U washingtonskom Institutu Woodrow Wilson održan je panel o najnovijim kretanjima u Hrvatskoj. Glavni govornik bio je bivši hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Ivan Grdešić.
Ivan Grdešić je u svojem istupu u Woodrow Wilson Centru najviše govorio o odnosu Hrvatske i EU, o generalu Gotovini i o NATO savezu, a dotaknuo se i američko-hrvatskih odnosa, govoreći o tome da bi Hrvatska možda mogla započeti pregovore o ulasku u EU 17. ožujka.
Gospodin Grdešić je naglasio da on to priželjkuje, te da priželjkuje neku vrst kompromisa, no da ipak očekuje da će doći do odgode od neka dva do tri mjeseca. Također je dodao da bi bilo dobro da, ako bi se početak pregovora odgodio, ako Hrvatska ne ispuni sve uvjete, koji su uglavnom vezani uz generala Gotovinu, da to bude prije ljeta. Isto tako je kazao da Hrvati sve manje podržavaju NATO savez i da je to najviše zbog toga što na neki način povezuju NATO savez i ono što se događa u Iraku.
Govoreći o hrvatsko-američkim odnosima, gospodin Grdešić je kazao: "Ti odnosi su, ja bih rekao, uvijek dosta dobri. Oni imaju naravno svoje uspone i padove. Mislim da smo danas pomalo u situaciji stagniranja. Postoje dvije-tri teme koje bi bile važne američkoj strani, a mi ih ne možemo ispuniti – sudjelovanje u Iraku, potpisivanje Članka 98. o izuzeću američkih državljana od Međunarodnog kaznenog suda. To su stvari koje su Amerikancima važne, a koje mi ne možemo ispuniti. No, i bez obzira na te stvari, mislim da su hrvatsko-američki odnosi dobri. Neke druge stvari, neki drugi projekti su realizirani. Rekao bih da trenutno s Amerikancima nemamo negativan trend. Imamo jedan trend stabilnosti, koji se može vrlo jednostavno poboljšati, pogotovo ukoliko naša suradnja s Den Haagom bude završena uspješno."
Na pitanje – postoji li u Hrvatskoj bojazan da bi Amerikanci mogli otvoriti svoje baze, odnosno, koristiti hrvatske vojne baze u vlastite svrhe, gospodin Grdešić je odgovorio: "Mislim da tu ima puno dezinformacija i poluinformacija. Koliko je meni poznato, nema jasnih i otvorenih zahtjeva za stacioniranjem američkih snaga u Hrvatskoj, bilo u obliku pomorskih baza, kopnenih ili zračnih luka. Nedavno smo potpisali Memorandum o suradnji s američkom vojskom, koji regulira niz otvorenih tehničkih i pravnih pitanja, što je dobro. Time su odobreni neki poligoni na kojima će se provoditi zajedničke vježbe, ali nigdje nije riječ o otvaranju trajnih američkih vojnih postrojenja. Mislim da američkoj vojnoj doktrini to nije zanimljivo, niti u interesu. To je zona koja nema potrebe za trajnom američkom vojnom prisutnošću. Kao što kaže predsjednik Mesić, ukoliko do takvog zahtjeva dođe, mi ćemo procijeniti što nam je u interesu."
Gospodina Grdešića također smo upitali da li u Hrvatskoj postoje dvije struje – jedna proamerička, koju predvodi premijer Sanader, i jedna proeuropska, koju predvodi predsjednik Mesić.
"Ne bih rekao da postoji neki veliki paralelizam, odnosno, neke dvije jake struje. Mislim da je i premijer Sanader promijenio svoju koncentraciju na EU. Mislim da devedeset posto svojeg vremena, napora i interesa koncentrira upravo na tu temu. Mislim da se ta nekakva proamerička fama, da je Sanader američki čovjek, koji vodi američku politiku, u posljednjih godinu dana pokazala neopravdana. Ono što su ljudi mislili da su HDZ i Sanader obećali Amerikancima, nije se ostvarilo. Dakle, da on jest proamerički čovjek zajedno sa svojim bivšim ministrom vanjskih poslova Žužulom, oni bi o tome već nešto učinili. Nacionalni interesi su jedno, a politička obećanja u izbornoj borbi su nešto sasvim drugo. Mislim da je to i Sanader naučio. Što se tiče predsjednika Mesića, on jest koncentriran na Europu, ali mislim da je sada u prilici da i ovu temu NATO savezništva otvori, jer između Europe i NATO savezništva postoji velika podudarnost. Mnogo toga je zajedničko. Bilo bi vrijedno prisustvovati u oba ta tijela," kazao je bivši hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić.