresivne izjave postale su uobičajene u glavnoj američkoj politici, rekla je Sara Aniano, istraživačica dezinformacija u Anti-Defamation League.
Takozvani "Overtonov prozor", koji opisuje niz politički prihvatljivih opcija politike, promijenjen je 2016. godine, rekla je ona za Glas Amerike. "Od tada", rekla je, "svjedoci smo normalizacije neke zaista gadne retorike i lažnih narativa."
U inostranstvu, Sjedinjene Države se suočavaju sa rivalima koji bi možda željeli da utiču na ishod glasanja.
Čini se da je ta opasnost na radaru Bijele kuće. U novembru je predsjednik Joe Biden pokrenuo to pitanje s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i dobio od njega uvjeravanja da se Peking neće miješati u izbore 2024. godine, izvijestio je CNN .
Predsjednik Joe Biden i predsjednik Kine Xi Jinping šetaju vrtovima na imanju Filoli u Woodsideu, Kalifornija, 15. novembra 2023.
U cyber prostoru i svijetu tehnologije, okoliš se također mijenja.
Američka agencija za cyber sigurnost i sigurnost infrastrukture izrazila je zabrinutost da bi brzo razvijajuća generativna umjetna inteligencija mogla "pojačati postojeće rizike za izbornu infrastrukturu".
U međuvremenu, kompanije društvenih medija povlače napore da moderiraju informacije koje se dijele na njihovim platformama, navodi medijska neprofitna organizacija Free Press.
Ovo je "stvorilo toksično online okruženje koje je ranjivo na eksploataciju od strane antidemokratskih snaga, bijelih suprematista i drugih loših aktera", navodi organizacija u decembarskom izveštaju .
Iako je ova promjena u politici umjerenosti ponekad ideološka - Elon Musk, vlasnik X-a, javno se zalagao za manje ograničenja govora - češće je ekonomska.
Počevši od prošle godine, tehnološke kompanije su otpustile preko 200.000 zaposlenih , uključujući i one koji su odgovorni za moderiranje sadržaja.
Politika se uključuje
Ali kako je prijetnja dezinformacijama dobila više pažnje, ona je također postala sve više politizirana.
2022. godine, Bidenova administracija pokrenula je Odbor za upravljanje dezinformacijama, entitet pod Odjelom za domovinsku sigurnost (DHS) koji je zadužen za koordinaciju napora da se suprotstavi obmanjujućim ili lažnim informacijama na internetu.
Stvaranje inače opskurnog vladinog entiteta pokazalo se izuzetno kontroverznim.
Najveći republikanci u komitetima za domovinsku sigurnost i obavještajne službe Predstavničkog doma pisali su DHS-u tražeći više informacija o malo poznatom, novom entitetu. Senator Mitt Romney, republikanac iz Jute, rekao je da stvaranje odbora "poručuje svijetu da ćemo širiti propagandu unutar naše zemlje".
Senator Josh Hawley, republikanac iz Missourija, napisao je na Twitteru da je "Domovinska sigurnost odlučila da policijski govor Amerikanaca bude glavni prioritet".
Nina Jankowicz, stručnjakinja za dezinformacije izabrana da vodi odbor, poriče da je njegova svrha bila cenzura Amerikanaca. Usred kontroverze, rekla je da se suočila s talasom uznemiravanja, pa čak i prijetnjama smrću.
Nakon samo nekoliko sedmica u odboru, dala je ostavku. Odbor je kasnije raspušten.
Od tada je tema dezinformacija ostala kontroverzna. U februaru 2023. Pravosudni komitet Predstavničkog doma pod vodstvom republikanaca pozvao je na sud dokumente pet velikih tehnoloških kompanija u sklopu istrage o tome da li su u dosluhu s Bidenovom administracijom radi cenzuriranja konzervativnog govora.
Nisu samo izabrani lideri ti koji su zabrinuti zbog toga kako se vlada i društvene mreže odlučuju da se pozabave dezinformacijama.
Jankowicz vjeruje da uplitanje stranačke politike u napore da se spriječi širenje dezinformacija otežava kompanijama društvenih medija moderiranje lažnog i toksičnog sadržaja.
„Oni su destimulisani da rade pravu stvar“, rekla je ona.
Ali Aaron Terr, direktor javnog zagovaranja u Fondaciji za prava pojedinca i izražavanje (FIRE), nestranačkoj organizaciji za građanske slobode, ne slaže se s tim.
On vjeruje da, ako je vlada ovlaštena da se bori protiv dezinformacija, političari mogu smatrati ideje s kojima se ne slažu lažima i krenuti da ih izbace iz javnog diskursa. To bi imalo zastrašujući efekat na javnu debatu, rekao je za Glas Amerike.
"Kakva god da postoji zabrinutost oko dezinformacija, nema razloga vjerovati da to opravdava ukidanje naših osnovnih građanskih sloboda", rekao je Terr.
Društveni mediji
Kao što Prvi amandman garantuje Amerikancima pravo na slobodu govora, on takođe garantuje pravo kompanijama društvenih medija da vrše uređivačku diskreciju.
Kažu da upravo to rade i ne slažu se s ocjenom koju su bacili na suzbijanje dezinformacija.
Glas Amerike je zatražio komentar od četiri velike društvene mreže: Meta (Facebook, Instagram), YouTube, TikTok i X. Sa izuzetkom X, koji obično ne odgovara na upite medija, svi su odgovorili i iznijeli svoje strategije za borbu protiv laži.
"Uvelike smo uložili u politike i sisteme koji povezuju ljude sa visokokvalitetnim izbornim sadržajem", rekla je Ivy Choi, glasnogovornica YouTube-a u e-poruci. "Sadržaj koji obmanjuje birače o tome kako glasati ili potiče miješanje u demokratski proces je zabranjen, a mi rigorozno provodimo naše Smjernice zajednice, koje se primjenjuju na sve vrste sadržaja, uključujući izbore."
Iako se YouTube ranije suočio s kritikama zbog algoritma koji korisnicima može preporučiti sve ekstremnije sadržaje, kompanija poriče da tako funkcionira. Čoi je za Glas Amerike rekla da sistem preporuka platforme "na vidnom mjestu prikazuje vijesti o izborima i informacije iz autoritativnih izvora".
"Naša posvećenost podršci izborima 2024. je čvrsta, a naši timovi fokusirani na izbore ostaju na oprezu", rekla je ona.
Meta je VOA uputio na publikaciju u kojoj su navedeni njeni napori da se suprotstavi izbornim dezinformacijama .
“Imamo oko 40.000 ljudi koji rade na sigurnosti i sigurnosti, s više od 20 milijardi dolara uloženih u timove i tehnologiju u ovoj oblasti od 2016. godine”, napisala je kompanija u tom dokumentu. „Iako je veći dio našeg pristupa ostao dosljedan već neko vrijeme, mi se kontinuirano prilagođavamo kako bismo osigurali da smo na vrhu novih izazova, uključujući korištenje umjetne inteligencije."
Kompanija je takođe istakla svoju politiku transparentnosti u vezi sa političkim oglasima. Meta će blokirati nove političke i društvene reklame tokom posljednje sedmice predsjedničke kampanje. Također sada zahtijeva od oglašivača da otkriju kada koriste AI za promjenu realističnih slika, videa ili zvuka u političkom oglasu.
Iako X nije odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar, kompanija je ranije rekla da ažurira svoju politiku tokom izbora kako bi spriječila sadržaj koji bi "mogao zastrašiti ili prevariti ljude da se odreknu svog prava na učešće u građanskom procesu". Svoj pristup štetnom sadržaju karakteriše kao "slobodu govora, a ne doseg" - što znači da X neće nužno uklanjati postove koji krše njegove uslove pružanja usluge, već će ograničiti njihovu vidljivost i javno ih etiketirati.
Od svih platformi društvenih medija, TikTok je specifičan. Aplikacija je stigla u Sjedinjene Države tek nakon izbora 2016. godine. Od tada je njegova popularnost naglo porasla, posebno među mladima. Američka vlada razmatra zabranu aplikacije u kineskom vlasništvu zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.
Za razliku od drugih društvenih medija, TikTok zabranjuje političke oglase. Portparol je rekao da kompanija ne dozvoljava dezinformacije o građanskim i izbornim procesima i da ih uklanja sa platforme. TikTok također radi s provjeravačima činjenica kako bi procijenio tačnost sadržaja i usmjerava korisnike na pouzdane informacije o glasanju. Platforma zabranjuje sadržaj političara generiran umjetnom inteligencijom i zahtijeva od kreatora da označe realističan sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, dodao je portparol.
Ali da li je to dovoljno?
Bivši zaposlenik Twitter-a Kannan brine da nije - "posebno u ključnoj godini kao što je 2024., kada će milijarde ljudi glasati".
U međuvremenu, drugi Amerikanci strahuju da bi se slobodna politička debata mogla izgubiti u borbi protiv namjernih laži.