Pa ipak, mnogi provode sate zalijepljeni za svoje TV ekrane otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin započeo svoju invaziju na Ukrajinu krajem prošlog mjeseca.
"Ne tako davno, mi smo bili oni", rekla je Amra Muftić koja je preživjela opsadu 1992-95, gledajući izvještaje u kojima se vidi kako se civili sklanjaju od ruskih raketnih napada, granatiranja i pucnjave u podrumima i stanicama metroa.
"Ako je nešto što treba proći kroz naše iskustvo - a imam osjećaj da jest - stvari će se za njih pogoršati", dodala je.
Snage bosanskih Srba opkolile su Sarajevo početkom 1990-ih, tokom krvavog raspada Jugoslavije. Oko 350.000 ljudi bilo je zarobljeno, tokom 46 mjeseci, u svom multietničkom gradu, svakodnevno izloženo granatiranju i snajperskim napadima te im je odsječen redoviti pristup struji, hrani, vodi, lijekovima i vanjskom svijetu.
U opsadi ubijeno je više od 11.000 ljudi, uključujući preko 1.000 djece. Bezbroj drugih je ranjeno.
A building burns after being shelled in the Pofalici district in Sarajevo April 1992. Serbia may send Ratko Mladic to face genocide charges in The Hague within four days, a justice official said May 30, 2011, despite riots by nationalists angry at the Bos
“Znamo kako se osjećaju. Preživjeli smo najdužu opsadu u modernoj povijesti”, rekla je Elma Vukotić, anesteziologinja, dok su ona i njeni kolege zdravstveni radnici stajali ranije ove sedmice ispred sarajevske bolnice, odjeveni u medicinske ogrtače i držeći balone u plavo-žutim bojama ukrajinske zastave — i, slučajno, i bosanske. Vukotić je rekla da je njihov spontani iskaz solidarnosti najmanje što su mogli učiniti za ukrajinske kolege.
“Svi ratovi su bolni, svi napadi na civile odvratni, ali ovo što se trenutno događa Ukrajincima je za nas posebno traumatično jer su tako blizu i u situaciji vrlo sličnoj našoj prije tri desetljeća.”, rekla je Vukotić
“Televizijske slike trudnica koje čekaju porod u podrumu kijevske bolnice, na brzinu preuređene u sklonište za bombe za hitne slučajeve, dale su mi snažan osjećaj deja vua; Znam točno kako se osjećaju, koliko moraju biti užasnuti”, dodala je. “Također, mislim da svi možemo suosjećati s time koliko obični Ukrajinci nisu bili spremni prihvatiti da rat dolazi sve dok ruske rakete i bombe nisu počele padati na njihove domove, škole i bolnice.”
Oncology patients hold up sheets of paper with the words "Stop War" in a basement used as a bomb shelter at the Okhmadet children's hospital in central Kyiv, Ukraine, Monday, Feb. 28, 2022. (AP Photo/Emilio Morenatti)
Bosanskohercegovački rat je započeo kada su bosanski Srbi uz pomoć jugoslavenske vojske pokušali stvoriti etnički čista područja s ciljem priključenja susjednoj Srbiji. Više od 100.000 ljudi je ubijeno, a 2 miliona - više od polovice stanovništva zemlje - ostalo je bez krova nad glavom tokom sukoba.
Srpsko vodstvo tijekom cijelog rata tvrdilo je da multietnička Bosna uopće nije država i da je, uz svoje katoličke Hrvate i svoje Bošnjake, koji su većinom muslimani i čine oko polovice stanovništva, treba podijeliti između susjedne Srbije i Hrvatske. . Bošnjaci su, inzistirali su, samo izdajnički konvertiti Srbi koji su prije nekoliko stoljeća napustili svoju izvornu (pravoslavnu) vjeru.
Mnogi u Sarajevu čuli su odjek tih starih uvreda u nedavnim izjavama Vladimira Putina, ponuđenih da opravdaju rusku invaziju na Ukrajinu.
A girl walks passed a grave April 6, 2002, where a couple were buried together after being killed in no-man's land in wartime Sarajevo between Bosnian government and Serb positions in 1993. The family made a joint heart-shaped tombstone for Admira Ismic, a Muslim, and her Serb boyfriend Bosko Brkic, who became known as Sarajevo's Romeo and Juliet when they were killed trying to escape from the 1992-5 siege by Bosnian Serb forces. Bosnia marks the 10th anniversary of the outbreak of war on Saturday, a 43-month-long conflict that was Europe's worst since World War Two.
Embargo Ujedinjenih naroda na oružje koji se održavao u Bosni tijekom sukoba 1990-ih dao je prednost u borbi milicijama bosanskih Srba, naoružanim i podržanim od strane Jugoslavenske armije koju kontrolira Srbija. Osvojili su 60% teritorija Bosne u manje od dva mjeseca, počinivši strašne zločine nad svojim bošnjačkim i hrvatskim sunarodnjacima.
Godine 1995. Daytonski mirovni sporazum, uz posredovanje SAD-a, prekinuo je krvoproliće u Bosni podjelom zemlje na dva poluautonomna dijela – jedan koji vode Srbi, a drugi koji dijele Bošnjaci i Hrvati. Njih povezuju slabe multietničke institucije.
Ali zajednički život nakon brutalnog, bratoubilačkog sukoba pokazao se teškim.
Poslijeratni sistem podjele vlasti perpetuira polariziranu i otrovnu političku klimu u Bosni, dok ukorijenjeni nacionalistički lideri kontinuirano potpiruju etničke animozitete radi političke dobiti.
Uz podršku Moskve, izrazito proruski orijentirani bosanski Srbi godinama se zalažu za neovisnost svoje regije. U međuvremenu, sektaške mreže pokroviteljstva i sveprisutne korupcije, koje su postupno postale sastavni dio sistema, osiguravaju da Bosna i dalje ostane jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi.
“Trenutno su Ukrajinci podvrgnuti torturi, mole za pomoć i nadaju se tko zna čemu”, rekao je Zoka Ćatić, filmska reditelj i novinar iz Sarajeva koja je godinama dokumentirao razorne posljedice rata na mentalno zdravlje atanovnika BiH svih nacionalnosti.
Bez obzira na to kako završi sukob u Ukrajini, ustvrdio je, ne postoji sretan završetak rata.
"Samo je pitanje vremena... prije nego što će se (Ukrajinci) pretvoriti u nas: tužni, nesretni ljudi koji su doživjeli najgori osjećaj na svijetu - bespomoćnost."