„Već duže od mjesec dana se na području Federacije BiH kroz krizne štabove Federalnog i kantonalnih ministarstava zdravstva u saradnji sa zdravstvenim ustanovama intenzivno provode potrebne aktivnosti i poduzimaju mjere pojačanog epidemiološkog nadzora na graničnim prijelazima, ali i unutar FBiH, u cilju ranog otkrivanja slučajeva oboljenja COVID-19.“, kaže se u saopštenju Federalnog ministarstva zdravstva. Iz zdravstvenih institucija na cijeloj teritoriji BiH stižu informacije kako testova na novi koronavirus SARS-CoV-2 ima te kako su uspostavljeni protokoli za ovu situaciju.
Simptomi i ozbiljnost infekcije
Virus se brzo širi i BiH je 87. zemlja u kojoj se pojavio virus, a razlog tome je i činjenica da zdravstveni sistemi ne mogu izdvojiti osobe koje ne pokazuju simptome bolesti, iako su infektivne. „Nametanje ograničenja putovanja i pregledavanje putnika trebali bi biti dio strategije, ali nisu dovoljni, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor programa SZO za hitna stanja u zdravstvu, za Reuters.
"Zemlje koje su se isključivo oslanjale na ograničenja putovanja kao jedinu javnozdravstvenu intervenciju nisu tako dobro postupile, jer su neki slučajevi prošli neopaženo", rekao je.
Sama infekcija COVID-19 se po simptomima ne razlikuje puno od drugih respiratornih infekcija, naročito gripe i simptomi uključuju groznicu, pojavu visoke temperature, umor, opštu iscrpljenost i suhi kašalj. Kod nekih osoba javljaju se bolovi, začepljenje nosa, a prvi simptomi su blagi – curenje nosa, kašalj. Prema podacima SZO, 1 od 6 osoba (oko 16%) dobije ozbiljniji oblik bolesti i ima teškoće sa disanjem. Infekcija je naročito opasna za starije ljude sa već postojećim hroničnim bolestima kardi-vaskularnog sistema, poput dijabetesa, srčanih problema i visokog pritiska.
Od početnih procjena smrtnosti usljed ove infekcije koje su se kretale oko 2%, SZO je u prošli utorak izvijestila kako je smrtnost od ove infekcije za sada nešto viša i iznosi 3.4%. Sezonska gripa ima nižu stopu letaliteta, koji je oko 0.1%. Broj oboljelih širom svijeta na dan 8.3.2020. iznosi 107 758 , od toga je bilo 3658 smrtnih slučajeva, dok se 60 660 osoba oporavilo.
U Finalnom izvještaju SZO, u kojem je 25 stručnjaka krajem februara dalo svoje nalaze o novoj infekciji nakon istraživanja karakteristika epidemije u Kini, navodi se sljedeće:
-najveći broj slučajeva infekcije (78-85%) je infekcija unutar porodice, usljed bliskog kontakta i kapljičnog načina prenošenja infekcije;
-oko 20% oboljelih je moralo biti hospitalizirano;
-oko 5% oboljelih je imalo tešku kliničku sliku u kojoj je potrebno korištenje respiratora;
-još oko 15% je dobilo oblik komplikovane infekcije zbog koje im je potrebno da udišu visoko koncentrisan kisik nekoliko dana
-do oporavka može proći 3-6 sedmica;
-smrtnost u Kini kod onih koji imaju već postojeće srčane probleme iznosi 13.2%, dijabetičara 9.2%, a osoba sa visokim krvnim pritiskom 8.4%;
-najveća smrtnost je kod ljudi iznad 80 godina.
Mjere zaštite
A woman wears a mask as she stands on an escalator inside Central train station, in Milan, Italy, Sunday, March 8, 2020.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva kažu kako ne mogu dovoljno naglasiti važnost nekoliko vrlo jednostavnih mjera te kako je od iznimne važnosti da se svi građani ponašaju odgovorno i pridržavaju najefikasnijih mjera kojima mogu zaštiti sebe i druge od respiratornih infekcija, uključujući i novu infekciju. Te mjere uključuju:
-često i temeljito prati ruke sapunom i vodom (najmanje 20 sekundi) ili sredstvima za čišćenje ruku na bazi alkohola (min.69%) jer ova sredstva uništavaju virus;
-potrebno je držati distancu od najmanje jedan metar između vas i drugih ljudi, posebno onih koji kašlju i kišu jer se kašljanjem i kihanjem izbacuju kapljice koje mogu sadržavati virus - ako ste preblizu možete udahnuti te kapljice uključujući COVID-19 virus ako je osoba koja kašlje zaražena;
-izbjegavati dodirivati oči, nos i usta rukama jer njima dodirujemo brojne površine i rukama možemo pokupiti i viruse. Kontaminiranim rukama virus možemo prenijeti do očiju, nosa i usta odakle virus može ući u organizam i izazvati oboljenje;
-Pridržavati se respiratorne higijene - prilikom kašljanja ili kihanja trebate pokriti usta i nos unutrašnjom stranom lakta ili jednokratnom maramicom koju nakon korištenja bacate u kantu za otpatke i perete ruke.
