Amir Haskić ima 23 godine i osuđeni je terorista koji se trenutno nalazi u zatvoru. Izdržava kaznu za krivično djelo protuzakonitog pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, nakon što je, kako se navodi u presudi Suda BiH, radikaliziran putem interneta.
Nakon pregledanja online radikalnog sadržaja, Haskić je na svoj mobitel snimio programe za zaštićenu komunikaciju, preko kojih je, koristeći ime “Allahov rob”, komunicirao s borcima na ratištima u Siriji prije nego što je uhapšen, a kasnije i osuđen na godinu i po zatvora, zbog planiranja odlaska na strana ratišta.
Haskić je preko programa za zaštićenu komunikaciju Telegram i Viber dobijao videomaterijale s ratišta, nerijetko nedostupne javnosti putem otvorenih društvenih mreža.
Njegov slučaj je jedan u nizu primjera kako se odvija radikalizacija na internetu i kako se polako sa otvorenih društvenih mreža premješta na zatvorene načine direktnog komuniciranja, objašnjava za BIRN BiH profesor kompjuterskih nauka Hany Farid.
“Tako da su se terorističke grupe samo premjestile s jedne platforme na drugu”, kaže Farid, tvorac programa eGLYPH za otkrivanje radikalnih sadržaja na internetu.
BiH još uvijek nema dovoljno jasne i snažne mehanizme za uklanjanje ovakvih sadržaja, niti je do kraja jasno ko bi to trebao raditi, pokazuje analiza BIRN-a BiH.
Radikalni sadržaj dostupan online
Pretraga koju je “Counter Extremism Project”, tokom kojeg je izrađen program eGLYPH, sačinio za potrebe BIRN-a BiH i ove analize, pokazala je da je danas manje sadržaja o Islamskoj državi koji se odnose na BiH i Balkan nego što je to bilo ranije, ali je također pronašao sadržaje koji pozivaju na radikalizaciju a koji su i dalje javno dostupni.
Pretraga je urađena koristeći se različitim ključnim riječima na dostupnim sadržajima na internetu. Pretraga je također urađena za istaknuti ISIL-ov sadržaj koji je u vezi s Balkanom.
U trenutku pisanja teksta, poznati ISIL-ov video “Čast je u džihadu: Poruka ljudima Balkana” i dalje je bio dostupan na jednoj od stranica koje su objavljivale propagandu Islamske države.
Profesor Fakulteta političkih nauka i stručnjak za terorizam Sead Turčalo objašnjava da BiH “nema sistemski pristup sprečavanju takve komunikacije i uklanjanju radikalnih sadržaja”.
“Država ima mogućnost da aktivno traži da društvene mreže uklanjaju takve profile ili sadržaje. Međutim, kada se radi o radikalnim sadržajima, problem je što nemate u usvojenim strateškim dokumentima niti definiciju šta je uopće nasilni ekstremizam ili online ekstremizam, pa je teško onda i razviti sistemski pristup ili izgraditi kontranarativ. U svrhu toga nužno bi bilo da se u sljedećem koraku – kada se bude pripremala nova strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma – ili ugrade neke važne definicije u taj službeni dokument ili odvojeno izradi strategija za prevenciju nasilnog ekstremizma”, kaže Turčalo.
BiH je kroz državnu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015.–2020. posebnu pažnju posvetila radikalizaciji na internetu, o čemu je BIRN BiH ranije dijelom pisao, ali se u praksi provođenje većeg dijela mjera pokazalo nemogućim.
Velike društvene mreže također imaju problem da uklone sadržaje, ali načini postoje, kaže Farid.
“YouTube je postao bolji u uklanjanju nekih od najstrašnijih videosnimaka o pravljenju bombi, poziva za radikalizaciju od grupa poput ISIL-a i Al-Kaide, oni su se apsolutno popravili”, kaže Farid i objašnjava da grupe sada jednostavno koriste druge platforme.
“Ono što sada rade jeste da postave ‘tweet’ za Google Drive poveznicu, i ljudi gledaju taj video na Google Driveu. Kakvu god tehnologiju da koriste na YouTubeu, ne koriste je i na Google Driveu”, kaže Farid.
Farid je jedan od članova tima koji je razvio eGLYPH, program koji služi za prepoznavanje radikalnog sadržaja na internetu. On pojašnjava da se eGLYPH u potpunosti oslanja na ljudske moderatore koji će napraviti odluku o tome je li nešto radikalni sadržaj, jer se ne vjeruje da kompjuteri mogu to uraditi s tačnošću koja je potrebna.
