Njih dvojica prisustvuju sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, čija je tema situacija na terenu u Ukrajini i napori da se dostave humanitarna pomoć i oružje.
Ruska invazija na Ukrajinu od 24. februara izazvala je rast cijena hrane i povećala rizik od gladi u mnogim dijelovima svijeta.
Ministri spoljnih poslova G7 sastali su se Njemačkoj i pozvali rusku vladu da prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica, đubriva i drugih poljoprivrednih proizvoda.
Blinken i ministri spoljnih poslova NATO-a takođe planiraju da razgovaraju o odluci finskih lidera da podnesu zahtjev za ulazak u NATO.
SAD su rekle da će podržati i Finske i Švedske prijave za pridruživanje transatlantskom bezbjednosnom savezu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je finskog predsjednika Saulija Ninista da bi svaki pokušaj Helsinkija da se pridruži NATO-u štetio bilateralnim odnosima. Lideri Finske smatraju da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja bezbjednosti njihove zemlje, pošto Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan također je izrazio zabrinutost zbog pridruživanja Finske i Švedske Alijansi, uz obrazloženje da dvije nordijske zemlje podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra neprijateljskom organizacijom.
Državni sekretar Blinken rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom o strahovanjima Ankare i da je uvjeren da je moguće postići konsenzus.
"Ne želim da govorim o detaljima razgovora koje smo imali, ali mogu da kažem da postoji široka podrška pridruživanju Finske i Švedske Alijansi", kazao je Blinken."Ako je to što one žele, uvjeren sam da ćemo postići konsenzus."