Iz zdravstvenih institucija mole da građani ne idu u Domove zdravlja ako sumnjaju na ovu infekciju, kako bi se smanjila mogućnost širenje, nego da nazovu svoj porodičnog ljekara ili nadležnu instituciju u mjestu boravka (Domovi zdravlja).
Šta znamo o virusu?
Radi se o kapljičnoj infekciji i nije je moguće prenijeti hranom. Potreban je bliski odnos sa osobom, na manjoj udaljenosti, da bi postojala mogućnost infekcije te stoga obično budu inficirani članovi porodice. Ne može se prenijeti preko uobičajenih kućnih ljubimaca kakvi su pse, mačke i ptice.
Virus na različitim površinama može preživjeti od nekoliko sati do čak nekoliko dana te je preporuka dezinfikovati površine poput stolova, mobilnih telefona i slično.
Antibiotici nisu djelotvorni protiv ove infekcije, s obzirom da je riječ o virusnoj, a ne bakterijskoj bolesti, kao ni „narodni“ lijekovi i prakse, poput herbalne medicine i pušenja.
Uobičajeni period inkubacije za novi virus iznosi oko 5 dana, ali se može kretati od 1 do 14 dana. Osobe koje ne pokazuju simptome mogu biti infektivne i zaraziti druge.
Žene rjeđe umiru od ove infekcije, odnosno, smrtnost među ženama je manja (1.7% u odnosu na 2.8% među muškarcima), a naučnici to pokušavaju objašnjavaju činjenicom da se gen koji kodira protein-receptor pomoću kojeg SARS-CoV-2 ulazi u ljudske ćelije nalazi na X hromosomu. Muškarci imaju samo jedan X hromosom i tako samo jednu varijantu ovog gena. Ova teza još uvijek nije sasvima jasna, ali drugi smatraju da je to više zbog toga što u Kini muškarci više puše i više imaju koronarne bolesti od žena te su podložniji komplikacijama i težim oblicima infekcije. Ipak, ni žene ni djeca nisu otporni na ovu infekciju.
Još uvijek ne postoji vakcina niti lijek za ovu infekciju, ali nekoliko kompanija i instituta rade na razvoju i testiranju ovih sredstava, između ostalog Johnson&Johnson, Sanofi, američka vojska i Moderna Inc.
Šta ne znamo?
A medic helps another backup an ambulance at the Life Care Center of Kirkland, the long-term care facility linked to several confirmed coronavirus cases in the state, in Kirkland, Washington, U.S. March 7, 2020. REUTERS/David Ryder
Trenutno niko ne može predvidjeti kako će se virus ponašati – da li će nestati sa dolaskom toplijeg vremena, kako će se ponašati na južnoj hemisferi i da li će prerasti u još jednu respiratornu infekciju koju očekujemo sezonski. SZO se ograđuje od ovih procjena.
Nismo sigurni ni u podatke o letalitetu, odnosno smrtnosti od COVID-19, ono što se obično nazva Case fatality rate (CFR). To je odnos mrtvih naspram broja slučajeva, pomnožen sa 100 i nije isto što i mortalitet, koji predstavlja mjeru broja smrtnih sluačjeva u određenoj populaciji na određen broj ljudi (recimo 1000 ili 100 000) u određeno vrijeme. Trenutne procjene letaliteta su oko 3.4%, a u Italiji iznosi i 4.96%. Međutim, mnogi stručnjaci naglašavaju kako je ovaj broj izračunat samo na broj potvrđenih slučajeva, a da je broj stvarnih, neregistrovanih slučajeva veći te, kada bi se oni ukalkulisali, letalitet bi bio niži.
Neki bi rekli da su sve ovo predviđanja, a ne stroga nauka, međutim, nauka je upravo to – ljudska djelatnost koja se bavi predviđanjima i kalkulacijama, kako bismo mogli izračunati probabilnost određenog scenarija.
Ipak, ovo nije utješno i ne znači da je COVID-19 blaga bolest. Čak ni sezonska gripa, s kojom novu respiratornu infekciju često upoređuju, nije blaga bolest i zbog velikog broja slučajeva u populaciji, broj smrtnih slučajeva kao posljedica sezonske gripe nije mali.
Treba se zapitati koliko bi ljudi moralo biti inficirano COVID-19 da bi letalitet bio približan letalitetu od sezonske gripe. Uzmimo za primjer Italiju, koa je u Evropi najteže prošla sa novim virusom SARS-CoV-2. U Italiji je do 8. marta zabilježeno 7375 slučaja infekcije, a 366 smrtna slučaja. Da bi letalitet, CFR, iznosio 0.1, moralo bi biti 366 000 blagih, neregistrovanih slučajeva. Globalno, to bi značilo da bi bilo oko 3.5 miliona neregistrovanih slučajeva u svijetu. Da li je moguće da ima ovoliko slučajeva koji su „ispod radara“? Moguće je, ali malo vjerovatno. Najvjerovatnije je da će se letalitet od COVID-19 spustiti na neki manji broj, ali će opet biti značajno veći nego letalitet od sezonske gripe. U Južnoj Koreji je ovaj broj 0.68%, jer su tamo proveli prilično rigorozna testiranja i mnogo više ljudi je testirano, imali su blage simptome. Tamo je testirano oko 140 000 ljudi i otkriveno je nešto preko 7000 slučajeva, s 50 smrtnih ishoda.
Također, radi se o bolesti koja je prilično infektivna, iako broj koji pokazuje njenu infektivnost još ne ne znamo precizno. Ljudi su, izgleda, infektivni i kada ne pokazuju simptome, ali i nakon preležane bolesti. Sve to doprinosi tome da će incidencija i prevalencija ove bolesti biti relativno visoke, a time i broj smrtnih slučajava. Stoga nikako nije umjesto govoriti o ovoj bolesti kao „malo težoj gripi“.
SZO još ne priznaje da postoje dva soja virusa SARS-CoV-2 , ali kineski naučnici su 3. marta objavili rad u National Science Review da izgleda postoje dva tipa cirkulirajućeg virusa – L i S tip i da se čini kako L, koji je evoluirao od S nedugo nakon prelaza sa neke životinje na čovjeka, izaziva nešto teži oblik bolesti. Vodeći virolozi još raspravljaju o tome da li su identifikovane razlike kod virusa zaista dovoljno velike da možemo govoriti o dva tipa virusa SARS-CoV-2.
Također, još ne znamo kakva oštećenja tkiva izaziva ovaj virus. Prema obdukciji jedne starije žene, zaključeno je da virus izaziva oštećenja tkia pluća. Ovdje se radi o tome da usljed oštećenja infekcijom ožiljčano tkivo zamjenjuje plemenito originalno tkivo pluća, baš kao što se javljaju ožiljci na koži nakon povreda. Fibrozu može izazvati i gripa te druge infekcije, a naučnici su stepen oštećenja tkiva poredili sa onim što se viđa kod infekcije SARS-om i pri AIDS. Ovo, treba dobro naglasiti, ne znači da je novi virus kombinacija SARS i HIV, niti da je jednako opasan kao ovi virusi, a naročito ne da je nastao spajanjem ova dva virusa, nego, jednostavno, da je njegov efekat na pluća u nekim slučajevima, vrlo ozbiljan.
Da li se trebamo bojati COVID-19?
People wear protective face masks at a subway after reports of the coronavirus in Sao Paulo, Brazil, March 6, 2020. REUTERS/Rahel Patrasso
Jedna zdrava, mala doza straha koja potiče na oprez i strogo pridržavanje mjera koje je SZO preporučila u slučaju nove infekcije je itetako korisna. Odsustvo straha i neshvatanje ozbiljnosti trenutne situacije, kao i ublažavanje informacija mogu biti kontraproduktivna jer građani onda neće provoditi potrebne mjere. Tumačenja kako je mala vjerovatnoća da se neko zarazi i umre od COVID-19 nepotrebno stišavaju unutrašnji sistem alarmiranja i, sudeći prema trenutnim brojkama i širenju zaraze – čak nisu ni tačna.
Prema Worldometer, na datum 8.3.2020. ima oko 44 890 aktivnih slučajeva COVID-19, a 6125 (14%) ozbiljnih, kritičnih slučajeva.
Ne treba paničiti i treba se pridržavati mjera koje je preporučila SZO, a državne zdravstvene institucije istakle. Naime, velika je razlika od doze straha koja tjera na oprez i panike u kojoj donosimo nerazborite odluke. Trenutno nemamo vakcinu niti lijek koji ublažava i skraćuje tok bolesti, kao što imamo za gripu i infekcija nam je nova, te ima razloga da budemo zabrinuti.
U Italiji je 16 miliona ljudi u nekoliko regija pod karantinom, a u jednom danu, 8. marta, zabilježeno je 133 smrtnih slučajeva. U Njemačkoj ima nešto preko 1000 slučajeva, ali za sada nije bilo smrtnih slučajeva. Naime, njemački zdravstveni sistem ne pati od manjka opreme, naročito respiratora, koji su se pokazali krucijalnim u spašavanju života u teškim slučajevima. Pokazalo se kako je suportivna terapija, postojanje dovoljno kreveta u bolnicama i o dovoljno respiratora ključ za smanjenje broja smrtnih slučajeva.
Nažalost, u našoj zemlji je manjak opreme i ljudstva, pitanje je koliko respiratora postoji, a treba znati da jedna osoba oboljela od COVID-19 može zauzeti respirator i nekoliko sedmica, u najboljem slučaju, nekoliko dana.
U slučaju eskalacije epidemije, jedino dobro spremni i opremljeni sistemi mogu računati na nešto manji broj fatalnih slučajeva. Stoga trebamo biti oprezni i štititi se maksimalno preventivnim mjerama.