Visoki američki diplomata je također ponovio američku posvećenost miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza usred promjene kineskog pristupa Tajvanu.
Kina smatra da status quo "više nije prihvatljiv" i nastoji da samoupravnu demokratiju stavi pod kontrolu Pekinga "u mnogo bržem vremenskom roku" i možda silom, rekao je Blinken.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je Kongres Komunističke partije Kine spreman da ovog mjeseca uruči treći petogodišnji mandat generalnom sekretaru Komunističke partije Xi Jinpingu.
"Konkurentski aspekt (odnosa SAD-Kina) je prvi i središnji", rekao je Blinken u ponedjeljak tokom rasprave s bivšom državnom sekretaricom Condoleezzom Rice u Stanfordu u Kaliforniji.
"Vidjeli smo kako se posljednjih godina pojavljuje sasvim drugačija Kina pod vodstvom Xi Jinpinga. Kod kuće je represivnija. Agresivnija je u inostranstvu i u mnogim slučajevima to predstavlja izazov za naše interese, kao i za naše vrijednosti", rekao je Blinken.
Strategija nacionalne sigurnosti Bijele kuće identificira Kinu kao žestokog konkurenta Sjedinjenim Državama.
Ali Blinken je dodao da je neke od "velikih problema" poput klime i globalnog zdravlja "mnogo teže riješiti" ako SAD i Kina "stvarno nisu uključene" u saradnju.
Kineski predsjednik Xi Jinping govori tokom ceremonije otvaranja 20. Nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine, u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, Kina, 16. oktobra 2022. (Foto: Reuters/Thomas Peter)
Xi je u Pekingu iznio 15 glavnih tačaka u govoru pred skoro 2.300 delegata Komunističke partije u nedjelju, obećavajući da će "odlučno čuvati nacionalnu bezbjednost i društvenu stabilnost", ostvariti modernizaciju kineske vojske i zalagati se za ujedinjenje "otadžbine". Xi je mislio na stavljanje Tajvana pod kontrolu Kine.
"Odlučno smo vodili veliku borbu protiv separatizma i uplitanja, pokazujući našu snažnu odlučnost i sposobnost da zaštitimo državni suverenitet i teritorijalni integritet i suprotstavimo se nezavisnosti Tajvana", rekao je Xi.
Na Stanfordu, Blinken je upozorio na zastrašujuće posljedice ako dođe do vojnog sukoba u Tajvanskom moreuzu.
"Količina komercijalnog saobraćaja koji svakoga dana ide do (Tajvanskog) moreuza i utjecaj na ekonomije širom svijeta je ogroman. Ako bi to bilo poremećeno usljed krize, trpjele bi zemlje širom svijeta”, rekao je Blinken.
Glavni američki diplomata je također dodao da bi, ako bi proizvodnja poluvodiča na Tajvanu bila poremećena zbog krize, došlo do "ekonomske krize širom svijeta".
"Xi Jinping je odveo Kinu od autoritarizma do oblika tehno totalitarizma", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Isntituta Kissinger Wilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.
Daly predviđa još "izolovaniju" Kinu koja se izoluje od "stranih ideja" i "stranih uticaja" pod Xijevim vodstvom u narednim godinama.
"Odnosi između SAD i Kine su niži nego što su ikada bili od uspostavljanja odnosa 1979. godine, a po mom mišljenju, oni još nisu našli dno“, rekao je Daly za Glas Amerike.
Miles Yu, bivši viši savjetnik State Departmenta, a sada direktor Kineskog centra na Hudson institutu, rekao je za Glas Amerike da ne očekuje nikakva iznenađenja od 20. Kongresa Kine i da je Xi na putu do trećeg petogodišnjeg mandata.
U nedavnoj izjavi, senatori Bob Menendez i Jim Risch, predsjedavajući i visoko rangirani član Komiteta za vanjske poslove, rekli su kako "Xi Jinping učvršćuje svoju moć" i da će"široko rasprostranjena kampanja Komunističke partije ugnjetavanja i ekonomske nestabilnosti biti nastavljena".