U svom pismu Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt navode da su kao bivši visoki predstavnici u BiH duboko zabrinuti što se, kako navode, Hrvatska neprestano miješa u političke poslove BiH, navodeći kao primjer nedavni pokušaj negiranja legitimnosti izbora Željka Komšićaza člana Predsjedništva BiH.
"Odluka Ustavnog suda iz 2016. o Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini ('slučaj Ljubić') odnosi se na Dom naroda u Federaciji BiH, a ne na izbor Predsjedništva BiH. Pogrešan narativ o 'slučaju Ljubić' koristi se kao argument protiv legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića. Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske, zajedno s Draganom Čovićem, čelnikom HDZ BiH, tvrde da je izbor Komšića bio nelegitiman i protuustavan. Ipak, niti Ustav BiH, niti izborni zakon BiH ne tvrde da članovi Predsjedništva moraju izabrati članovi njihove 'vlastite skupine'", navodi se u pismu i dodaje da izborna pravila za Predsjedništvo BiH, kako se primjenjuju na FBiH, pružaju „rijedak mehanizam za unakrsno glasovanje koji ima za cilj poticanje umjerenosti nad platformama podjela“.
Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt navode kako je od najveće važnosti da se na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a ovog mjeseca pošalje jasna poruka da svaka izborna reforma treba imati za cilj učiniti BiH koherentnijom i funkcionalnijom, da je najvažniji prioritet formiranje vlasti u BiH, da su granice BiH nepovredive te da se Hrvatska ne bi trebala miješati u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine.
"Također, pozivamo Europsku komisiju da što je prije moguće objavi svoje mišljenje o zahtjevu za članstvo BiH. Mišljenje Komisije treba naglasiti važnost prava svih građana kao pojedinaca, potičući političare BiH da rade na unapređenju tih prava kako bi unaprijedili proces pridruživanja EU", zaključuje se u pismu trojice bivših visokih predstavnika u BiH.