Novi izvještaj, Sloboda u svijetu 2024: "Sve veća šteta od pogrešnih izbora i oružanog sukoba", otkrio je da su izborna manipulacija, ratovanje i napadi na pluralizam – miran suživot ljudi različitih političkih ideja, religija ili etničkih identiteta – ključni pokretači globalnog pada.
Gotovo 38 posto ljudi na svijetu sada živi u zemljama koje su ocijenjene kao neslobodne, 42 posto živi u djelimično slobodnim zemljama, a samo 20 posto živi u slobodnim zemljama.
„Globalna sloboda je napravila veliki korak unazad 2023. godine“, rekao je Michael J. Abramowitz, predsjednik Freedom House-a. “Svijet se suočava sa još jednim ključnim testom 2024. godine, jer milijarde ljudi izlaze na birališta, a višestruki oružani sukobi – uključujući Sahel, istočnu Evropu, južni Kavkaz i Bliski istok – nastavljaju da krše osnovna prava ljudi.
Ako demokratije ne odgovore na ove izazove, veći dio svjetske populacije će biti uskraćen za osnovne slobode u godinama koje dolaze, što će u konačnici utjecati na mir, prosperitet, sigurnost i slobodu za sve. Ali, suočeni s ogromnim preprekama, ljudi u svakoj vrsti političkog okruženja nastavljaju borbu za očuvanje svojih prava i dostojanstva, nudeći nadu čak i u obeshrabrujućim vremenima”, stoji uz izvještaj organizacije Freedom House za 2023. godinu.
Ključni nalazi izvještaja za 2023:
- Široko rasprostranjeni problemi sa izborima, uključujući nasilje i manipulaciju, doveli su do pogoršanja prava i sloboda. U Kambodži, Gvatemali, Poljskoj, Turskoj i Zimbabveu, aktuelne vlasti su pokušavale da kontrolišu izbornu konkurenciju, ometaju svoje političke protivnike ili ih spriječe da preuzmu vlast nakon izbora. Takvi napori nisu uspjeli blokirati promjene u vladi u Gvatemali i Poljskoj.
- Oružani sukobi i prijetnje autoritarnom agresijom učinili su svijet manje sigurnim i manje demokratskim. Širom svijeta, nasilni sukobi – često vođeni autoritarnom agresijom – uzrokovali su smrt i uništenje i ugrožavali slobodu. Puna invazija Kremlja na Ukrajinu nastavljena je drugu godinu, dodatno degradirajući osnovna prava u okupiranim područjima i izazivajući intenzivniju represiju u samoj Rusiji. Civili su podnijeli teret građanskog rata proizašlog iz vojnog udara u Mjanmaru 2021. i brutalnih borbi između suparničkih vojnih i paravojnih frakcija u Sudanu.
- Uskraćivanje političkih prava i građanskih sloboda na spornim teritorijama smanjilo je slobodu u pridruženim zemljama, uključujući i neke demokratije. Represiju na spornim teritorijama uglavnom su vršili autokratski režimi, ali demokratski izabrane vlade Izraela i Indije bile su saučesnici u kršenju osnovnih prava na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, odnosno u Kašmiru pod indijskom upravom.
- Nagorno-Karabah je pretrpio najveći pad rezultata. Teritorija je izgubila ukupno 40 bodova na skali od 100 bodova u izvještaju nakon što je gotovo cjelokupna populacija od 120.000 etničkih Jermena bila prisiljena pobjeći pod intenzivnim pritiskom azerbejdžanske vojske. Slijedio je Niger, koji je izgubio 18 bodova kao rezultat vojnog udara kojim je u julu svrgnuta demokratski izabrana vlada. Drugi veliki pad u godini dogodio se u Tunisu (-5 bodova), Peruu (-4 boda) i Sudanu (-4 boda). Jedna zemlja i jedna teritorija pretrpjele su smanjenje ukupnog statusa slobode: Ekvador je pao sa slobodnog na djelimično slobodan, a Nagorno-Karabah je sa djelimično slobodan u neslobodan.
- Fidži je zaradio najveće poboljšanje rezultata. Zemlja je dobila ukupno 7 bodova na skali od 100 bodova u izvještaju. Slijedi Tajland, koji je dobio 6 bodova zbog konkurentnijih izbora koji su doveli do značajnih pobjeda opozicije u parlamentu, čak i ako su neizabrane snage vodeću opozicionu stranku držale izvan vlasti. Druga velika poboljšanja u ovoj godini dogodila su se u Liberiji (+4 boda) i Nepalu (+4 boda). Jedna zemlja je dobila nadogradnju svog ukupnog statusa slobode: Tajland je poboljšao status "neslobodan" u "djelomično slobodan".
“Ova godina će biti ključna za demokratska društva i njihove napore da unaprijede slobode širom svijeta”, rekla je Yana Gorokhovskaia, koautorica izvještaja i direktorica istraživanja Freedom House.
“Održavanje prava onih na spornim teritorijama, jačanje zaštitnih ograda za slobodne i poštene izbore i brza reakcija kada antidemokratski lideri nastoje srušiti izabrane vlade samo su neke od akcija koje se moraju poduzeti dosljedno kako bi se zaustavio globalni pad.”
Bosna i Hercegovina u 2023.
Bosna i Hercegovina i dalje je, prema istraživanju za 2023. u kategoriji "djelimično slobodna zemlja". U odnosu na prošli izvještaj BiH je izgubila jedan bod i sada ime rezultat 52/100 uz oznaku djelimično slobodne zemlje.
Politička prava bilježe skor 18/40 dok je za civilne slobode BiH dobila 34/60.
U izvještaju je BiH navedena u većoj grupi zemalja koje su ostvarile veliki desetogodišnji nazadak, ali je u 38 država desetogodišnji pad sloboda veći nego u Bosni i Hercegovini.
Najveća nazadovanja za 10 godina.
U povodu izvještaja za 2023. sa Alexandrom Karppi, iz organizacije Freedom House je ragovarala novinarka Glasa Amerike Ivana Konstantinović.
VOA: Koja je najveća prepreka da Bosna postane slobodna zemlja u vašem izvještaju?
Karppi: To je nešto što je uticalo na neke od rezultata, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i širom Evrope, uprkos činjenici da u velikoj većini, kada pogledate mapu, zar ne, u Evropi ima puno slobodnih zemalja, 80% stanovništva živi u slobodnoj zemlji. Uprkos tome, ono što ostaje trajno pitanje u svim ovim zemljama u određenoj mjeri je politička disfunkcija.
A Bosna i Hercegovina je među zadnjima, izvinite, s razlogom među tri donja rezultata na ovom kontinentu. To na neki način oličava kako politička disfunkcija može potkopati zaštitu ljudskih prava, građanskih sloboda i političko učešće. Dakle, rezultat koji je opao ove godine bio je zbog još jedne godine uplitanja Ureda visokog predstavnika, ovog puta u procese formiranja vlade u entitetu.
Ovo dovodi u pitanje da li građani zaista imaju mogućnost da u potpunosti izaberu svoje lidere i da vide kako oni preuzimaju odgovornost. A to je tako temeljno pravo na demokratiju i na budućnost Bosne i Hercegovine. Vidjeli smo, već decenijama, da je to dugotrajan problem. Ali mi i dalje vidimo to potkopavanje sposobnosti građana da zaista u potpunosti učestvuju u predstavničkoj demokratiji da sada Bosna ima potencijal da bude zaista model za nju, uprkos svim manama u njenoj političkoj strukturi.
VOA: Ima li sve veći ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, ponajviše zbog veza Republike Srpske i Rusije uticaja na slobodu medija, u BiH prije svega?
Karppi: Da, to svakako ima uticaj na slobodu medija. Znate, realnost je takva da se ovaj izvještaj fokusira na iskustva ljudi na terenu, iskustva novinara na terenu. Od novinara čujemo da je okruženje sve neprijateljskije.
Možda je njihova sigurnost u pitanju. Ali u konačnici, znate, to se ne svodi samo na vanjski utjecaj, što nije nešto što direktno utiče na naše bodovanje ili naše izvještavanje. To je nešto što gledamo kao dio šire slike. Ali, znate, na kraju krajeva, ima dovoljno domaćih prijetnji, znate, novih zakona u entitetu Republika Srpska, kao što je kriminalizacija klevete u ljeto.
Ovo utiče na mogućnost novinara da slobodno putuju zemljom i izvještavaju kako bi, pozvali svoje vlade na odgovornost u medijima i da slobodno pišu i učestvuju u besplatnim diskusijama kako na internetu tako i u štampanim medijima. Dakle, sve je to dio slagalice, zar ne.