U BiH je široko je rasprostranjena socijalna isključenost i diskriminacija - posebno Roma, osoba sa posebnim potrebama i LGBT populacije - uprkos tome što su unaprijeđeni zakonski propisi o zabrani diskriminacije, obrazlaže Amnesty.
Romi u BiH suočeni sa teškom svakodnevnicom
U izvještaju se navodi da, iako se smanjio broj Roma bez ličnih dokumenata i povećao broj romske djece u osnovnim školama, Romi se nastavljaju suočavati sa sistemskim preprekama u obrazovanju, stanovanju, zdravstvu i zapošljavanju.
Amnesty podsjeća da je Vijeće ministara BiH usvojilo trogodišnji Akcioni plan za integraciju Roma kojim se predviđa rješenje sistemskih problema. Ipak, sprovedba Akcionog plana je otežana, jer je Vijeće ministara smanjilo novčana izdvajanja već drugu godinu zaredom.
U dijelu izvještaja koji tiče LGBT osoba, Amnesty konstatuje da je izostalo podizanje optužnica protiv osoba koje su 2014. godine učestvovali u napadu na organizatore Merlinka festivala, ali i incidenta u Sarajevu 2016. godine.
U izvještaju je dat osvrt i na odnos sarajevske vlasti prema LGBT populaciji, kada im u prvoj polovini 2017. godine nije dozvoljen marš kroz grad, jer Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo nije izdalo potrebne dozvole iako je sve na vrijeme bilo prijavljeno.
Protestno okupljanje LGBT osoba u Sarajevu, 13. maj 2017.
Obrazlažući svakodnevni život osoba sa posebnim potrebama, Amnesty ukazuje da vlada sistemska isključenost, navodeći da je strogo ograničen pristup zdravstvenim ustanovama i obrazovanju. Konstatuje i da imaju manja socijalna primanja u odnosu za civilne žrtve rata i veterane rata.
Amnesty dalje navodi da građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jedne od tri glavna konstitutivna naroda zemlje (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) su i dalje isključeni iz kandidature za zakonodavnu i izvršnu funkciju.
U osvrtu na medije, u izvještaju stoji da je nastavljen je obrazac prijetnji, politički pritisak, kao i napadi na novinare, podsjećajući na slučaj kolumniste Dragana Bursaća, koji se suočava sa prijetnjama zbog svojih tekstova.
Vaš browser ne podržava HTML5
DRAGAN BURSAĆ: Sljedeća kolumna bit će o Ratku Mladiću, opet ću biti u MUP-u
Amnesty u izvještaju navodi i da se procesuiranje predmeta ratnih zločina odvija izuzetno sporo. Pomoć žrtvama silovanja i seksualnog zlostavljanja zavisi u kojem dijelu zemlje žive, te se u izvještaju konstatuje da su žrtve koje žive u Republici Srpskoj isključene iz sistema socijalnih naknada za civilne žrtve rata.
Usvojeni Nacrt Zakona o zaštiti žrtava rata u Republici Srpskoj može potencijalno diskriminirati žrtve koje nisu srpske nacionalnosti, tvrdi Amnesty u izvještaju i dodaje se na nema napretka na državnom nivou u donošenju Zakona o zaštiti žrtava rata.
Amnesty podsjeća da se i dalje traga za 8.000 osoba koje se vode kao nestali, kao i da su smanjenja finansijska sredstva koja se tiču procesa ekshumacije.