“Mi tvrdimo da su ljudski moderatori odgovorni za hvatanje prvog pojavljivanja materijala, bilo da se radi o materijalu o zlostavljanju djece ili radikalizacijskom videu ili videu o pravljenju bombe (…) Ljudi rade procjenu, a tada stvari preuzima kompjuter na sljedeći način – kompjuter uzima tu sliku, video ili zvučni snimak i iz tog sadržaja izvlači potpis ili otisak. (…) Ako se taj sadržaj stalno kreće po internetu, taj potpis uvijek ostaje isti”, kaže Farid.
Kako navodi, kada čovjek vidi neki sadržaj i kada je utvrđeno da je to nelegalan ili neprimjeren sadržaj, izvučete potpis, stavite ga u bazu podataka, a potom se svaki sadržaj koji se učitava upoređuje s tom bazom podataka.
“Jednom kad utvrdite da je to nelegalno, možete ga zaustaviti pri učitavanju. Nema razloga da ikada više vidite taj sadržaj. To je veoma učinkovita tehnologija”, dodaje Farid.
Uklanjanje nemoguće u BiH
Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) jedna je od organizacija najodgovornijih za regulaciju sadržaja internetskih portala prema Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma, ali oni kažu da su prilikom pripremnog sastanka za izradu Strategije iznijeli mišljenje, kada se radi o terorizmu i nasilnim sadržajima, da bi tužilaštva, policijske agencije i sudovi trebali, između ostalog, donositi određene privremene mjere i naloge koje bi operatori bili dužni da ispune.
Nedžad Eminagić, šef Odsjeka za regulaciju tržišta RAK-a, kaže da je još 2002. godine, kada je počela regulacija interneta u BiH, izričito skrenuta pažnja da RAK ni na koji način ne bi trebao uticati na sadržaj na internetu.
“U prvoj dozvoli za internet provajdere ugradili smo odredbu da internet provajder ne smije da kontroliše sadržaj, jer on ni tehnički nije u mogućnosti da to uradi s obzirom na to koliku količinu informacija imamo u opticaju. U tu odredbu je ugrađeno da je internet provajder dužan da ukloni određeni štetni sadržaj ili blokira pristup po odluci nadležnog organa”, kaže Eminagić.
Kako pojašnjava, radi se o principu u kojem postoji mogućnost greške kada se nekome uskrati mogućnost ispoljavanja mišljenja, zbog toga što je neko ocijenio da je određeni sadržaj opasan, štetan i možda naklonjen terorizmu. Mora postojati, naglašava Eminagić, pravo na propitivanje takve odluke, koja mora biti sudski provjerljiva.
Smatra da u BiH nije do kraja dovršen sistem regulacije interneta te da, u situaciji kada nema drugih propisa, jedino preostaje da “općeprihvaćeni standardi ponašanja na internetu” budu standardi koji su utvrđeni krivičnim ili prekršajnim pravom.
Iz RAK-a navode da bi nadležnost trebala biti na drugim postojećim ili novim organima, a na RAK-u jedino ako dođe do izmjene postojećeg Zakona o komunikacijama ili donošenja novog zakona kojim bi se to uredilo.
“Kada je donesen Zakon o komunikacijama, on je nas potpuno isključio, u tehničkom smislu, iz onog dijela tehnike koji se koristi isključivo za potrebe javne sigurnosti i odbrane. Po logici stvari, mi ne bismo trebali biti uključeni u borbu protiv terorizma (…) na taj način da mi ulazimo, da mi definišemo šta je neki sadržaj te vrste. To trebaju policijske agencije da urade”, pojašnjava Eminagić.
Profesor Farid smatra da je RAK, kad su rekli da nema načina da se otkrije radikalni sadržaj na internetu, u nekoj mjeri u pravu. Kaže da mi nemamo tehnologiju koja može automatski i precizno skenirati tekst, slike, videomaterijal i zvučne zapise, i utvrditi da li je to radikalizacija ili ne – u tom smislu RAK je u pravu.
“Međutim, ako je pitanje imamo li mogućnost da uklonimo neke od tih sadržaja nakon što budu prepoznati, odgovor je apsolutno da. A za to služi eGLYPH i druge povezane tehnologije i druge verzije ove tehnologije koje su u upotrebi. To zahtijeva saradnju između ljudi moderatora i tehnologije”, objašnjava Farid.
