Linkovi

Između dejtonskog naslijeđa i evropske perspektive


Zastava EU u zgradi Delegacije EU u Sarajevu

Dok poput mantre ponavljaju tezu da put ka EU nema alternativu, politički lideri u BiH slijepo se drže dejtonskih ograničenja.

Put Bosne i Hercegovine je prema Evropskoj uniji i on nema alternativu. Dok poput mantre ponavljaju ovu tezu, politički lideri u BiH slijepo se drže dejtonskih ograničenja, sa minimumom konstruktivnih rješenja i stvarnog napretka. Tako je zemlja ostala u procjepu između nacionalnog, što je nasljeđe Dejtona, i građanskog, što je evropska perspektiva. Pri tome, susjedne zemlje, koristeći svoju poziciju čine sve da utiču na promjene u pravcu koji odgovara njima, i političkoj eliti koju podržavaju, a ne građanima BiH.

Dok uveliko radi da se na uspostavi reformi kako bi predala zahtjev za kandidatski status, Bosna i Hercegovina ni 23 godine kasnije ne može se odmaći od dejtonskog puta. Ostala je zarobljena između nacionalnog i građanskog, smatra nekadašnji visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak. Te dvije realnosti, kaže, ne mogu ići paralelno.

Imamo dvije realnosti u BiH: Miroslav Lajčak
Imamo dvije realnosti u BiH: Miroslav Lajčak

"Jasno je da imamo dvije realnosti u Bosni i Hercegovini. Imamo dejtonsku realnost koja je bazirana i izgrađena na etničkom principu i imamo evropsku realnost koja je zasnovana na principu građanskog. Mi bi trebali da idemo od jedne prema drugoj, prema evropskoj", smatra Lajčak.

I prvi ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Viktor Jakovič razumije da je vrijeme za promjene koje vode funkcionalnoj državi, ali i da postoje strukture koje ga koče.

"Situacija u Bosni i Hercegovini nije zavidna što se tiče susjednih država, ali svejedno, mi nismo odustali od tog projekta. Mi moramo biti inovativni, moramo biti kreativniji, da ne gledamo na stare mehanizme, nego da izmislimo neke nove. Kad govorimo o traženju novih mehanizama, kad govorimo o mogućem uključenju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, NATO pakt, ako je to moguće, ako narod to želi, ako su vaše vlade saglasne, onda mislim baš na to", kazao je Jakovič.

Upravo politika susjednih zemalja pokazuje kako prioriteti nisu isti za sve, pa ni za one unutar EU. Reforme u BiH su za Hrvatsku posljednji prioritet, a u prvi plan se stavljaju interesi političkih elita koje podržavaju, i za koje lobiraju. Slično je i sa Srbijom, jer se odnosi te zemlje prema određenim pitanjima reflektiraju i na odluke koje se donose u BiH, bez obzira koliko koče napredak.

Može li BiH tako iz dejtonske u briselsku fazu? Politički analitičar Adnan Huskić kaže kako je dejtonski sistem zaštite nacionalnih interesa i zamišljen kao prijelazan, dok BiH ne postane spremna za građansku demokratiju. No. sve se čini da do prijelaza ne dođe.

"Da bi se, međutim, došlo do te tačke, nužno je da se uspostavi apsolutno povjerenje među etničkim zajednicama, iako bi onda moglo voditi ka tome da se potezi ne posmatraju nužno uvijek kroz tu prizmu da neko pokušava nekoga da namagarči i nasamari, da neko pokušava nekome nešto da oduzme što mu legitimno pripada.Međutim, mi smo daleko od toga.", konstatuje Huskić.

"Kada govorimo o tome kako regionalna dinamika utiče na tu stvar", dodaje Huskić, "jasno je da dvjema susjednim državama izlazak Bosne iz ove trenutne situacije i prelazak u neku drugu fazu svog demokratskog sazrijevanja definitivno ne odgovara".

"Pazite, u ovim uslovima sada Hrvatska apsolutno insistira na činjenici da Bosna i Hercegovina samo i isključivo treba da počiva na temeljima tri konstitutivna naroda kao sastavnih elemenata države, a jednako tako i Srbija. I u ovakvoj situaciji, ja moram tome da dodam potpuno nespretno političko djelovanje onih koji sebe u Bosni i Hercegovini smatraju proponentima građanske države, a koje, ustvari, ide u istom smjeru, a to je da ovakav sistem ili ovakav status quo bude zadržan, da ovo bude ustvari neko trajnije stanje u kojem se mi nalazimo kao država", zaključuje Huskić.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG