Dvije zemlje, koje se graniče sa Izraelom i dijele granicu za Gazom i okupiranom Zapadnom obalom, odbile su da pruže utočište. U Jordanu već postoji velika palestinska populacija.
Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sissi iznio je oštar komentar da cilj aktuelnog sukoba nije samo borba protiv Hamasa, već i "pokušaj da se civili natjeraju da migriraju u Egipat" i da to može da ugrozi mir u regionu.
Jordanski kralj Abdullah II je poslao sličnu poruku - "ne izbjeglicama u Jordanu i Egiptu".
Ovakav stav ukorijenjen je u strahu da Izrael želi trajno da protjera Palestince u susjedne zemlje i da anulira njihove zahtjeve za državom.
El-Sissi kaže i da bi masovni egzodus mogao da uzrokuje dolazak militanata na Sinajsko poluostrvo, odakle mogu da napadaju Izrael - i ugroze mir 40-godišnji mirovni sporazum između dvije zemlje.
Historija raseljavanja
Raseljavanje je velika tema u palestinskoj historiji. Procjenjuje se da je u ratu oko stvaranja Izraela 1948. više od 700.000 Palestinaca bilo izbačeno ili je pobjeglo sa teritorije današnjeg Izraela. Palestinci taj događaj zovu "nakba", arapska riječ za "katastrofu".
U Jomkipurskom ratu 1967, kada je Izrael zauzeo Zapadnu obalu i Gazu, više od 300.000 Palestinaca je pobjeglo, najvećim dijelom u Jordan.
Broj izbjeglica je vremenom porastao na blizu 6 miliona, a većina živi u kampovima na Zapadnoj obali, u Gazi, Libanu, Siriji i Jordanu. Dijaspora je išla i dalje, pa neki žive u zalivskim državama ili na Zapadu.
Pošto su borbe 1948. zaustavljene, Izrael je odbio da dozvoli izbjeglicama da se vrate svojim kućama. Od tada, Izrael je odbacivao zahtjev da se povratak izbjeglica uključi u mirovni sporazum, uz obrazloženje da će ugroziti jevrejsku većinu.
Egipat se plaši da će se historija ponoviti i da će veliki dio Palestinaca iz Gaze ponovo završiti u toj zemlji.
Raseljeni ljudi u skloništu Agencije UN za palestinske izbjeglice u južnom dijelu Pojasa Gaze. (Foto: Mahmud Hams/AFP)
Bez garancija za povratak
Garancija nema jer, dijelom, nema jasnog scenarija kako će se ovaj rat završiti.
Izrael kaže da želi da uništi Hamas zbog napada na gradove na jugu, ali nije rečeno šta će biti poslije niti ko će upravljati Gazom. I zbog toga postoji zabrinutost da bi ponovo mogao da okupira Gazu, što bi bilo varnica za dalji sukob.
Izraelska vojska kaže da će Palestincima koji su poslušali naređenje da se sklone sa sjevera na jug Gaze, biti dozvoljeno da se vrate kućama kada se rat završi.
Ali, Egipat u to nije siguran.
El-Sissi kaže da bi borbe mogle da traju godinama, ako Izrael procijeni da nije dovoljno uništio ekstremiste. On je predložio da Izrael smjesti Palestince u pustinju Negev, koja se graniči sa pojasom Gaze, dok ne završi vojnu akciju.
"Nejasne namjere Izraela u vezi sa Gazom i evakuacija populacije je već problematična sama po sebi. I pojačava strahovanja u susjednim zemljama", kaže Ricardo Fabiani, direktor Projekta za sjevernu Afriku.
"Svi historijski događaji ukazuju na to da Palestinci ne mogu da se vrate kada jednom budu natjerani da napuste svoju teritoriju", kaže H.A. Hellyer iz Carnegie fondacije za mir. "Egipat neće da bude saučesnik etničkog čišćenja u Gazi."
Zabrinutost zbog Hamasa
Egipat strahuje da bi masovni egzodus mogao da dovede Hamas ili druge palestinske militante na njegovu teritoriju, gdje se već vode borbe protiv islamističkih ekstremista.
Egipat je podržao izraelsku blokadu Gaze otkako je Hamas preuzeo kontrolu nad teritorijom 2007. godine, strogo kontrolišući protok robe i ljudi. Također je uništen dio podzemnih tunela koji je Hamas koristio za krijumčarenje u Gazu.
Fabiani smatra da Egipat ne želi da u svojim rukama ima još jedan bezbjednosni problem, u već problematičnom regionu.
Egipatski predsjednik upozorio je i na potencijalni krah mirovnog sporazuma Izraela i Egipta 1979. i kaže da bi, ako dođu palestinski militanti, Sinaj postao baza napada na Izrael - koji bi onda morao da se brani i napao bi Egipat.