Eminagić kaže da prepoznavanje opasnih sadržaja bez sankcije nema neke konkretne svrhe pa i ne može biti prvenstveni zadatak novinara, politikologa, sociologa, psihologa, već i obavještajnih, policijskih i pravosudnih institucija.
Odgovor na opasne poruke
U BiH je zakonom zabranjeno poticanje na terorizam, kao i vrbovanje osoba za odlazak na strana ratišta.
Slučaj Huseina Bilala Bosnića je u BiH najpoznatiji primjer radikalizacije putem YouTubea. On je javno pozivao na uključenje u terorističku grupu ISIL i borbe na stranim ratištima.
U javim nastupima i govorima koji su objavljivani na YouTubeu, Bosnić je govorio da “Gospodara robova najviše razveseli kada njegov rob onako, bez pancira, uleti među nevjernike i bori se dok ne bude ubijen” i da će u Šamu [područje Sirije i okolnih zemalja] “pasti najbolji šehidi”.
Bosnić je krajem 2015. osuđen na sedam godina zatvora, nakon što je proglašen krivim da je 2013. i 2014. održavao govore s ciljem poticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organiziranoj terorističkoj grupi u takozvanoj Islamskoj državi.
Pretragom na YouTubeu i dalje je moguće naći na desetine Bosnićevih predavanja, za koje je vještak Vlado Azinović, iznoseći nalaz i mišljenje na suđenju, rekao da su “kod pojedinih pripadnika mogli značajno, pa i presudno uticati na proces izazivanja ili učvršćivanja odluka o raznim životnim pitanjima i izborima, uključujući i odlazak na ratišta u Siriji i Iraku”.
U vrijeme istraživanja BIRN-a BiH, na popularnoj stranici za dijeljenje pisanih sadržaja Scribd i dalje su se mogli pronaći brojni primjerci bosanskog izdanja časopisa Islamske države “Rumiyah” u kojima se poziva na ubijanje nevjernika. U 11. broju ovog magazina upućene su prijetnje reisu Huseinu Kavazoviću i muftijama Islamske zajednice.
Islamska zajednica za BIRN BiH kaže da su kao odgovor na slične sadržaje osmislili online kurs za imame i vjeroučitelje o prevenciji nasilnog ekstremizma, čija je izrada u završnoj fazi.
Muhamed Jusić iz Islamske zajednice kaže za BIRN BiH da će materijali uskoro biti dostupni na internetu, na stranici eilmijja.ba. Na ovoj stranici je dostupan kurs o nasilnom ekstremizmu i radikalizmu koji, kako se navodi, govori “o suprotstavljanju ovoj pojavi kroz historiju i kontranarativima”.
Profesor Turčalo objašnjava da se u početnom periodu proces vrbovanja djelimično odvijao i posredstvom društvenih mreža te kroz kanale koji nisu nudili enkripciju, poput programa Skype.
“Pod ‘djelomično’ se podrazumijeva faza u kojoj ‘regrut’ želi da se upozna sa stanjem na terenu i iskustvima onih koji su ranije otišli na ratište. I tu mu se manje-više nudila poželjna, a ne stvarna slika”, kaže Turčalo, koji smatra da je uloga društvenih medija u procesu radikalizacije prenaglašena i da se mali broj ljudi radikalizirao isključivo preko društvenih mreža.
“Ovdje treba napomenuti da YouTube za te grupe nikada nije, zbog svoje prirode, bio ozbiljno sredstvo dvosmjerne komunikacije, ali je služio kao neka vrsta usmjeravanja osoba koje su prihvatile radikalne i nasilne narative prema autoritetima iz tog miljea. Ključni razlog promjena platformi za dvosmjerno komuniciranje u tom miljeu se desio jer Telegram, Signal i slični nude mogućnost enkripcije komunikacije”, kaže Turčalo i dodaje da je Telegram i dalje najkorištenija platforma, ali da se, prema nekim istraživanjima, “kao prostori komuniciranja pojavljuju i chat roomovi u nekim online igrama”.
Maeghin Alarid, stručnjakinja za online radikalizaciju, u svom tekstu “Regrutovanje i radikalizacija: Uloga društvenih medija i nove tehnologije” navodi da online radikalizacija i regrutovanje imaju velike prednosti u odnosu na tradicionalne, rizičnije javne komunikacije. Putem interneta terorističke skupine mogu doprijeti do neuporedivo velike publike.
“A novoradikalizirani se ne moraju spakovati i krenuti prema Bliskom istoku – džihadske skupine potiču napade kod kuće”, stoji u tekstu.