Baerbock, koja je u ponedjeljak stigla u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini, susrela se članovima Predsjedništva BiH, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, kao i sa visokom predstavnikom Christianom Schmidtom.
„Zemlja se nalazi na odlučujućem raskrižju”, rekla je Baerbock dok je govorila o napretku Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Evropski zvaničnici su pred domaće političare stavili nekoliko uslova kako bi se otvorili pristupni sa Bosnom i Hercegovinom: početak pregovora sa Frontexom, usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Političari još nisu ispunili sve tražene uslove poput usvajanja Zakona o sukobu interesa.
„Očekujemo izvještaj Evropske komisije koja će ocijeniti napredak na putu ka otvaranju pristupnih pregovora. I taj izvještaj će činiti temelj za odluku o sljedećim koracima”, rekla je Baerbock.
Uoči posjete njemačke šefice diplomatije, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je rekao kakve god da Baerbock pošalje poruke za Bosnu i Hercegovinu „one su istrošene i bez smisla”.
Baerbock je tokom konferencije za novinare u Sarajevu rekla i da „secesionističke fantazije” koje na evropskom putu Bosne i Hercegovine „žele stavljati kamenje” bit će jasno imenovane.
„Upućujem apel odgovornim, pogotovo u Banjaluci, da na ovom evropskom putu koračaju zajednički i odlučno”, rekla je Baerbock.
Tokom jučerašnje posjete Crnoj Gori, Baerbock je rekla da proširenje Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu postaje geopolitički imperativ.
„Ne smijemo dozvoliti da u Evropi imamo sive zone koje će ići u korist Rusiji. Upravo iz tog razloga je proširenje Evropske Unije na zemlje Zapadnog Balkana u našem zajedničkim interesu, u interesu slobode i mira…”, rekla je njemačke ministrica vanjskih poslova na konferenciji u Podgorici.
Radio Slobodna Evropa je prošle sedmice prenio Dodikov intervju za ruski TASS u kojem je rekao kako će srpski narod uvijek biti na strani Rusije čak i kada uradi nešto pogrešno.
Dodik, kao i drugi zvaničnici entiteta Republika Srpska, nalaze se pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma i destabilizarujućih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
Prošlog mjeseca, Dodik se po četvrti put susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka invazije na Ukrajinu.
Dodikova secesionistička politika utjecala je na njemačke vlasti da obustave četiri projekta procijenjene vrijednosti oko 105 miliona eura, ali ne i druga finansiranja.
Iz Njemačke ambasade u BiH su prošlog augusta rekli da je riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza tri i četiri, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci.